Samo bez stranaka HNS-a BiH nisu mogući novo Vijeće ministara i Vlada Federacije

Već su ostvareni prvi kontakti između pobjednika unutar svakoga od triju naroda u BiH koji bi se mogli naći u novoj državnoj, ali i entitetskoj vlasti. Najveća je nepoznanica tko će predstavljati bošnjačku reprezentaciju s obzirom na to da su SDA i njegovi protivnici okupljeni oko “trojke”, dok bi prevagu mogao donijeti upravo kapital koji ima SDP-ov Denis Bećirović koji je teško porazio čelnika SDA Bakira Izetbegovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Cijela ova slagalica, barem je do sada konstrukcija izvršne vlasti slijedila tu logiku, trebala bi se s države preslikati i na federalnu vlast, a nerijetko zbog lakšeg donošenja odluka i na razinu županijskih vlada. Jučer su se prvi formalno okupili predstavnici vrlo izvjesne buduće izvršne vlasti u Republici Srpskoj s novim-starim predsjednicima entiteta Miloradom Dodikom odnosno članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. U pitanju su stranke koje već sada imaju većinu u Narodnoj skupštini RS-a te u državnom Zastupničkom, ali i Domu naroda. Uz čelnika SNSD-a okupili su se predsjednici Socijalističke partije Petar Đokić, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, Demosa Nedeljko Čubrilović, NPS-a Darko Banjac i NDP-a Dragan Čavić.

Ustavne reforme

Prema trenutačnim izračunima, još uvijek postoji teorijska mogućnost da SDS i PDP skupe dovoljan broj ruku u Zastupničkom domu Parlamenta BiH s bošnjačkim strankama iz Federacije BiH kako bi izbacili SNSD iz vlasti. Takva računica, međutim, pada u vodu već na sljedećem koraku, odnosno Domu naroda, gdje će SNSD s partnerima imati najmanje tri izaslanika.

Istodobno, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH će, po svemu sudeći, imati sigurne četiri ruke, što ih također čini nezaobilaznim partnerima. Kada se tome doda da u Zastupničkom domu imaju pet ruku, to dodatno podebljava značaj ove hrvatske političke opcije. Posebice ako se ima na umu, a što su iz HDZ-a uvijek do sada uvjetovali, da se bez svih stranaka može, ali ne i bez njih pri formiranju federalne Vlade i izboru novog predsjednika.

No, unutar bošnjačke grupacije vodit će se vrlo oštra bitka. Nagovješćuje je čelnik Naroda i pravde, najbržerastuće stranke, Elmedin Konaković.

– NiP i njegovi koalicijski partneri su izjednačeni sa SDA – “trojka” je poprilično izjednačena sa SDA, koji je imao euforične nastupe. Govorili su o 30 posto glasova, što, naravno, nije točno, a sada smo tu negdje u Parlamentu FBiH. Stvoreni su uvjeti da “trojka” sa strankama koje su podržale Denisa Bećirovića okupi koalicijsku većinu i ponudi Bosni i Hercegovini potpuno novu politiku. To je, po mom mišljenju, realnija opcija nego da će SDA uspjeti stvoriti koalicijski kapacitet. Kada sve to sublimiramo, onda mogu reći da sam kao predsjednik NiP-a zadovoljan – rekao je Konaković.

Istodobno posve drukčiji rječnik i ton ima Bakir Izetbegović koji je izgubio izbore, a njegova stranka ipak zadržala vodeću poziciju. Izetbegović je jučer, prema objavljenim rezultatima, imao ogromni zaostatak od 100.000 glasova iza Bećirovića, no on se ipak ne predaje i tvrdi kako su Konakovićevi planovi “nemoguća misija”.

– Treba formirati stabilne koalicije – kazao je Izetbegović, dodajući kako je to uvjet da se postupno ide i na izmjene Ustava, odnosno Izbornog zakona, za što je potrebno okupiti dvije trećine zastupnika u Parlamentu BiH.

“Ljubić” nije proveden

SDA u ovom trenutku računa na koalicijski kapacitet Komšićeve Demokratske fronte (DF), koja je na izborima prošla iznenađujuće dobro jer je četvrta po broju osvojenih glasova. Sukladno odredbama Izbornog zakona, nakon objave potvrđenih rezultata, novo Predsjedništvo BiH konstituira se najkasnije za 15 dana, a Zastupnički dom državnog Parlamenta u roku od 30 dana.

U roku od 15 dana nakon konstituiranja Predsjedništvo imenuje predsjedatelja Vijeća ministara, o čemu odmah nakon toga odlučuje Zastupnički dom, a ako tamo dobije potvrdu, premijer ima još 35 dana da predloži ministre koje opet potvrđuje Parlament.

Nešto su kraći rokovi za uspostavu zakonodavne vlasti u entitetima jer je u Republici Srpskoj za to predviđeno razdoblje od 15 dana nakon izbora, a u Federaciji BiH 20 dana. Posve je logično da državno Predsjedništvo, po logici rotacije, da mandat za sastavljanje vlasti hrvatskom dužnosniku iz koalicije Hrvatskog narodnog sabora. U Federaciji BiH mogući su također različiti obrati. Najveći kapacitet imaju HNS BiH i SDA, no pitanje je hoće li biti ponovno u vlasti.

Zanimljivo je kako sada glavna slamka spasa SDA ispada HDZ BiH koji su nastojali posve izbaciti iz vlasti sa strankama HNS-a, a time i amputirati Hrvate kao politički narod. To je svojom odlukom u nedjelju spriječio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt. On je jučer objasnio kako je sve izmjene donio kako bi popravio funkcionalnost Federacije BiH. Zatim je krajnje neoprezno izjavio kako je svojim odlukama presudu “Ljubić” stavio izvan snage, što apsolutno nije točno.

U presudi “Ljubić” eksplicitno se briše rečenica da se iz svake županije bira po jedan pripadnika iz svakog konstitutivnoga naroda te da se to mora osigurati “legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa”. Legitimne predstavnike Hrvati ponovno neće imati iz Bihaća, Goražda, Sarajeva, Tuzle, a vjerojatno i Zenice.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo