Američka taktika koja je izbacila Putina iz ravnoteže: ‘Sjajno, ovo nije viđeno još od kubanske krize‘

Vrijeme:9 min, 0 sec

 

Točno su procijenili da Rusija sprema invaziju, a sada s puštanjem podataka idu dalje što je zaokret u odnosu na dosadašnju praksu

Bila je to tvrdnja koja je zaokupila pažnju javnosti diljem svijeta: američki dužnosnici su rekli kako imaju indicije da se Rusija u Ukrajini sprema upotrijebiti kemijsko oružje, piše NBC.

Predsjednik Joe Biden kasnije je to i javno izjavio. No tri dužnosnika su ovaj tjedan kazala kako nema dokaza da je Rusija dopremila ikakvo kemijsko oružje igdje u blizinu s Ukrajinom. Kažu kako je SAD pustio tu informaciju kako bi Rusiju odvratio od upotrebe tog zabranjenog oružja.

To je jedan od primjera kako Bidenova administracija prekida s dosadašnjom praksom i u javnost iznosi tajne podatke kao dio informacijskog rata s Rusijom.

Administracija to čini čak i onda kad podaci nisu posve pouzdani, kažu dužnosnici, kako bi Putina izbacili iz ravnoteže. Koordinirana iz Bijele kuće i Nacionalnog vijeća sigurnosti, obavještajna izvješća bez presedana prilično su iscrpna, a uposleno je još ljudi koji rade na procesu skidanja oznake tajnosti kako ono što se pusti u javnost ne bi odalo izvore i metode.

Promatrači sa svih strana ovu strategiju zovu hrabrom i zasad uspješnom – iako nije posve bez rizika.

‘Ovo je najbolji prikaz obavještajnih podataka kao instrumenta moći koji sam vidio ili za koji sam čuo još od kubanske krize s projektilima’, kaže Tim Weiner, autor povijesti CIA-a iz 2006. i knjige ‘The Folly and the Glory’ iz 2020., koja donosi pregled američko-ruskih odnosa kroz desetljeća. ‘To je zasigurno otupilo i zbunilo dezinformacijski stroj Kremlja.’

Četiri dana prije kraja kubanske krize s projektilima 1962., SAD su objavili snimke iz špijunskog aviona koje su pokazale da su sovjetske snage rasporedile nuklearne projektile nedaleko obale Floride. Bidenova administracija je počela u javnost puštati obavještajne podatke o onome za što tvrdi da su Putinovi planovi i namjere čak i prije početka invazije na Ukrajinu.

Ovaj tjedan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, iznio je još deklasificiranih podataka, u kojima se tvrdi da odlazak ruskih snaga iz okolice Kijeva nije bio povlačenje već strateški uzmak koji najavljuje značajan napad na istok i jug Ukrajine, a koji bi se, prema tvrdnjama američkih obavještajaca, mogao pretvoriti u veliko krvoproliće.

Ideja je spriječiti i poremetiti taktiku Kremlja, zakomplicirati njihovu vojnu kampanju, ‘potkopati propagandu Moskve i spriječiti Rusiju da definira kako će ovaj rat biti percipiran u svijetu’, kaže zapadni vladin dužnosnik upoznat sa strategijom.

Više američkih dužnosnika tvrdi da su SAD koristile informacije kao oružje čak i onda kad povjerenje u točnost informacije nije bila baš visoka. Ponekad su koristili informacije za koje nisu bili posve sigurni da su točne čisto zbog efekta odvraćanja, a u nekim drugim slučajevima i kako bi pokušali ‘ući u glavu Vladimira Putina‘.

Neki dužnosnici vjeruju, međutim, da su pokušaji ulaska u Putinovu glavu posve beznačajni jer će ovaj napraviti što želi bez obzira na sve.

Nakon što je priča objavljena, jedan je američki dužnosnik kazao NBC-ju da su ‘nastojanja američke vlade da strateški snizi kategoriju dokumenta kako bi ga podijelila sa saveznicima, potkopani rigoroznim procesom provjere koju provode Nacionalno vijeće sigurnosti i obavještajna zajednica koji žele potvrditi kvalitetu informacija i zaštititi izvore i metode.’ Dužnosnik je dodao da se ‘objavljivanje informacija odobrava jedino ako su zadovoljena ova dva kriterija’.

Pun pogodak

Najveći uspjeh američke obavještajne ofenzive možda je odgađanje same invazije za koji tjedan ili mjesec, za što dužnosnici vjeruju da je postignuto točnim predviđanjem o tome kad Rusija namjerava napasti, a što se temeljilo na pouzdanim informacijama. Do vremena kad je Rusija poslala svoje snage, Zapad se već ujedinio u zajedničku frontu.

Prije invazije, SAD su ustvrdile da Rusija planira inscenirati tzv. ‘napade pod lažnom zastavom’ na pripadnike ukrajinskog stanovništva koji govore ruski kako bi opravdali rat te da su ti planovi uključivali i video snimke lažnih leševa. Video se nikada nije pojavio; Rusija je dosljedno tvrdila da je izvršila invaziju kako bi zaštitila etničke Ruse od ‘nacista’ u Ukrajini.

SAD su točno predvidjele da Putin doista namjerava napasti, iako su neke druge zemlje, prije svega Francuska, smatrale suprotno. Čelnik francuske vojne obavještajne agencije prije neki dan je podnio ostavku zbog krive procjene.

Bivši američki dužnosnik kaže kako vladini službenici vjeruju da je ta strategija odgodila Putinovu invaziju s prvog tjedna siječnja na razdoblje nakon Olimpijskih igara te da je ta odgoda SAD-u kupila dragocjeno vrijeme da se saveznici usuglase oko razine ruske prijetnje i oko načina odgovora.

Ravnatelj CIA-e, William Burns, bivši veleposlanik u Rusiji, prošli je mjesec na saslušanju u Kongresu kazao da je ‘tijekom godina svoje diplomatske karijere i previše puta vidio kako SAD gubi u informacijskom ratu s Rusijom’.

Sada, rekao je, ‘smo u vezi ovoga bili pažljiviji i uklonili izgovor koji naročito Putin često koristi. Mislim da je to Ukrajincima bilo od velike koristi.’

Ovakva je politika dobila velike pohvale čak i od nekih republikanaca.

‘S vašim ste obavještajnim podacima pogodili’, kazao je republikanac Brian Fitzpatrick na godišnjem saslušanju o sigurnosti održanom prošli mjesec, obraćajući se Burnsu i drugim šefovima obavještajnih službi. ‘Vaša odluka da s dokumenata skinete oznaku tajnosti, kao i način na koji ste to učinili, spasila je mnogo života. Spavajte mirno i hvala vam što ste to učinili.’

No ta strategija ima i svojih opasnosti. Jedna od njih je, prema riječima zapadnih dužnosnika, da se neke stvari protumače posve pogrešno što bi bilo vrlo štetno za američku vjerodostojnosti i što bi išlo na ruku Moskvi.

Razotkrivanje kao sredstvo odvraćanja

Kako se rat razvijao, administracija je podatke koristila kako bi upozorila na moguće ruske akcije i svrnula pažnju na ruske vojne podbačaje.

S vremena na vrijeme, Bidenova bi administracija pustila u javnost informacije u koje je bila manje uvjerena ili informacije o stvarima koje su prije moguće, nego baš istinski vjerojatne.

Prošli tjedan, američki su dužnosnici kazali novinarima da imaju informacije koje sugeriraju da Putina zavaravaju njegovi vlastiti savjetnici koji mu se boje reći istinu.

No upitan kasnije o tim tvrdnjama – nakon što je ta vijest dospjela na naslovnice diljem svijeta – Biden je bio manje određen.

‘To je otvoreno pitanje. Ima mnogo spekulacija’, kazao je Biden novinarima. ‘No čini se – ne kažem da je to sigurno – da se Putin sve više izolira.’

Stupanj Putinove izolacije ili oslanjanja na pogrešne informacije ne može se potvrditi, kaže Paul Pillar, umirovljeni američki obavještajac. ‘Ne postoji način da potvrdite ili opovrgnete takve stvari.’

Dva američka dužnosnika kažu da podaci o tome lažu li Putinu njegovi najbliži savjetnici, nisu konačni te da se više oslanjaju na analizu nego na čvrste dokaze. Drugi su dužnosnici to opovrgnuli i rekli da su podaci pouzdani i provjereni na najvišim razinama.

U još jednom otkrivanju, američki su dužnosnici rekli da je odluka da se Ukrajini ne pošalji MiG borbeni avioni, temeljena na podacima da bi Rusija taj potez protumačila kao eskalaciju.

To je bila istina, no isto vrijedi i za projektile Stinger, koje je Bidenova administracija ipak poslala Ukrajini, kazali su obavještajci, dodajući kako je administracija skinula oznaku tajnosti s informacija o MiG-ovima kako bi naglasila zašto nije poslala avione.

Slično tome, tvrdnja da se Rusija obratila Kini za potencijalnu vojnu pomoć, nije potvrđena, kažu europski i američki dužnosnici.

Američki dužnosnici kažu kako nema indikacija da Kina razmatra slanje pomoći u oružju Rusiji. Bidenova je administracija to objavila kao upozorenje Kini da na takvo što ni ne pomišlja, kažu.

Europski su dužnosnici to razotkrivanje opisali kao ‘javnu igru kojoj je cilj spriječiti ikakvu vojnu pomoć od Kine’.

Igra ili ne, američki obavještajci kažu da je potez bio uspješan. Obavještajni podaci su rijetko kad konačni, a Bidenovi dužnosnici su u nekim slučajevima izračunali da je bolje preduhitriti nešto što se možda neće dogoditi, nego šutjeti i gledati kako se stvar odvija.

‘Ne mora se raditi o čvrstim podacima kada govorimo o tome’, rekao je američki dužnosnik. ‘Važnije je s informacijama izaći pred njih – konkretno Putina – prije nego što nešto učine. Preventivno je. Ne želimo uvijek čekati da bude 100 posto sigurno da će nešto učiniti. Želimo reagirati unaprijed da ih zaustavimo.’

Dužnosnik je rekao da se vodila opsežna rasprava o tome treba li otkriti da Rusi imaju crnu listu ukrajinskih neprijatelja koje su namjeravali uhititi i eventualno ubiti nakon što preuzmu kontrolu. Dužnosnici su odmjerili moguću štetu od otkrivanja takvih obavještajnih podataka. ‘To je bila velika odluka’, rekao je dužnosnik.

No čini se da su obavještajne podatke potkrijepili iskazi svjedoka iz gradova koje su Rusi nekada okupirali, a sada su otišli, gdje su dokumentirana upravo takva politički motivirana ubojstva.

Korak prema naprijed

Neki američki dužnosnici godinama su zagovarali strategiju daljnjeg uklanjanja tajnosti i objavljivanja obavještajnih podataka, jer su američki protivnici postali vješti u korištenju modernih komunikacijskih platformi za širenje propagande.

Godine 2020., devet od 11 američkih vojnih zapovjednika potpisalo je memorandum pozivajući američku obavještajnu zajednicu da skine oznaku tajnosti s još više podataka kako bi se suprotstavili dezinformacijama i propagandi iz Moskve i Pekinga.

SAD može ojačati podršku svojih saveznika samo ‘iznošenjem istine u javnoj domeni protiv američkih izazivača u 21.stoljeću’, napisali su dužnosnici. Ali natjecanje u tom okršaju ideja, dodali su, otežano je zbog pretjerano strogih praksi u vezi tajnosti podataka.

‘Tražimo ovu vrstu pomoći kako bismo SAD-u, a time i njegovim saveznicima i partnerima, omogućili da pobjeđuju bez borbe, da se bore u takozvanim sivim zonama i da osiguraju streljivo u tekućem ratu narativa’, poručili su generali tadašnjem vršitelju dužnosti ravnatelja nacionalne obavještajne službe Josephu Maguireu.

‘Nažalost, i dalje propuštamo prilike da razjasnimo istinu, suprotstavimo se izobličenjima, probijemo lažne narative i utječemo na događaje na vrijeme kako bi učinili razliku’, rekli su generali.

U prošlosti SAD nisu činile ništa dok je Rusija vodila informacijski rat.

Godine 2014., nekoliko dana prije nego što je Rusija napala ukrajinski poluotok Krim, Rusija je objavila snimku očitog telefonskog razgovora između visoke američke diplomatkinje Victorije Nuland i tadašnjeg veleposlanika u Ukrajini, u kojem je Nuland omalovažavala Europsku uniju.

Taj je potez bio dio vala dezinformacija i propagande iz Moskve oko zauzimanja Krima. Ali Obamina administracija nije reagirala.

To je zato što su se SAD isključile iz propagandnih ratova velikih sila nakon napada 11. rujna, rekao je Weiner.

‘Pa kakav je bio odgovor Sjedinjenih Država na sve ovo?’ upitao je Weiner. ‘Nikakav. Tišina. Nisu ništa odgovorili.’

Bidenova strategija bila je drugačija.

Pillar je rekao da je Bidenova administracija preuzela značajan rizik u predviđanju da će Rusija napasti Ukrajinu, što je hrabar potez koji je potvrđen Putinovim postupcima.

‘To sugerira da postoje prilično jaki temelji za ove informacije”, rekao je Pillar. ‘Ne samo da se sve pokazalo točnim, nego je očito da je predsjedniku predstavljeno s dovoljno samopouzdanja da se on osjećao dovoljno samouvjereno da s time izađe u javnost.’

‘Da nije bilo invazije, ovo bi bilo poput ‘dječaka koji je vikao vuk’ i naš bi predsjednik zbog toga izgledao prilično loše.’

Jutarnji list/https://www.jutarnji.hr/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)