Wall Street opet u minusu

Krajem srpnja objavljeni su i službeni podaci o stanju američkog gospodarstva u posljednjem tromjesečju, koji su potvrdili njegov pad za cca 1 %. S obzirom kako se radi o padu dva tromjesečja za redom jasno je kako su se Sjedinjene Države našle u recesiji iako Bidenova administracija to negira govoreći o povećanju radnih mjesta i sličnim pozitivnim vijestima koje su posljedica njezine politike. Međutim, ekonomski udžbenici su jasni i zna se koja su mjerila ključna za konstataciju ulaska gospodarstva u recesiju, a to su upravo gore navedeni.

Bilo kako bilo, tržišta, u pravilu, reagiraju svojom logikom a ne logikom političara. O tome svjedoči i slijedeća vijest:

Na Wall Streetu su u ponedjeljak u opreznom trgovanju najvažniji indeksi blago pali, nakon što su u srpnju ostvarili najveći mjesečni skok u zadnje dvije godine, dok investitori za nove smjernice čekaju ključne podatke o zaposlenosti u najvećem svjetskom gospodarstvu, piše tportal.hr.

Dow Jones indeks spustio se na početku tjedna 46,7 bodova ili 0,14 posto, na 32.798 bodova, S&P 500 indeks 0,28 posto, na 4.118 bodova, a Nasdaq za 0,18 posto, na 12.368 bodova.

Tako su indeksi blago pali nakon prošlotjednog uzleta, potaknutog špekulacijama da Fed možda neće trebati dizati kamatne stope onako agresivno koliko su se neki pribojavali, navodi tportal.

Ovdje bismo dodali: upravo je dizanje kamatnih stopa glavni mehanizam za snižavanje visoke inflacije svih regulatora. Međutim, nije dobar za investitore tj. ulagače jer može usporiti gospodarstvo i potaknuti nezaposlenost.

Pritom je S&P 500 u trgovanju neprestano oscilirao između pozitivnog i negativnog područja, jer su investitori bili na oprezu nakon što je, kao i tehnološki Nasdaq, u srpnju ostvario najveći mjesečni dobitak još od 2020. Od početka godine, međutim, ti indeksi su još u minusu, pri čemu S&P za otprilike 14 posto, navodi tportal.

Američka središnja banka poručila je da joj je cilj suzbiti inflaciju i smanjiti potražnju podizanjem kamatnih stopa, no to izaziva strahove, jer je FED od početka godine već dignuo ključnu kamatnu stopu za ukupno 2,25 postotnih bodova te najavio da će njegov pristup zaoštravanju monetarne politike nadalje biti pod utjecajem pokazatelja.

A najnoviji pokazatelji su vrlo neugodni. Tako je onaj o američkoj industrijskoj aktivnosti ISM u srpnju iznosio 52,8 indeksnih bodova, što je njegova najniža razina od lipnja 2020., no to je ipak bolje od očekivanja analitičara. Ujedno, taj indeks i dalje je iznad 50 bodova, pa ukazuje tek na usporavanje rasta aktivnosti u industriji, koje čine gotovo 12 posto američkog BDP-a, a ne i njihov pad, navodi tportal.

Za nove smjernice čekaju se krajem tjedna podaci o zaposlenosti, koja je u dosadašnjem tijeku godine rasla, potaknuvši ekonomiste na zaključak da američkog gospodarstvo, usprkos dva tromjesečja pada aktivnosti, ustvari i nije u recesiji (vidi uvodni tekst).

“I dalje je mnogo pitanja oko toga jesmo li zaista ekonomski izašli iz problema, no vjerojatno nismo. Nismo čak niti blizu ekonomskih efekata Fedova dosadašnjeg podizanja kamatnih stopa”, smatra portfelj menadžer u investicijskom društvu Global Investments, Tom Martin.

Najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru, pod utjecajem pada cijena nafte. Najveća gubitnica pritom je bila dionica Exxon Mobila, s padom cijene od 2,5 posto.

I na europskim burzama na početku kolovoza većina najvažnijih indeksa blago je pala, nakon najboljeg mjesečnog pokazatelja još od studenoga 2020., pri čemu je paneuropski Stoxx 600 završio trgovanje u ponedjeljak u minusu za 0,19 posto, na 437,46 bodova.

Istodobno, njemački DAX spustio se blagih 0,03 posto, na 13.479 bodova, a londonski FTSE za 0,13 posto, na 7.413 bodova, dok je londonski Ftse ojačao 0,11 posto, na 22.429 bodova, navodi tportal.hr.

https://www.geopolitika.news/Hrvatsko nebo