STOPAMA UPORNO PREŠUĆIVANIH HRVATSKIH ŽRTAVA U ČETRDESETIM GODINAMA 20. STOLJEĆA.

Njegujući kulturu sjećanja i prisjećajući se prvih žrtava Drugog svjetskog rata i poraća  Hrvatsko žrtvoslovno društvo iz Zagreba, Odjel za drugi svjetski rat i poraće Hrvatskog narodnog sabora i Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH organizirali su hodočašće pod nazivom „Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća.“ 

Hodočasnici su 12. travnja položili vijence i upalili svijeće za nevine žrtve pred centralnim spomenikom u Ljubuškom, u Čapljini, u Strugama na groblju Gorica, na Radimlji u Stocu pred spomenikom na masovnoj grobnici, u Mostaru – Ilići na Bakšimu, te na Širokom Brijegu.

Na svakom od posjećenih mjesta govorilo se o povijesnim činjenicama, zapisima svjedoka i otkrivenim istraživanjima.  Ispred Hrvatskog žrtvoslovnog društava nazočnim su se obratili Ante Beljo predsjednik HŽD i tajnik Tanja Mikac Vidović , Anita Martinac predsjednica SHSK i književnica, Stanislav Vukorep, Vesna Slobođan i Manule Martinović svi publicisti i istraživači.  

Prilikom posjete spomenicima u navedenim mjestima također su nazočili i predstavnici općina i gradova, povjerenici za popis žrtava i grobišta Drugog svjetsko rata i poraća te predstavnici udruga proisteklih iz domovinskog rata. 

Tako su u Ljubuškom uz nazočnost gradonačelnika Vedrana Markote, predsjednika općinskog vijeća Tihomira Kvesića  te ostalih predstavnika gradskih službi i predstavnika udruga, vijenac su položili Ante Beljo predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Mile Pušić voditelj Odjela za Drugi svjetski rat i poraće pred centralnim spomenikom u Ljubuškom na Trgu dr. Franje Tuđmana. Molitvu je predvodio humački gvardijana fra Dario Dodig. 

Nakon toga izaslanstvo je u Čapljini pred spomenikom Hrvatskoj slobodi i spomen pločama sa popisom imena svih žrtava položilo vijenac uz nazočnost općinskih predstavnika i povjerenika za popis žrtava u Čapljini Željka Sokola. Pred spomenikom se nazočnim obratio Stanislav Vukorep koji je iznio neke od rezultata dugogodišnjeg istraživanja na temelju uzimanja iskaza preživjelih svjedoka, te dosadašnjih objavljenih radova.  Delegacija je nakon toga posjetila i groblje u Gorici – Struge, gdje su se i dogodili prvi zločini nad nedužnim stanovništvom 13.,14. i 15. travnja 1941. godine. 

U Stocu je delegaciju dočekao gradonačelnik Stjepan Bošković sa predstavnicima gradskih službi, povjerenika i predstavnika udruga, a vijenac su položili Ante Beljo i Anita Martinac, te Stjepan Bošković i Mile Pušić. Molitvu je predvodio župnik don Ljubo Planinić. Najavljena je i sveta misa za sve žrtve komunizma za 29. svibanj koja će biti upriličena upravo na Radimlji. 

U tom periodu 1941. zločini su se dogodili i u Mostaru, točnije u Ilićima i Cimu gdje je ubijeni hrvatski civili od strane četničkih odjela, koji su pripadali redovitoj srpskoj vojsci. Također tada su spaljene kuće uz potresne prizore zločina. Položen je vijenac pred Gospinim kipom na Bakšimu gdje se nazočnima obratila Anita Martinac, Ante Beljo i Manuel Martinović publicist i istraživač.  

Delegacija je obišla i Groblje mira na Bilima a nakon toga su se poklonili pobijenim franjevcima u skloništu kod Crkve Uznesenja BDM u Širokom Brijegu, gdje je molitvu predvodio fra Miljenko Stojić. 

Ono što je važno istaknuti prilikom ovih posjećenih mjesta stradanja je činjenica da se o ovim zločinima nedovoljno govori i piše te je upućen poziv javnosti da njeguju kulturu sjećanja sukladno Europskim konvencijama. Dostojno i civilizirano obilježavanje je najmanja satisfakcija koja se može učiniti, te na ovaj način organizatori potiču na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja naše prošlosti  kako bi slijedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih i nacionalnih prava.  

Hrvatsko nebo