Vodič za razumijevanje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini na dan možda presudnih izbora
Vrijeme:4 min, 42 sec
Jutarnji list donio je na dan možda presudnih izbora u BiH sažet i pregledan prikaz osnovnih informacija pod naslovom Vodič kroz dan odluke u BiH: Hrvati su duboko nezadovoljni, a Bošnjaci predlažu rješenje koje je dokrajčilo SFRJ. Prikaz je načinio vanjskopolitički komentator Robert Bajruši. Njegove su i iznesene ocjene i predviđanja. Naša naslovna slika daje grafički prikaz iz kojega se vidi na kojim su područjima u Federaciji BiH na prošlim izborima g. 2018. pojedine stranke ili liste ostvarile najbolje rezultate. Prikaz je preuzet s Wikipedije u engleskom izdanju.
Danas se održavaju opći izbori u Bosni i Hercegovini, državi sastavljenoj od dva entiteta, tri naroda i puno dugogodišnjih problema. U najkraćem, većina Srba bi podržala odcjepljenje Republike Srpske, Hrvati su duboko nezadovoljni svojim položajem, a Bošnjaci smatraju da je rješenje u pravilu “jedan čovjek – jedan glas” koje je, inače, dokusurilo Jugoslaviju.
Osim toga, državne i javne institucije uglavnom su nefunkcionalne, zbog čega se mnogi sele u inozemstvo.
Kako bi se lakše pratili ovi izbori, pojasnili smo odgovorima na osam najvažnijih tema.
- Koga i za što će se birati u nedjelju?
Na biračkim popisima prijavljeno je čak 3,300.000 glasača, iako, prema procjenama, BiH nema stanovnika ni blizu tom broju, a oni trebaju birati članove Predsjedništva BiH, državni parlament, predsjednika Republike Srpske, entitetske i kantonalne skupštine. Ukupno sudjeluje 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.
- Kako su završili izbori prije četiri godine?
Na prošlim izborima u listopadu 2018. trijumfirale su nacionalne stranke – najveći broj od devet mandata u Zastupničkom domu parlamenta BiH koji broji 42 člana osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA). Drugi po snazi bio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa šest mandata predvođen Miloradom Dodikom, a slijedila je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH s pet mandata, koliko je imao i SDP BiH, nekoliko mandata osvojio je Demokratski front te još osam manjih stranaka. U Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH koji ima 98 mjesta ponovno je bila najjača SDA, koja je dobila 27 mandata, HDZ BiH s koalicijskim partnerima dobio je 16, SDP 12 te Komšićev DF 10 i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića 8 mandata. Međutim, koliko je BiH politički nefunkcionalna vidi se iz podatka da je Federacija BiH protekle četiri godine imala vlast u tehničkom mandatu zbog političkih sukoba između HDZ-a BiH i SDA, tako da od 2018. nije uspela formirati vladu na temelju izbornih rezultata.
- Tko su kandidati za Predsjedništvo BiH iz Federacije?
Za bošnjačkog člana su tri kandidata: Bakir Izetbegović iz SDA, Mirsad Hadžikadić iz koalicije Država te Denis Bećirović iz SDP-a, a ima podršku 11 stranaka. Za hrvatskog člana, kandidati su Željko Komšić iz Demokratskog fronta i Borjana Krišto iz HDZ-a.
- Tko se natječe u Republici Srpskoj?
Kao kandidati vladajućeg bloka za dvije najvažnije pozicije nominirani su Milorad Dodik, koji se bori za položaj u Palati Republike u Banjaluci, dok je za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH kandidirana Željka Cvijanović, sadašnja predsjednica RS-a. Kao rivala Dodiku za mjesto predsjednika RS-a opozicija je ponudila Jelenu Trivić iz PDP-a, a kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića, a tu su još Nenad Nešić, Vojin Mijatović i Borislav Bijelić, za koje se smatra da su bez šansi.
- Kakva je situacija među pretežno bošnjačkim strankama i političarima?
Kod Bošnjaka je velika gužva jer prema istraživanju javnog mnijenja tri stranke imaju približno istu podršku javnosti, SDA, SDP i NiP, dok bi još nekoliko stranaka trebalo prijeći izborni prag od 3%. Opozicija i SDA su posvađani između sebe, ali jedni i drugi se slažu oko toga da je legitimno kada bošnjački i nehrvatski birači biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
- U čemu je problem s Hrvatima?
Ono što se neformalno naziva “hrvatsko pitanje”, u stvarnosti znači da će po svemu sudeći Željko Komšić opet biti izabran u Predsjedništvo, a u hrvatsku kvotu u Domu naroda nekoliko zastupnika koji će izmisliti da su Hrvati. Komšić je hrvatski predstavnik, a temelj njegove politike su napadi na Hrvatsku i ignoriranje BiH Hrvata. No, još je važniji Dom naroda Federacije, koji se sastoji od 58 izaslanika, po 17 iz reda svakog konstitutivnog naroda i sedam iz reda ostalih, a svaka odluka Predstavničkog doma mora imati potporu većine svakog Kluba naroda, tj. mora ju podržati najmanje devet od 17 zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda. Bošnjaci su u “hrvatski klub” uspjeli ubaciti Bošnjake koji se izjašnjavaju Hrvatima, a cilj je spriječiti da HDZ BiH dobije barem devet zastupnika, što je, realno, prljava igra. S druge strane, niti HDZ nije potpuno čist, jer hrvatski zastupnici pune četiri godine blokiraju donošenje bitnih zakona i investicija, a Federacija BiH nije dobila vladu koja bi bila rezultat prošlih izbora.
- Čime prijete Hrvati?
Povratkom Herceg-Bosne koju je zazvao Klub utemeljitelja HDZ-a BiH, kao i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS). Bila bi to Federacija koja bi postala konfederacija s dva velekantona, Posavsko-herceg-bosanskog kao većinskog hrvatskog entiteta i Bosansko-podrinjsko-krajiškog kao većinskog bošnjačkog entiteta. U hrvatski velekanton ušla bi područja u kojima su većina Hrvati, poput Posavine i Zapadne Hercegovine, ali i sredine koje su unutar bošnjačkih područja, kao što su Kiseljak, Kreševo, Žepče i još neka. Zna se da je nemoguća obnova Herceg-Bosne, jer međunarodna zajednica je ne bi prihvatila, ali Hrvati je koriste po sistemu “tuk na utuk”.
- Hoće li izbori riješiti političku krizu u BiH?
Teško. Problemi u BiH su dubinski, nitko ne želi popustiti, a međunarodna zajednica je samo rubno zainteresirana za ovu zemlju.
Povezani sadržaj:
Jutarnji list/https://www.jutarnji.hr/Hrvatsko nebo
Hrvatsko nebo
