Mada to zvuči kao puko ponavljanje onoga što je već ranije najavljivano, ova najava ipak predstavlja značajan korak dalje. „To je vrlo jasan nagovještaj. Jasnije se to ne može reći. Na sastanku ESB-a 21. srpnja dobit ćemo prvo povećanje stope”, rekao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist njemačke banke ING, u razgovoru za DW.

U sličnom smjeru kao Lagarde razmišlja i Predsjednik njemačke savezne banke Bundesbank, Joachim Nagel. On je također u srijedu rekao da visoka inflacija smanjuje kupovnu moć kućanstava i, zajedno s neizvjesnostima oko ukrajinskog rata, dovodi do gubitka povjerenja. Nakon završetka kupnje državnih obveznica u lipnju, trebalo bi uslijediti povećanje kamatne stope – moguće je već u srpnju.

Potrebno je brzo djelovati

Prema Nagelu, potrebno je brzo djelovati jer u protivnom postoji opasnost da će doći do spirale rasta cijena i plaća što bi dovelo do toga da inflacija izmakne kontroli. Nakon posljednjeg sastanka Vijeća ESB-a sredinom travnja, Christine Lagarde nije htjela jasno reći kada bi se povećanje kamatnih stopa moglo dogoditi u trećem tromjesečju. „Možda ranije, možda kasnije. Treći kvartal ima tri mjeseca”, izjavila je tada šefica Europske središnje banke. Čini se da će do promjene ipak doći rano, već na početku kvartala.

Christine Lagarde i predsjednik Bundesbanke Nagel još jednom su u srijedu naglasili da će se odluke središnje banke temeljiti na aktualnim ekonomskim podacima. To ESB-u daje potrebnu fleksibilnost kako bi mogao reagirati na promjene.

Vodeća kamatna stopa u eurozoni već više od šest godina iznosi nula posto. Banke koje svoj novac parkiraju kod središnje banke čak moraju plaćati negativnu kamatu od 0,5 posto. Na taj je način ESB posljednjih godina pokušavao zadržati protok novca za kredite i tako ojačati gospodarstvo. Primarni mandat ESB-a je osigurati stabilnost cijena. A po mišljenju monetarnih čuvara to je postignuto kada je inflacija na oko dva posto.

Energija kao motor poskupljenja

Budući da je inflacija posljednjih godina stalno bila preniska, središnja ju je banka svojom ultralabavom monetarnom politikom pokušala podići na dva posto. Međutim, zbog problema u lancima opskrbe tijekom prošlogodišnje pandemije i zbog porasta troškova energije, inflacija se već krajem prošle godine popela na preko dva posto.

Zbog rata u Ukrajini i lockdowna zbog pandemije korone u Kini, problemi u lancu opskrbe ponovno su se intenzivirali; istodobno su cijene energije eksplodirale. Kao rezultat toga, inflacija u eurozoni je nedavno iznosila 7,5 posto. A ekonomija posustaje. „Trenutno imamo stagnirajuću ekonomiju i visoku inflaciju – drugim riječima, ‘stagflaciju’ u pravom smislu te riječi. A to je najveći izazov koji središnja banka može zamisliti”, kaže Carsten Brzeski.

Nazire se kraj kaznenih kamata

ESB se nalazi pred velikom dilemom. Ako prebrzo normalizira svoju monetarnu politiku i podigne kamatne stope, prijeti zastoj gospodarstva. Visoke kamatne stope, naime, usporavaju ulaganja koja su neophodna u nužnoj transformaciji gospodarstva prema održivosti. Osim toga, rastuće kamatne stope također predstavljaju problem za većinu vlada u euro zoni, koje imaju velik javni dug zbog programa pomoći industriji i građanima tijekom pandemija.

No, usprkos tome ESB sada očito smatra kako je došlo vrijeme da podigne kamatne stope kao signal da se počinje suprotstavljati visokoj inflaciji. Ovo je dobra vijest za štediše, jer će i kamatne stope na štednim računima zbog toga u dogledno vrijeme ponovno rasti.

Proteklih tjedana neke su banke najavljivale da će ili povećati iznose na koje se plaćaju kaznene negativne kamate, ili ih potpuno ukinuti. Uz negativnu depozitnu stopu ESB-a od 0,5 posto mnoge su banke posljednjih godina uvele takozvane ‘naknade za čuvanje novca’ štedišama koji raspolažu velikim iznosima na štednim knjižicama. S mogućim povećanjem kamatnih stopa od strane ESB-a u srpnju te bi kaznene negativne kamate uglavnom trebale postati stvar prošlosti.