IZ STRANIH MEDIJA DIE WELT: Gdje Peking Moskvu ostavlja na cjedilu

Zapad sa zabrinutošću promatra kako rastuća supersila Kina i energetski div Rusija produbljuju svoje partnerstvo. Ipak, stvarnost je manje blistava od očekivanog. To nije prijateljstvo dviju ravnopravnih država.

Prošle su dvije i pol godine otkako je Xi Jinping bio u inozemstvu. Osim jednodnevnog boravka u Hong Kongu, kineski predsjednik nije napustio Kinu od 2020. godine. Ali iako su cijeli kineski gradovi još uvijek u karanteni, Xi je otputovao u središnju Aziju, gdje se sastao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kina ne isporučuje oružje Moskvi, iako ga Putin sve hitnije treba

Ovo je prvi put da su se Putin i Xi osobno susreli otkako je Rusija napala Ukrajinu. Iako se Kina predstavlja kao lojalni saveznik Rusije, ona zna da je ukrajinski rat vrlo riskantan i da pretijesne veze s Moskvom imaju negativne strane. Primjerice, Kina ne isporučuje oružje Moskvi, iako ga Putin sve hitnije treba. „Politico“ je već na proljeće izvijestio da je Rusija već tražila kineske isporuke oružja.

U lipnju je kineski ministar obrane Wei Fenghe izjavio da je odnos između Moskve i Pekinga „partnerstvo, a ne savezništvo“ i da „nije usmjereno protiv treće strane“. „Rusiji ne isporučujemo oružje.“ Je li aktualni sastanak znak pojačane potpore Kine ratu ili samo fasada iza koje se Peking dodatno udaljava od Moskve jer se Putinova vojska suočava s velikim problemima?

Xi je u srijedu posjetio Kazahstan, zemlju u susjedstvu Kine u srednjoj Aziji s kojom Peking ima dobre odnose. U četvrtak putuje u Uzbekistan na summit Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Samarkandu. Kina predvodi osmeročlani SCO, koji uključuje zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza plus Indiju i Pakistan, ali njime dominiraju Kina i Rusija. Očekuje se da će se Xi sastati s Putinom na summitu u četvrtak. To bi bio njihov prvi susret licem u lice od veljače, kada su svijetu na Olimpijskim igrama u Pekingu i neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu objavili svoje prijateljstvo „bez granica“.

Ovo je delikatno vrijeme za oba šefa države. Putin je ovaj tjedan doživio najveći poraz u Ukrajini. Ekonomske i političke posljedice njegova rata međunarodno su izolirale Rusiju. U Kini će se, pak, za manje od mjesec dana održati 20. kongres Komunističke partije na kojem će Xi zatražiti treći petogodišnji mandat kako bi postao najmoćniji predsjednik nakon Mao-Tse-tunga.

Xi inzistira na politici nulte borbe protiv Covida 19

Godine 2018. ukinuo je ograničenje od dva mandata za dužnost predsjednika. Iako će vjerojatno osigurati još jedno produljenje, imidž mu trpi zbog posrnulog kineskog gospodarstva, nezaposlenosti mladih i prosvjeda protiv drakonske politike nulte stope Covida, koja je Xiju posebno važna, iako zapravo produljuje pandemiju. I Xi i Putin osjećaju kako se odnosi njihovih zemalja sa Zapadom stalno pogoršavaju.

Zapad je zabrinut zbog produbljivanja partnerstva između supersile u usponu i energetskog diva. U prvih sedam mjeseci 2022. trgovina između Rusije i Kine porasla je za gotovo trećinu. Dok se Europa nastoji osloboditi od ruskih isporuka energenata i sankcionira Rusiju, Putin jača izvoz energije u Kinu i Aziju.

Prošlog je tjedna objavio da Gazprom planira uspostaviti veliku rutu za izvoz plina u Kinu preko Mongolije. S druge strane, Kina nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu i stalno je naziva specijalnom vojnom operacijom. U lipnju je Xi rekao kako očekuje da će „kinesko-ruska trgovina u nadolazećim mjesecima postaviti nove rekorde što će biti dokaz velike suradnje između dvije nacije“.

I zajedničke vojne vježbe, koje se održavaju godinama, odjednom se Zapadu čine sve opasnijim. Zajednički neprijatelj, SAD, spaja Kinu i Rusiju.

Gdje Peking iznevjeruje Moskvu

Međutim, stvarnost „strateškog partnerstva“ između Kine i Rusije manje je glamurozna nego što bi se moglo zaključiti po retorici dvojice čelnika. Osobito u onim područjima u kojima je Rusiji potrebna pomoć zbog sankcija, Peking iznevjerava Moskvu: Kina nikada nije priznala aneksiju Krima, a čak i nakon nove ruske invazije, Peking je priznao teritorijalni integritet Ukrajine – jer kako bi inače pravdao polaganje prava na Tajvan?

Pekingu nije u interesu promijeniti to stajalište jer su geopolitički rizici i opasnosti od sekundarnih sankcija preveliki. U području visoke tehnologije još uvijek ovisi o Zapadu. Osim toga, Peking nije spreman zbog Rusije riskirati daljnje pogoršanje odnosa sa SAD-om. I tako je Moskva već dobila isti prešutni odgovor u mnogim područjima: mnogi su Rusi polagali velike nade u kineski platni sustav UnionPay nakon što su im u inozemstvu blokirane Visa i Mastercard kartice.

Međutim, UnionPay kartice nisu postale rašireni instrument plaćanja jer ih sankcionirane ruske banke ne smiju izdavati. Strane UnionPay kartice, s druge strane, više se ne prihvaćaju u maloprodajnim lancima ako se na blagajni koriste kartični terminali kojima upravljaju sankcionirane banke. Najveće kineske banke, Industrial & Commercial Bank of China (ICBC) i Bank of China, ozbiljno su ograničile financiranje izvoza ruske robe zbog straha od sekundarnih sankcija. Azijska infrastrukturna investicijska banka sa sjedištem u Pekingu u ožujku je prekinula svaku suradnju s Rusijom.

Elektronički div Huawei, čak i pod američkim sankcijama, uklonio je aplikacije sankcioniranih ruskih banaka poput VTB i Promsvyazbank iz svoje trgovine aplikacijama. Štoviše, Huawei – ne samo proizvođač pametnih telefona, već i važan dobavljač mobilnih komunikacija – prije nekoliko mjeseci najavio je da neće potpisivati nove ugovore za širenje mobilne mreže u Rusiji. Moskva sve to tolerira. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Kina je osigurala povlaštene uvjete za uvoz sirovina: naftu s popustom od oko 30 dolara po barelu i LNG s popustom od deset posto. Kina već dugo kupuje plin iz preko plinovoda „Snaga Sibira“ po smiješnoj cijeni.

Porastao je izvoz u Kinu

Rusko povećanje izvoza u Kinu od 46 posto od početka rata – 70 posto nafte i plina – u ovom su kontekstu dvosjekli mač. Rusija ostvaruje dobit, ali se udaljava od svoje uobičajene pozicije moći dok Kina određuje cijene. To nije samo slučaj s izvozom energije. Peking profitira od teške geopolitičke situacije Rusije i u drugim područjima. Ruski proizvođač aluminija Rusal morao je kupiti sirovinu aluminij monoksid za proizvodnju metala u Kini jer je tvornica monoksida grupe u Mikolayivu u Ukrajini morala zatvoriti zbog rata. Članica grupacije u Australiji ne smije isporučivati Rusiji zbog sankcija. Stoga se Rusal okrenuo kineskim izvoznicima i platio 40 posto više u odnosu na cijenu na svjetskom tržištu. Sastanak u Uzbekistanu Xi i Putin mogli bi iskoristiti za najavu novih zajedničkih gospodarskih projekata u Središnjoj Aziji, uključujući nove cjevovode. Ali to nije pravo prijateljstvo ravnopravnih strana. Rusija je za Kinu relativno malo tržište. U siječnju i veljači ove godine izvoz u Rusiju činio je tek 2,7 posto ukupnog kineskog izvoza. Narodnoj Republici daleko su važniji trgovinski partneri EU i SAD. Rusija sve više postaje slabi partner Kine, koji će morati podržati dugoročne ciljeve Pekinga.

Izvor: Pavel Lokshin, Christina zur Nedden. Wo Peking Moskau im Stich lässt. Die Welt, 15. rujna 2022.

Die Welt/Hrvatsko nebo