Vladimir Trkmić: Više od 3000 vjernika na hrvatskom hodočašću u Mariazellu

Vrijeme:2 min, 42 sec

 

Više od 3000 hodočasnika sudjelovalo je preko vikenda na višednevnom hodočašću gradišćanskih Hrvata Majci Božjoj u Mariazell. Hodočašće se smatra godišnjim duhovnim vrhuncem za pripadnike hrvatske nacionalnosti koji žive u Gradišću, Slovačkoj i Mađarskoj. Eisenstadtski dijecezanski biskup Egidije Živković, i sam gradišćanski Hrvat, predvodio je u nedjelju glavno misno slavlje u hodočasničkoj bazilici. “Mariazell je ovaj vikend bio potpuno ispunjen Hrvatima”, izvijestio je za novinsku agenciju Kathpress biskupski vikar Željko Odobašić, organizator hodočašća.  Nakon što su se od samog početka prošloga tjedna mnoge hodočasničke grupe uputile prema Mariazellu, uglavnom pješice nekoliko dana.

Susret hodočasnika je službeno  započeo u petak navečer svečanom procesijom i večernjom svetom misom. Mnoge od točaka programa susreta glazbeno su oblikovali tradicijski tamburaški sastavi, te skupine mladih vjernika i zborovi. U subotu su tijekom dana bile tri mise, križni put, krunica i večernja procesija sa svijećama. A naposljetku još dva bogoslužja u nedjelju, uključujući i svečanu misu s dijecezanskim biskupom Živkovićem. Biskup Živković je istaknuo u svojoj propovijedi kako kršćansko hodočašće “nije trip ega ili samospoznaja” već ima za cilj susret s Bogom. Bog stoji na strani čovjeka i uvijek slijedi “logiku života”. Sama je ta logika sposobna stvarati promjenu svijeta – „ali ne i naše antiživotne i mizantropske smjernice“, objasnio je biskup. Ljudi nemaju svemoći i nisu “tvorci života”, čak iako to često vjeruju o sebi. Biskup Eisenstadta  msgr. Živković opisao je grad Mariazell kao “poziv od Boga da ga on prihvati usred života i da ga povede u širi životni horizont”. Sam Bog pristupa ljudima “uvijek praktično, realno i ljudski, dakako nikad umoran od života”.

Štajersko marijansko hodočasničko mjesto Mariazell izražava to i od velike je važnosti za Hrvate, Mađare, Rome i Gradišćane općenito, a “i daleko šire za sve narode srednje Europe, a također i za naš upravljivi svijet”. Svečani završetak hodočašća bila je završna molitva u nedjelju popodne tijekom koje je predana “Majka Božja lutalica”. U tom običaju, koji je uveo prvi biskup Eisenstadta Stefan Laszlo, Gospin kip godinu dana gostuje u nekoj hrvatskoj župi u Gradišću, Slovačkoj ili zapadnoj Mađarskoj i posjećuju ga vjernici. Nedavno je bio u župi sv. Parndorf, a sada do sljedećeg ljeta u filijali župe Kaisersdorf/Weingraben. Etnička skupina gradišćanskih Hrvata broji oko 50.000 pripadnika, od kojih većina živi u Gradišću, te u Mađarskoj i Slovačkoj. U samom Gradišću ta skupina čini oko šest posto ukupnog stanovništva, a među katolicima u biskupiji Eisenstadt gotovo 20 posto. Mnogi hrvatski svećenici i redovnici žive i djeluju kao župnici u 36 dvojezičnih župa. Sam biskup Živković godinama je bio voditelj hrvatske sekcije u tadašnjem Pastoralnom uredu biskupije Eisenstadt.

Krajem 2019. godine ovo pastoralno područje uzdigao je u samostalni vikarijat. Nadležni biskupski vikar Odobašić već je za Kathpress dao osvrt za 100. obljetnicu hrvatskog hodočašća u idućoj godini. Zajednički hodočasnički susret gradišćanskih Hrvata održava se svake godine krajem kolovoza od 1923. godine. Do sada se održavao svake godine uz samo nekoliko iznimaka, primjerice tijekom Drugog svjetskog rata, ili 2020. godine zbog pandemije korone. „Hodočašće je u prošlosti uvijek bilo vrijeme odmora Gradišćanskih Hrvata. Oni stariji među njima i danas imaju običaj da se tri-četiri dana oko susreta malo odmore u Mariazellu, zajedno pjevaju, mole i duhovno obnove, te sklapaju poznanstva“, izvijestio je biskupski vikar.

Mariazell, 29. kolovoza 2022. (KAP)

 

Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)