Bitka za Kupres i početak rata u Bosni i Hercegovini

Njemački Bundestag će danas u 16.30 početi raspravu o BiH, povodom 30. godišnjice agresije na Bosnu i Hercegovinu. Rat u BiH počeo je 6. travnja 1992. opsadom glavnog grada Sarajeva.. Više od dva milijuna ljudi je protjerano iz svojih domova, a oko 100.000 ih je izgubilo život, navodi se u najavi sjednice“.

Kada je započeo rat u Bosni i Hercegovini? Predstavnici tri konstitutivna, „temeljna“ naroda oko tog se jednostavnog pitanja ni dan-danas nisu u stanju dogovoriti! Muslimani tvrde da je rat započeo već spomenutim srpskim napadom na Sarajevo. Srbi početkom rata smatraju stradanje srpskih svatova na sarajevskoj Baščaršiji, mjesec dana ranije, što se doima kao stanovito pretjerivanje. Najviše argumenata za svoj datum imaju Hrvati, koji smatraju da je rat započeo napadom Jugoslavenske narodne armije na hercegovačko selo Ravno, početkom listopada 1991. Osim ovih događaja, postoji još nekoliko datuma koje bismo mogli smatrati prekretnicom. Primjerice, odmah nakon referenduma o neovisnosti BiH, početkom ožujka 1992., započinju ulične borbe u Bosanskom Brodu. Taj događaj ostao je donekle izoliran od ostalih dijelova BiH. JNA se nije otvoreno umiješala, a stalni pokušaji da se sukob primiri doveli su do neobičnog razvoja događaja koje bi se moglo opisati kao povremene ulične čarke (to jest „red pucnjave – red pregovora“).

Drugi mogući datum početka sukoba je 1. travanj 1992., dan kada su srpske paravojne snage predvođene Arkanom napale Bijeljinu. Muslimani-Bošnjaci iz razumljivih razloga ne žele taj datum uzeti kao početak rata. Naime, grad Bijeljina je, prema popisu stanovništva 1991., imao izrazitu muslimansku većinu (20 tisuća Muslimana prema 10 tisuća Srba!), pa je u najmanju ruku sramotno da tamošnji Muslimani nisu pružili gotovo nikakav otpor malobrojnim Arkanovcima! Pad Bijeljine imao je još jednu tešku posljedicu; Srbi su nakon brzog i lakog osvajanja grada bili dodatno motivirani da krenu u daljnja osvajanja po čitavoj BiH. Da nije bilo Hrvata spremnih na obranu, od bosanskohercegovačke „države“ ne bi ostao ni kamen na kamenu!

Prva bitka

Ako o početku rata postoje prijepori i različita tumačenja, pitanje prve bitke na prostoru BiH ne bi smjelo biti sporno. Svi koji su imalo upoznati s tijekom rata morali bi priznati da se prva prava, „regularna“ bitka odigrala na prostoru Kupresa, između 3. i 10. travnja 1992. U bitci je, prema podacima same JNA, sudjelovalo 5-6 tisuća vojnika, 28 tenkova, mnoštvo topova, haubica i minobacača, pa čak i zračne snage. Na hrvatskoj strani, ovisno o procjeni, borilo se 1500 do najviše 2000 ljudi, dragovoljaca skupljenih sa svih strana Herceg-Bosne i Hrvatske. Bitka je završila hrvatskim porazom, odnosno povlačenjem hrvatskih snaga s Kupresa. (v. D. Marijan: Smrt oklopne brigade; D. Pejčinović: Bilo jednom na Kupresu). Po svim povjesničarskim, vojničkim, pa i dnevno-političkim mjerilima bitka za Kupres zaslužuje „počasno“ mjesto kao prva prava bitka na prostoru Bosne i Hercegovine u proteklom ratu. Zašto Sarajevo uporno ignorira taj datum? Možda zato što su se na Kupresu borili isključivo Hrvati i Srbi?

Muslimani-Bošnjaci smatraju da su oni jedini branitelji BiH, dok su sve ostale vojske – HVO i VRS – agresorske. Od nekadašnjih saveznika Hrvati su tako, za muslimansku propagandu, postali sudionici „udruženog zločinačkog pothvata“ (UZP-a)! U zadane parametre sarajevskih lažljivaca nikako se ne uklapa povijesna činjenica da su upravo Hrvati prvi pružili otpor srpskoj agresiji, i to još u vrijeme dok je većina Muslimana spavala zimski san ili čak aktivno sudjelovala u napadima na Hrvatsku! Naš najistaknutiji vojni povjesničar dr. sc. Davor Marijan iznosi potpuno utemeljeno stajalište o agresiji Bosne i Hercegovine na Hrvatsku: „Od rujna 1991. BiH je u ratu. Putem teritorija i nekoliko desetaka tisuća vojnika, kroz pričuvu JNA i dio Teritorijalne obrane, BiH ratuje protiv Republike Hrvatske. U ratu, na obje strane bilo je i Muslimana – Bošnjaka, dok se glavnina držala čuvene izjave Alije Izetbegovića „Ovo nije naš rat“. Kako nije? Zbog bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatska nije proglasila BiH agresorom, iako je za to bilo dovoljno temelja.“ (narod. hr, 10.4.2022.) Dodajmo ovome da bi se za početak agresije BiH na Hrvatsku moglo uzeti datum prelaska snaga Banjalučkog korpusa JNA preko Save u zapadnu Slavoniju, u ljeto 1991. Sve žrtve i ratne štete u tom dijelu Hrvatske idu na dušu upravo agresorima iz susjedne BiH – Srbima, Muslimanima i Jugoslavenima!

U svim raspravama o Domovinskom ratu trebalo bi naglasiti da su Hrvatsku 1991. godine napale združene snage Srbije, Crne Gore, BiH i Makedonije odnosno, „krnje“ SFRJ. Vrijeme je da se sarajevskim ekstremistima uzvrati povijesnom istinom! Umjesto toga, naše vlasti ne rade ništa, a brojni povjesničari, od Goldsteina i Jakovine do Hasanbegovića i Markovine, umjesto da razdvoje povijesne činjenice od ratne propagande, samo dolijevaju ulje na vatru, skupa s hordama plaćenih piskarala po novinama i portalima. I onda se netko čudi zašto stranci (poput Nijemaca u Bundestagu) gutaju protuhrvatske budalaštine?!

Dinko Pejčinović/HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo