Težak poraz predsjednika Macrona

Podijeljeni parlament

No možda je ono što je sinoć najviše šokiralo bio slab odaziv birača. 54 posto Francuza, prije svega mladih i onih iz siromašnijih društvenih slojeva, nisu željeli nikome dati svoj glas. To je dva posto više nego u prvom krugu. Već na proljetnim predsjedničkim izborima mediji su puno pisali o frustraciji građana i njihovoj zasićenosti politikom. Ovaj rezultat je potvrdio te analize i on je jasni zahtjev za temeljitim reformama sustava.

A oni koji su izašli na birališta glasali su tako da nijedan politički blok nema većinu. Vođa nove ujedinjene ljevice Jean-Luc Melenchon već je u predizbornoj kampanji govorio o mogućnosti da postane novi premijer. No sada je daleko od toga: sa 131 zastupnikom je, doduše, druga parlamentarna frakcija po veličini, ali to ni u kom slučaju nije dovoljno za formiranje vlade.

Jean-Luc Melenchon je imao znatno veća očekivanja od ovih izbora

Na drugoj strani političkog spektra je uspjeh desnih ekstremista okupljenih oko Marine Le Pen. Oni su s dobivenih 89 mandata uspjeli udeseterostručiti broj svojih zastupnika i ulaze u Nacionalnu skupštinu kao treća snaga. Time će znatno porasti politički utjecaj Marine Le Pen, mada istodobno i dalje vrijedi dogovor drugih stranaka da neće surađivati s desničarima. „Večeras su Francuzi uzeli svoju sudbinu u svoje ruke i od Emmanuela Macrona napravili manjinskog predsjednika”, oduševljeno je sinoć komentirala Le Pen. No tko je za to stvarno zaslužan, pokazat će detaljne analize.

A konzervativci su sa osvojenim 61 zastupničkim mandatom završili na razočaravajućem četvrtom mjestu. Već na predsjedničkim izborima njihova je kandidatkinja dobila manje od pet posto glasova. Do sada su neuspješno okončani svi pokušaji ponovnog oživljavanja te tradicionalno vladajuće stranke.

Šok u Macronovom taboru

Ministar financija Bruno Le Maire govorio je o „demokratskom šoku”, ali je izrazio uvjerenje da Macronova vlada i dalje može djelovati. I premijerka Elisabeth Borne je, doduše, govorila o „porazu za zemlju” s obzirom na velike međunarodne izazove, ali je istaknula da će se „pokušati formirati većina”. Mora se tražiti kompromise i raditi na dijalogu između različitih političkih osjećaja, rekla je. I obećala da će njezina vlada i dalje braniti kupovnu moć Francuza protiv inflacije i kao središnju političku temu postaviti zaštitu okoliša. To zvuči kao poziv lijevim snagama na suradnju.

Maštovite vladajuće koalicije su u Francuskoj do sada bile stran pojam. No s obzirom na ove izborne rezultate, u sinoćnjim analizama na francuskoj televiziji izborni rezultat je protumačen kao poziv na razvijanje političke mašte. Pri tome je naznačeno da bi si kao primjer trebalo uzeti Njemačku.

Kao koalicijski partner u pitanje dolaze samo konzervativci. No njihov šef Christian Jacob je, nakon ponovnog poraza Republikanaca, izjavio da su oni „u oporbi protiv Macrona” i da tako razmišlja njegova cijela stranka. Ili Jacob na taj način želi skupo prodati svoje glasove ili se boji da bi se i ti preostali konzervativci mogli jednostavno utopiti u političkom centru „macronizma”.

Skoro svi su gubitnici

Ovakav izborni rezultat je jedinstven u novijoj povijesti Francuske. Zadnji put se tako nešto dogodilo 1997., kada je predsjednik Jacques Chirac izgubio većinu u parlamentu i morao surađivati sa socijalistima.

Sada je situacija takva da su u parlamentu zastupljena četiri politička tabora, koji su pretežno nepomirljivi, što konstruktivnu suradnju čini nevjerojatnom ili u najmanju ruku teškom. Predsjednik Macron i njegova vlada mogu, doduše, ostati na vlasti, jer njih ne mora potvrditi Nacionalna skupština. No bez čvrstog partnera morat će za svaki prijedlog zakona tražiti nužnu većinu. Time je izglasavanje svakog državnog proračuna postalo skoro nemoguća misija – a to je dugoročno nemoguće izdržati.

Marine Le Pen je sa svojom strankom postigla dobre rezultate

Gubitnici su i ispitivači javnog mnijenja, čije su prognoze potpuno podbacile: oni su predvidjeli da će Macron i ljevica dobiti znatno više glasova. Matthieu Doiret iz instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos je za televizijsku postaju France 24 rekao da su na ovim izborima izgubili svi osim desnih ekstremista. Francuski birači nisu poslušali predsjednikovu molbu od prošlog tjedna da ionako tešku situaciju zbog međunarodnih problema dodatno ne otežavaju još jednim kaosom.

Sada je jedino jasno da Macron, nakon pet godina samostalnog vladanja, mora tražiti političke partnere, što do sada nije spadalo u njegove talente. Velike reforme jedva da imaju izgleda za uspjeh, a ako želi ostati čitavih idućih pet godina na vlasti to će mu biti daleko teže nego u prvom mandatu.