IZ STRANIH MEDIJA – DIE WELT: Euro postaje valutom slabih
Vrijeme:5 min, 5 sec
Ravnatelja Instituta za ekonomske aktivnosti zabrinjava to da valutna unija privlači samo „pogrješne zemlje“, dok Bruxelles želi pod svaku cijenu poslati poruku kako eurozona raste. „Zabrinjavajuće je pak to što jake zemlje poput Švedske i Danske ne žele euro“, kaže Kooths.
Usred inflacije na pomolu je ulazak u europodručje Hrvatske – treće najsiromašnije zemlje EU-a u monetarnu uniju. Dok se u Bruxellesu taj potez propagira kao znak snage, njemački ekonomisti mnogo su pesimističniji. Europska monetarna unija prolazi kroz teška vremena.
Stopa inflacije veća je nego ikad, javni dug također, a euro bilježi najnižu vrijednost u posljednjih 20 godina. Da stvari budu još gore, zbog nestašice energenata i problema u opskrbnom lancu, kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, gospodarstvo je ponovo zabilježilo pad i u kriznom je stanju. Snažno povećanje cijena u sve slabijem gospodarstvu – ekonomisti to nazivaju stagflacijom – opasna je mješavina za monetarnu uniju. A širi se i strah od nove krize eura.
Upravo u tako neizvjesnoj situaciji Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) dale su zeleno svjetlo za širenje eurozone. Hrvatska bi 1. siječnja 2023. godine trebala odustati od nacionalne valute kune radi uvođenja eura. Savezna vlada i Bundestag također su odobrili pristupanje. Konačno odobrenje ministara financija EU-a očekuje se u utorak [ u međuvremenu su donijeli pozitivnu odluku – nap. prev.].
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ističe da od tog koraka ne će samo Hrvatska imati koristi. „I euro će ojačati pristupanjem te balkanske zemlje.“ No ekonomisti u Njemačkoj stvari često vide drugačije. Pogotovo jer je Bugarska, sljedeći kandidat nakon Hrvatske, već podnijela zahtjev za članstvo i namjerava biti 21. zemlja koja će 2024. uvesti zajedničku valutu. Hrvatska je treća najsiromašnija zemlja u EU, Bugarska s bruto domaćim proizvodom manjim od 10.000 eura po stanovniku na zadnjem je mjestu po gospodarskoj snazi. „Razumljivo je da Hrvatska želi ući u monetarnu uniju“, kaže Stefan Kooths, potpredsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela (IfW). Uostalom, zemlja ne odustaje od stabilne valute, već se nada da će imati koristi od povoljnijih uvjeta zaduživanja u monetarnoj uniji.
„Osim toga, ECB je već najavio da će se koristiti novim instrumentom monetarne politike kako bi osigurao da razlike u kamatnim stopama unutar monetarne unije čak i tijekom krize ostanu male.“ Visoko zadužene zemlje poput Italije ili Grčke ne trebaju se bojati da će za nove kredite morati plaćati znatno više nego Njemačka.
Ravnatelja Instituta za ekonomske aktivnosti zabrinjava to da, kao posljedak višegodišnjih neželjenih događaja u eurozoni i ultra-labave monetarne politike te labavih pravila o zaduživanja, valutna unija privlači samo pogrješne zemlje, a Bruxelles pod svaku cijenu želi poslati poruku da eurozona raste.
„No zabrinjavajuće je što jake zemlje poput Švedske i Danske ne žele euro“, kaže Kooths. „U budućnosti će rasti samo tabor zemalja koje će se zauzimati za labavija pravila.“ Pogled na glasačko ponašanje u ECB-u pokazuje da se članovi Vijeća najviše vode financijskom situacijom u svojoj zemlji. Ekonomist ne vidi prijetnju europodručju od ulaska Hrvatske, ali smatra da taj korak dolazi u krivo vrijeme. Po njegovu mišljenju eurozona se ne bi smjela širiti sve dok se ne riješe glavni problemi. „Nema smisla dograđivati kuću dok se ne stabilizira.“
Matthias Kullas iz Centra za europsku politiku (CEP) ističe da je Hrvatska s razinom duga od gotovo 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ispod prosjeka članica eurozone koji se tijekom koronakrize popeo na dobrih 95 posto, iako Pakt o stabilnosti propisuje maksimalnu granicu od 60 posto.
Hrvatska ima najveći dug među osam članica EU koje još nisu dio monetarne unije. „Švedska s razinom duga od samo 37 posto bila bi dobrodošla, ali nema interesa za euro“, kaže ekonomist. Ta skandinavska zemlja nije poduzela nikakve pravne korake kako bi ispunila sve formalne uvjete za pristupanje.
Hrvatska i Bugarska su, pak, najavile namjeru uvođenja eura 2019., odnosno 2018. godine, a obje sudjeluju u tečajnom mehanizmu od 2020. godine, pa su već sada usko vezane uz eurozonu. No, stručnjak CEP-a ističe da je Hrvatska, uz Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku, jedna od zemalja EU-a čije su institucije prilično slabe. Prema Kullasu, slaba institucionalna snaga dovodi u opasnost ekonomsku i političku otpornost u kriznim vremenima.
No, kao i kod prethodnih proširenja monetarne unije, ni ovoga puta odgovorni ne dijele zabrinutost. Izvjesno je da će Hrvatska deset godina nakon ulaska u EU uvesti euro. Po izvješćima o konvergenciji, ta zemlja – unatoč visokoj razini duga – ispunjava sva četiri mjerila koja se odnose na pristupanje. Oni se odnose na stabilnost cijena, stabilnost tečaja, održivost konvergencije po mjerilu dugoročnih kamatnih stopa i zdrave javne financije.
Zemlje koje žele uvesti euro moraju imati visok stupanj postojane ekonomske konvergencije s eurozonom, odnosno moraju uvelike biti prilagođene uvjetima i pravilima monetarne unije. Potvrđeno je da se Hrvatska zadužila u doba korone, ali i da je od tada opet smanjila razinu duga. No može li se taj smjer održati u sadašnjoj krizi, moći će se prosuditi tek nakon pristupanja.
Uz Hrvatsku, ovogodišnja Izvješća o konvergenciji ocjenjuju i napredak Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Švedske u pogledu pristupanja eurozoni. Tih sedam članica EU ne pripadaju monetarnoj uniji, ali su zakonski obvezne prihvatiti euro. Unatoč tomu, pojedine zemlje slobodne su zacrtati svoj put prema prihvaćanju eura i ne postoji propisani vremenski raspored.
S iznimkom Rumunjske, trenutno jedine članice EU-a koja podliježe procedurama proračunskog manjka zbog stalno visoke razine novog duga, tim je zemljama potvrđeno da imaju zdravu financijsku politiku. U slučaju Bugarske, jedina kritika jest ta da stabilnost cijena još nije dovoljno postignuta. Pristup 2024. kojem zemlja teži stoga se čini realnim.
Danska je vrlo solidna, ali nije podvrgnuta provjeri jer je na temelju posebnog pravila o izuzeću 1992. bila oslobođena pristupanja. Doduše, zemlja bi u svakom trenutku mogla promijeniti smjer i pristupiti europodručju, ali nitko u Europi ne očekuje da će se to i dogoditi.
Dorothea Siems
Izvor: Der Euro wird zur Währung der Schwachen, Die Welt (Berlin), 12. srpnja 2022.
Prijevod: HN
Povezani sadržaj:
Dorothea Siems/Die Welt/Hrvatsko nebo
