Izbori u BiH: Kakve će biti postizborne koalicije?

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP) rekao je da je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt očito ocijenio da paket koji je nametnuo kao visoki predstavnik nije mogao proći kada je planirao – ljetos, ali je da je ocijenio da to mora napraviti odmah nakon zatvaranja birališta i prije objave prvih službenih rezultata.

– Najvažniji rezultat ovih izbora je povratak međunarodne zajednice u BiH, jer punih 10 godina niti jedan visoki predstavnik se nije koristio bonskim ovlastima, rekao je.

Istaknuo je da bez obzira na anomaliju, “za Hrvatsku je značajno da neće doći do minorizacije u Domu naroda Federalnog parlamenta što zadržava Hrvate kao vlažan politički čimbenik u BiH”.

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) da iako su oduvijek bili protiv intervencije visokog predstavnika da su je ovaj put prizivali.

– Ovo je veliki uspjeh vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije, da je konačno ispravljena greška koju su napravili bivši visoki predstavnici. Schmidt se odupro pritisku u Sarajevu i dao priliku Hrvatima da ostanu kao politički narod u BiH i da se glasovi koje su dali plebiscitarno uzmu u obzir, da uzmu učešća u formiranju vlasti. Usprkos svim problemima koje imaju Hrvati u BiH su izašli i demokratski dali svoj glas i žele da tu zemlju povuku prema EU, rekla je, istaknuvši da tek sad predstoji velika borba – konačan dogovor za izmjenu izbornog zakona.

Ivo Lučić, povjesničar rekao je da je odluka visokog predstavnika važna najviše zbog toga što je zaustavljen proces dekonstituiranja Hrvata u BiH koji je, kako je rekao, trajao preko 20 godina.

– Značajno je vraćanje međunarodne zajednice na scenu, preuzimanje odgovornosti, jer očekivati da će se domaći političari nešto dogovoriti je iluzorno. Proces je zaustavljen, dobili smo predah, došli smo do određene stabilnosti u BiH, nema tektonskih poremećaja u smislu odnosa tri naroda, istaknuo je.

Dodao je kako postoje određene promjene unutar bošnjačkog korpusa da je umjesto Izetbegovića izabran Bećirović.

– On će koristiti manje agresivnu i ratno huškačku retoriku i imat će druge partnere sa lijevog spektra. Nešto bitno se neće promijeniti. Sadržajno se neće ništa promijeniti. Hrvati će održati poziciju u Domu naroda i bit će važan faktor konstituiranju vlasti i na državnoj i federalnoj razini i imat će bolju poziciju sljedeće četiri godine za rješavanje problema, rekao je Lučić.

Domagoj Knežević, savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova RH za BiH rekao je kako ne može biti opstruiranja odluke visokog predstavnika Schmidta.

– Visoki predstavnik ima ogromne, faraonske ovlasti u BiH, to je neka vrsta demokratskog deficita, ali gledajući cijeli kontekst politički, mislim da će ta funkcija ostati još dugo u BiH, iako bi volio da se legitimni predstavnici naroda dogovore i da BiH krene naprijed, istaknuo je.

Daljnji dijalog Bošnjaka i Hrvata

Na pitanje kako će sada izgledati dijalog Bošnjaka i Hrvata, Lučić je rekao da je teško pregovarati s nekim tko ne želi rješenje i tko odugovlači.

Na upit očekuje li probleme Knežević je rekao kako u BiH uvijek postoje politički problemi, te da se oni trebaju rješavati kao i u svakoj drugoj državi.

– Meni je drago vidjeti da je su Hrvati BiH mobilizirali, izašli masovno na izbore, shvatili su političku poruku i stvorili sebi daleko bolju poziciju za vrijeme koje je pred nama.

Inicijativa Mosta

Picula se osvrnuo na inicijativu Mosta koji poziva da se Komšića u Hrvatskoj proglasi personom non grata, a slične izjave dolaze i iz BiH vezano za hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

– Verbalna pirotehnika je očekivana i bilo bi čudno da se takve stvari ne događaju. Takvi zahtjevi ne vode nikuda. Možemo se slagati ili ne slagati s nekim akterima na političkoj sceni, ali ako imaju izborni legitimitet, kao što je slučaj s hrvatskim predsjednikom, onda ta vrsta ograničenja nije način kako se može napraviti promjena. Komšić je anomalija izbornog sustava, ali treba voditi računa o činjenici da je izabran već četvrti put. Sigurno da nije sugovornik koji će promijeniti poziciju Hrvata u BiH, ali treba mijenjati okolnosti u kojima će na idućim izborima doći do promjene, rekao je Picula.

Izbor Bećirovića i kraj ere Izetbegovića

Zovko se osvrnula na izbor Bećirovića. Rekla je kako očekuje da se brine o bošnjačkom tijelu koje ga je izabralo, te umjereniju retoriku i razumniji stav jer to bosanskohercegovačka vanjska politika traži.

– Izgleda da je Izetbegović igrajući na kartu Komšića, igrajući da ima dva člana predsjedništva izgubio najmanje jednoga, a pitanje je kako će se Komšić dalje ponašati. To definitivno nije kraj SDA. SDA je i dalje najjača stranka, ali mislim da će Izetbegovića SDA maknuti jer on je s ovim pri kraju karijere. Prema svemu sudeći Bošnjaci su odbacili agresivnu i ratnohuškačku retoriku i u tom pravcu će se moći mirnije razgovarati o pregovorima, rekao je.

Na upit kada bi BiH mogla dobiti status kandidata za ulazak u Europsku uniju, Zovko je rekla:

– Kad se konačno dogovori o legitimnom predstavljanju, izbornom zakonu i kada Hrvati konačno dobiju pravi udio u toj državi da mogu biti sigurni da će se njihov glas računati i kod izbora hrvatskog člana predsjedništva. To je uvjet svih uvjeta, rekla je.