DEFICIT HRVATA U INSTITUCIJAMA: Bošnjaci preuzeli više od 70 posto pozicija, Hrvati ostali i bez veta
Vrijeme:2 min, 54 sec
Podaci, naime, otkrivaju iznimno veliki deficit kada je u pitanju broj Hrvata u institucijama. Usporedno s tim teče i proces oduzimanja prava Hrvatima nametanjem izabranih predstavnika
Političko-medijska ofenziva iz Sarajeva, koja za cilj ima stvoriti mit o navodnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama vlasti i državnim, federalnim te županijskim agencijama, također kao strateški cilj ima zaustaviti donošenje izmjena Izbornog zakona kojima bi se Hrvatima omogućilo legitimno predstavljanje.
No, uvidom u egzaktne pokazatelje koji su javno dostupni u svakom izvješću ombudsmana za ljudska prava vrlo se lako ruši taj bošnjački mit o hrvatskoj zastupljenosti. Podaci, naime, otkrivaju iznimno veliki deficit kada je u pitanju broj Hrvata u institucijama i agencijama na svim razinama vlasti, a posebno je mali broj Hrvata na federalnoj razini, kao i u županijama s bošnjačkom većinom.
Egzaktni pokazatelji
Prema podacima koji odražavaju stanje iz rujna 2019. godine i za koje se vjeruje da se nisu mnogo mijenjali u međuvremenu, vidljivo je kako nacionalna struktura zaposlenih u tijelima i institucijama na razini Federacije ide uvelike u korist Bošnjaka. Tada je ukupni broj zaposlenih u tijelima Federacije iznosio 3806, a od toga broja Bošnjaka je bilo 2675 ili 70,3%. Ovom narodu također je pripadalo i 141 rukovodeće mjesto u različitim agencijama i tijelima uprave. Istodobno, u to vrijeme u institucijama na razini Federacije bila su zaposlena 924 Hrvata.
Od ukupno 15.592 zaposlenika državnih institucija u BiH, 6899 je Bošnjaka, od kojih je 1416 na rukovodećim pozicijama. Srba je 5639, od toga 1043 na rukovodećim mjestima, a Hrvata 2887, od kojih 699 rukovoditelja. Situacija u većinski bošnjačkim županijama na još očitiji način pokazuje koliko je zapravo mali broj zaposlenih Hrvata u institucijama vlasti.
S druge pak strane, kada je riječ o tijelima izvršne vlasti, originalni Washingtonski sporazum Hrvatima je davao mnogo snažnija jamstva o proporcionalnoj zastupljenosti, kao i jasnu zakonsku mogućnost utjecati na donošenje svake odluke Vlade Federacije; nešto što danas nemaju, odnosno izgubili su nakon što je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine nametnuo set amandmana na Ustav, kojima je u potpunosti narušio odnose u ovom entitetu, odnosno poremetio temelje ustavne konstitutivnosti. Originalnim Ustavom bilo je predviđeno da će najmanje jedna trećina ministarskih mjesta biti popunjena Hrvatima.
Odluke Vlade Federacije koje su se ticale vitalnih interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda donosile su se konsenzusom, a na tu odredbu mogla se pozvati jedna trećina ministara – upravo onoliko koliko su zajamčeno imali Hrvati. No, nakon što su nametnute izmjene, Hrvati su s trećine ministara spali na tek 5 od ukupno 17 članova Vlade, a ostali su i bez mogućnosti mehanizma vitalnog nacionalnog interesa. Uz gubitak u izvršnoj vlasti, Hrvatima su ovim amandmanima, ali i onima koje je na Izborni zakon BiH nametnuo voditelj Misije OESS-a Robert Barry, narušena prava i u zakonodavnim tijelima vlasti, odnosno Domu naroda Parlamenta Federacije.
Povijest oduzimanja
Prvim setom amandmana omogućeno da većinski bošnjačke stranke u županijama s bošnjačkom većinom biraju hrvatske izaslanike u Klub Hrvata federalnog Doma naroda. Drugim setom amandmana koje je nametnuo Petritsch Hrvatima je uvelike umanjena mogućnost da biraju predsjednika Federacije BiH, a samim tim i utječu na izbor Vlade Federacije.
Sve navedene anomalije, koje su rezultat nametanja izmjena, vodile su u dekonstituiranje Hrvata, ali je u međuvremenu, a napose u nekoliko posljednjih godina, došlo do internacionalizacije hrvatskog pitanja. U vremenu kada se trebaju nametnuti izmjene koje će samo jednim dijelom ispraviti nepravdu prema Hrvatima krenula je i ofenziva političkog Sarajeva koja želi pod svaku cijenu zadržati status quo.
Dario Pušić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
