Ostvaruje se Orbanova noćna mora: Potpisao kapitulaciju pred najmržim neprijateljem, sve zbog novca!

Najtvrđi protivnik europske birokracije, gorljivi zagovornik razbijanja ovlasti Europske komisije šutke je prihvatio obveze koje mu EK uvjetuje. Mađarski premijer Viktor Orbán potpisao je dekret o osnivanju neovisne agencije za borbu protiv korupcije. Riječ je o obvezi koju mađarska vlada ima prema EU kako bi joj se omogućio pristup sredstvima Fonda za oporavak. Riječ je o 5,8 milijardi eura. Ali i sredstvima proračuna EU.

Tako je navodno najtvrđi protivnik birokracije EU, borac za primat nacionalnih interesa nad europskom nadvladom, gorljivi zagovornik razbijanja ovlasti Europske komisije šutke prihvatio obveze koje mu EK uvjetuje. Propala je tako opsežna mađarska kampanja u Bruxellesu s ciljem da uvjeri birokraciju kako se na natječaje financirane europskim novcem često javlja samo jedan ponuđač – slučajno uvijek iz kruga premijera Orbána – jer u državi nema drugih koji bi zadovoljili uvjete. Odgovor je bio jednostavan: zašto mora biti mađarska tvrtka.

Mađarski portal telex piše: “Odlukom Vlade odlučeno je ustrojiti neovisno tijelo za “sprječavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti” u upravljanju sredstvima EU. To se može smatrati ustupkom EU.”

Tijelo će u članstvu imati neovisne, nevladine organizacije i stručnjake za javnu nabavu i njihovo će se mišljenje morati uvažavati. Rok za uspostavu tijela je 21. studenog, a potrebno je, osim toga, formirati i novu Radnu skupinu za borbu protiv korupcije (Korrupcióellenes Munkacsoport) do 1. prosinca. U njezinom bi radu morali sudjelovati predstavnici vlade i nevladinog sektora u jednakom udjelu u smislu broja i prava glasa.

Ili će se poštovati vladavina prava – ili nema milijardi

Telex podsjeća da je takvo tijelo postojalo u Mađarskoj prije drugog Orbánovog dolaska na vlast 2010. godine. Nakon toga je krenuo u borbu protiv neovisnih tijela pa su se 2013. godine iz Radne skupine za borbu protiv korupcije povukle nevladine organizacije, među njima i Transparency International s obrazloženjem da “nema stvarne namjere čelnika vlasti da suzbiju korupciju”. Sada se to mora vratiti.

Mađarska je veliki korisnik sredstava iz europskih fondova koji su bili zamašnjak u ekonomskom razvoju. Istraživanje koje su 2017. godine izradili KPMG i GKI pokazalo je da bi rast mađarske ekonomije u razdoblju od 2006.-2015. godine bez sredstava iz europskih fondova iznosio 1,8%. U tom je razdoblju rast bio 4,6%.

Kad je dogovaran Fond za oporavak EU, zemlje neto uplatiteljice isplatu novca uvjetovale su poštovanjem vladavine prava. Na udaru su bile Mađarska i Poljska protiv kojih je već bila pokrenuta procedura Članka 7 Europskog ugovora koji može dovesti do oduzimanja prava glasa. Budući da je za konačnu odluku potrebno jednoglasje, procedura zasad stoji jer su Varšava i Budimpešta blokirale odluku.

Mađarska i Poljska su bile pokrenule legalnu bitku protiv EK i doživjele poraz. Europski sud pravde je 16. veljače odbacio njihove tužbe protiv režima uvjetovanja EU-a za zaštitu proračuna Unije usvojenog u prosincu 2020. godine.

To je bio vrhunac problema premijeru Orbánu. Kako bi uspio financirati skupu kampanju za parlamentarne izbore u travnju ove godine, kad mu se suprotstavila ujedinjena oporba, zadužio se na globalnom financijskom tržištu za nešto više od 5 milijardi dolara. Istodobno je pokrenuo niz skupih socijalnih mjera u iznosu od 7,5 milijardi dolara. Nadao se da će te troškove moći nadoknaditi sredstvima iz Fonda za oporavak, ali novac nije stigao. I ne stiže. Pa je postalo jasnim da se mora svinuti vrat pred mrskim Bruxellesom.

Orban stvara nacionalnu “superbanku”

Ekonomska slika Mađarske sve je slabija. Inflacija se u srpnju popela na 13,7% (godišnja stopa) pa je središnja banka na sjednici 30. kolovoza podigla referentne kamatne stope na 11.75%. Prinos na mađarske obveznice se popeo na 9,18% (na hrvatske je 2,9%), a OECD predviđa da će rast ove godine biti 4%. Proračunski deficit je oko 6%, a vlada ga planira do kraja godine sniziti na 4,9% uz javni dug od 77%. Iz navedenog je razvidno zašto je Mađarska uvela porez na ekstra dobit brojnim industrijama, prije svega financijskom sektoru, energetskim tvrtkama i zrakoplovnim kompanijama. Automobilska industrija nije se našla na udaru jer bi se tako našao u sukobu s Njemačkom i Francuskom. Razumljivim postaje i zašto se Budimpešta toliko ogorčeno protivi najnižoj globalnoj stopi korporativnog poreza od 15% jer bi tako ostala bez brojnih ulaganja koja potiče postojeća stopa od 9%.

Premijer Orbán je morao odustati od niza mjera, među kojima su i povlaštene cijene goriva za pučanstvo. Vlada je, izvijestio je Večernji list, ograničila cijene goriva, no te cijene, koje su niže nego u Hrvatskoj, vrijede samo za privatna vozila. Sva ostala, u što spadaju službena i poslovna vozila svih vrsta te ona autoškola, izuzeta su krajem srpnja iz regulative te od tada plaćaju tržišnu cijenu bez vladine intervencije koja je viša od cijene benzina na hrvatskim crpkama.

Istodobno, premijer Orbán kreira nacionalnu “superbanku” koja nije zamišljena kao pomoć ugroženim sektorima, a to su prije svega mala i srednja poduzeća kojima je vlada smanjila porezne olakšice, već su njezini glavni klijenti prijatelji i rođaci premijera Orbána, njegovi oligarsi. Vodafone je 22. kolovoza prodao svoje mađarsko poslovanje holdingu Corvinus, jednom od paradržavnih fondova koje kontrolira vladajuća stranka Fidesz. Mađarski premijer želi i kontrolu nad profitabilnim telekomunikacijskim sektorom, a nova tvrtka, u koju ulazi Vodafoneov tržišni udio, bit će druga po snazi nakon Magyar Telekoma koji je u vlasništvu Deutsche Telekoma.

“Ne slažemo se oko Rusije, ali smo ujedinjeni protiv Bruxellesa”

Svi ovi koraci idu izravno protiv politika EK jer se, uz državnu podršku (skrivenu iza navodno neovisnih fondova) stvaraju nacionalni divovi koji za cilj imaju ograničiti konkurenciju i staviti većinu ekonomije, dakle dio koji još nije pod kontrolom vlade, u ruke vlasti ili paravladinih organizacija.

“Mađarska mora poduzeti reforme vladavine prava prije nego što može primiti ikakva sredstva Europske unije za oporavak”, rekao je u intervjuu u utorak ministar za europska pitanja Češke, trenutne rotirajuće predsjedateljice EU-a. Što je bila još jedna potvrda da je Budimpešta ostala bez podrške članica Višegradske skupine (uz Češku, još Poljska, Slovačka i Mađarska). Poljska je okrenula leđa Orbánu jer je ostao otvoreno vezan za Rusiju i nakon agresije na Ukrajinu. No, situacija bi se mogla preokrenuti jer je i Poljska naišla na otpor EK u odobravanju sredstava iz fondova i proračuna – Varšava se nadala da će njezina uloga u pomoći Ukrajini biti dostatna za uklanjanje prepreka između ostalog jer je očekivala da će se u obzir uzeti njezina otvorena vrata izbjeglica pred ratom. Za Bruxelles to su odvojene teme pa nije prihvatio neke kozmetičke mjere koje je provela poljska vlada. Premijer Mateusz Morawiecki je izjavio da će “razraditi formulu u kojoj će, jasnim imenovanjem razlika, poštujući osjetljivost ukrajinskih prijatelja”, Poljska moći provoditi “zajedničke aktivnosti s Mađarskom u područjima gdje dijelimo vrijednosti i interese.” Ne slažemo se oko Rusije i Ukrajine, ali moramo biti ujedinjeni protiv Bruxellesa, doktrina je tih dvaju vlada. Nevolja za Orbána su izbori u Poljskoj iduće godine na kojima bi Morawiecki mogao izgubiti, a na vlast doći proeuropska opcija.