POVELJA KULINA BANA: 833. rođendan “rodnog lista” BiH čiju je ovjerenu presliku u državu vratio Večernjakov pečat

Na današnji dan prije 833 godine, 29. kolovoza 1189., “rođena” je Povelja Kulina bana. Naime, taj je bosanski vladar pisao u njoj dubrovačkom knezu kako se Dubrovčanima daje sloboda trgovanja, odnosno kretanja na teritoriju Bosne bez ikakvih ograničenja i nameta. Povelja Kulina bana jedan od najstarijih sačuvanih dokumenata, ujedno i prvi službeni sačuvani dokument kršćanskih vladara na području BiH. Svojevrsni je to rodni list Bosne i Hercegovine napisan na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom.

Upravo je taj prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, odnosno preslika izvornika koji se nalazi u St. Petersburgu, u BiH donesen zahvaljujući – Večernjakovu pečatu. Pečat je tako 2017. godine uspio ono što nitko nije u gotovo osam i pol stoljeća – u BiH vratiti njezin “rodni list”.

– Koliko političare u BiH zanima pravno uređenje države, najbolje svjedoči činjenica da su izgubili svoje temeljne dokumente. Mi smo 2015. pronašli Daytonski sporazum, preveli ga na tri jezika i na Večernjakovu pečatu uručili Predsjedništvu BiH. Nakon toga, krenuli smo u potragu za Poveljom, kao još jednim važnim, a izgubljenim dokumentom. Unatoč svim nastojanjima da se vrati u BiH, stizale su odbijenice. Međutim, na našu inicijativu konačno smo dobili pozitivan odgovor. Prvi put kazano nam je: da, ustupit ćemo vam dokument na privremeno korištenje. Kao prethodnica originala iz St. Petersburga stigla nam je ovjerena preslika Povelje Kulina bana koju smo prezentirali na Pečatu 2017. Pokazali smo državi da se ipak može ako se hoće. Za razliku od nekih drugih, mi smo htjeli – kazao je glavni urednik Večernjeg lista BiH Jozo Pavković.

Povelja Kulina bana na pozornici Večernjakova pečata 2017. godine

Povelja Kulina bana dokaz je kako je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara i najstariji je državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Također, prvi je poznati dokument koji je jedan bosanski vladar uputio vladaru druge države.

Inače, Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo su i danas, a treći, ukraden u 19. stoljeću danas je u St. Petersburgu.

Tekst povelje glasi:

“U ime Oca i Sina i Svetog Duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi, kneže Krvašu, i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

Neka mi Bog pomogne i Sveto Evanđelje.

Ja, Radoje, banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca avgusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja”.

Inače, Kulin ban, rođen u Slavoniji, hrvatskog je podrijetla. Kao bosanski ban vladao je Bosnom od 1180. do 1204. godine. Osim po Povelji, Kulina pamte i po skupu na Bilinu polju gdje je objavio, pred Papinim izaslanikom, svoju privrženost Katoličkoj crkvi. Za vrijeme njegove vladavine Bosna je doživjela veliki razvoj. Zbog toga je nastala izreka “Od Kulina bana i dobrijeh dana”.

Vecernji.ba/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo