Srbija-Rusija

DW: U Srbiju stiže najprije Lavrov, a zatim Scholz

Vrijeme:4 min, 30 sec

 

Poslije telefonskog razgovora Vučića i Putina u posjet Srbiji uskoro stiže Sergej Lavrov, a poslije njega i njemački kancelar Olaf Scholz. Sankcije Rusiji i dalje su glavna politička tema, piše njemački DW.

S jedne strane pritisak Europske unije da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s EU-om i uvede sankcije Rusiji i s druge Rusija koja bi željela da Srbija ostane u statusu prijateljske zemlje koja ne želi sankcije. U nedjelju su telefonski razgovarali predsjednik Srbije A. Vučić i predsjednik Rusije V. Putin. Vučić je nakon razgovora priopćio da je Srbija s Rusijom postigla vrlo dobar dogovor, da je osigurana nesmetana isporuka plina i da će cijena plina za Srbiju biti višestruko niža nego za druge u Europi. Ta je cijena u ovom trenutku tri puta manja, a na zimu će biti i deset do dvanaest puta manja, kaže Vučić. Ugovor će biti potpisan na tri godine.

Telefonski razgovor dvojice predsjednika bio je ipak pod upitnikom, što je izazvalo razna nagađanja u srbijanskoj javnosti. Kada je glasnogovornik Kremlja D. Peskov izjavio da takav razgovor nije ni bio planiran, to je za mnoge bio signal da je ugrožena prijateljska suradnja dviju zemalja te da Kremlj na taj način šalje poruku Beogradu.

Političke stranke u Srbiji – svaka sa svojih pozicija – taj su trenutak iskoristile za kritiku Vučićeva sjedenja na dva stolca. Pristaše sankcija to su vidjele kao znak da se na Rusiju ne može ozbiljno računati, dok je takozvana patriotska opcija to vidjela kao pljusku Vučićevoj nedosljednosti u odnosima s Rusijom. Pokazalo se ipak da je međunarodna pozicija Rusije takva da je i Srbija previše važan čimbenik da bi Moskva bez prijeke potrebe ugrozila dobre diplomatske odnose s Beogradom.

(Ne)sigurna opskrba plinom

U svakom slučaju, osnovno pitanje ostaje koliko Srbija može odahnuti kada je riječ o opskrbi plinom? Politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da Srbija može i ne može odahnuti. „Ako stvari promatramo u okviru rusko-srpskog dogovora, mi smo svakako sigurni. S druge strane, rat i potencijalna kulminacija sukoba može dovesti do toga da u nekom trenutku dođe do prekida opskrbe. Ipak, ne vjerujem da to može biti trajnog karaktera“, rekao je Anđelković za DW, dometnuvši ocjenu da „Europa nema alternativu za ruski plin“.

Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC fund), izjavio je za DW da će se tek vidjeti koliko je to samo komercijalni sporazum Moskve s Beogradom, a koliko će biti podložan političkim tumačenjima: „Tu mislim prije svega kako bi se Rusija odnosila prema Srbiji ako bi ona zaista počela uvoditi sankcije, odnosno pridruživati se paketima sankcija Europske unije. Čuli smo od pojedinih ruskih dužnosnika da oni imaju razumijevanja za poziciju Srbije, ali tu je sada pitanje gdje su granice tog razumijevanja i je li s druge strane Rusija – osim kada je riječ o plinu – uopće toliko važna Srbiji.“

Diplomatska bitka EU-a i Rusije

Ruska diplomatska inicijativa ne će se ipak zaustaviti na posljednjem telefonskom razgovoru. U Beograd 7. lipnja stiže ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. To će biti prvi posjet visoko rangiranog ruskog dužnosnika od početka rata u Ukrajini. Pretpostavlja se da će teme opskrbe energentima, stanje u Ukrajini te sankcije Rusiji biti i tom prigodom u prvom planu.

Do tog posjeta doći će samo nekoliko dana prije posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza Srbiji. Koliko će Srbija uspjeti pomiriti dva različita kursa? „Zapadni političari sankcije Rusiji izjednačuju s odricanjem od naših nacionalnih interesa na Kosovu i u regiji, prije svega u Republici Srpskoj”, ocjenjuje Dragomir Anđelković, dodajući dodaje da Srbija „zbog toga mora ostati u dobrim odnosima s Moskvom“. „Moskva je čimbenik koji nam pomaže da branimo te ugrožene nacionalne interese. Ne bismo se trebali svrstavati na bilo čiju stranu – Rusija to od nas i ne traži –, ali ako Zapad vrši pritisak na Srbiju…, onda je to pokušaj da mi radimo protiv vlastitih nacionalnih interesa svojim rukama.“

Simbolička važnost sankcija

Šteta za Rusiju od srpskih sankcija jest minimalna, navodi Igor Novaković; „za Moskvu je mnogo bitnije ono što su druge europske države već učinile. To više ima neku važnost u simboličkom smislu“. On navodi da je „Srbija na neki način sada u relativno dobroj poziciji, jer će do formiranja nove vlade proteći još nekoliko mjeseci, a nije svakako dobro da tehnička vlada donosi takve odluke. A za dalje ćemo vidjeti.“

Rusija i Putin u Srbiji uživaju veliku podršku građana

Sankcije Rusiji i dalje su glavna politička tema. D. Anđelković primjećuje da su one dio globalnih događanja. „Svi su ili uvodili sankcije Rusiji ili se tome suprotstavljali na ovaj ili onaj način i nastavljali suradnju s Rusijom. To je postala točka podjela između zemalja euroatlantskog bloka i ostatka svijeta. Srbija tu nije iznimka; mnogi su iskreno zabrinuti, ali tu ima i političkih zloporaba. Jedni se tom prigodom koriste da pokažu lojalnost Zapadu, a drugi da pošalju poruku građanima kako su vrlo patriotski nastrojeni.“

Pitanje odnosa prema Rusiji i EU-u je ključno političko pitanje u Srbiji već dvadeset godina, kaže I. Novaković. „To je bila linija podjela od g. 2000., to pitanje bilo je zatim u određenom razdoblju, da tako kažemo, pod vodom, no sada je opet isplivalo.“ „Činjenica je da je određeni broj političkih stranaka zahvaljujući protivljenju sankcijama Rusiji preskočio prag. No to je problem nedostatka kritičkog diskursa u Srbiji; problem je s proruskom propagandom, koja često dolazi izravno iz domaćih medija, a oni i danas imaju posve nekritički odnos prema onomu što se događa u Ukrajini.“

 

DW/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.