Vladimir Trkmić: Vjerovati u Božju providnost

Ne budite dakle zabrinuti za sutra

Često očajavamo, kukamo, nesretni smo, nezadovoljni. U kriznim momentima smo ponekad čak i depresivni. Što će biti sutra? Kako će sve to završiti? Hoćemo li svi stradati? Psihički i duhovno smo zabrinuti. Ponekad izgledamo kao da smo izgubili nadu u bolju budućnost i povjerenje u Boga. Sva ta, i druga pitanja nas muče i stavljaju u vrlo nezgodnu životnu situaciju. Često nas mediji nemilosrdno i pretežno „ bombardiraju“ samo sa negativnim vijestima, te tako na sve, na sadašnjosti i blisku budućnosti gledamo crno. Nestaje optimizam! Čini nam se kao da je Bog zaboravio na nas, na naše muke i patnje, na naše psihofizičko crnilo. Ali nije tako! Bog vodi ljudsku povijest, živote pojedinaca, obitelji i naroda. On ima pozitivno, dugoročno rješenje za sve nas. Pretjerana zabrinutost je najčešće znak nedostatka osobne vjere, povjerenja u Boga i njegovu providnost.  Zato bi bilo važno barem ponekad promišljati i meditirati na temu Božje providnosti i osobnog predanja u Božju volju. Moliti se da nas Bog ne zaboravi, da u svojoj providnosti računa na nas. Što je to Božja providnost? Što znači osobno predanje u Božjoj providnosti?

Božja providnost

Božja providnost je Božji zahvat u svijetu; Božji čin uređivanja događaja, njegovo predviđanje, upravljanje i briga za čitav svijet. Postoji razlika između “opće providnosti”, koja se odnosi na Božje kontinuirano potvrđeno postojanje i prirodni poredak u svemiru, i “posebne providnosti”, koja se odnosi na Božje izvanredne i redovite intervencije u životu ljudi. Riječ dolazi od latinske riječi “providentia” (hrv. “dalekovidnost”). Hrvatsko značenje riječi „ providentia“ je “znanje o budućnosti” ili “sveznanje”. Sveti Augustin je mnogo doprinio katoličkom nauku o Božjoj providnosti na Zapadu, u krugu teologije Katoličke crkve. Sv. Toma Akvinski je u djelu “Summa Theologica” razvio katolički nauk o providnosti u srednjem vijeku. Koncept providnosti, kao Božju skrb i poredak u svemiru i brigu za budućnost svega stvorenoga intenzivno su razvijali tomisti, teolozi-nasljednici svetog Tome Akvinskoga. Jedan od najistaknutijih suvremenih tomista, dominikanac Reginald Garrigou-Lagrange napisao je studiju o providnosti pod nazivom “Providnost: Božja ljubav i briga za čovjeka i potreba za povjerenjem u Svemogućeg Boga”. U spomenutoj studiji autor predstavlja i rješava prema katoličkom nauku najteža pitanja koja se odnose na Božju providnost. U Bibliji se na više mjesta govori o Božjoj providnosti, npr.: “Nemojte dakle zabrinuto govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘U što ćemo se obući?’ Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Svaki dan ima dosta svoje muke (Mt 6, 31-36).”

Predanje Božjoj providnosti

Predanje Božjoj providnosti (fra. L’Abandon à la providence divine) je knjiga francuskog isusovačkog teologa Jean-Pierrea de Caussadea. Knjiga je postala poznata tek stotinjak godina poslije autorove smrti, kada su otkrivena njegova pisma i duhovni spisi, a među njima i ova knjiga. Prvi put je objavljena 1861. godine. Odmah je postala svjetski duhovni bestseler, potom i svevremenski duhovni klasik koji milijunima suvremenih čitatelja pomaže živjeti radosnijim i mirnijim životom. Na hrvatski jezik knjigu je preveo Mladen Parlov. Glavna poruka knjige „Predanja Božjoj providnosti“ je kako “duhovno ispunjenje možemo naći u jednostavnosti naših svakodnevnih dužnosti, a nadasve ga možemo pronaći u predanju onome što je Božja volja za svakoga od nas.” Isusovački teolog De Caussade tumači da je praksa predanja Božjoj volji ključ za postizanje istinskog osobnog mira i radosti, a Božja volja je lako dostupna svim ljudima, od početnika–obraćenika, do onih koji su već značajno napredovali u osobnom duhovnom životu. Autor knjige daje također smjernice kako prepoznati što je u određenom trenutku Božja volja za nas. Teolog De Caussade naglašava da Bog od nas ne očekuje izvanredna djela, nego nas prije svega poziva da obraćamo pozornost na svaki detalj koji čini našu svakodnevicu, i ponizno prihvaćamo sve ono što dolazi iz njegove ruke. Ovaj poznati duhovni katolički klasik velike psihološke pronicavosti nepresušno je vrelo književne mudrosti i bogate duhovne pouke. Čitatelju daje korisne savjete i praktičnu pomoć na duhovnom putu kao vrsno blago katoličke duhovnosti puno nadahnuća kojemu će se moći uvijek iznova vraćati.

Biblija i Božja volja

Biblija je objavljena, otkrivena Božja volja. U njoj se na puno mjesta govori o Božjoj volji, npr.: “To je dobro i ugodno pred Spasiteljem našim Bogom, koji hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine (1 Tim 2,3-4).” Ponekad je Božja volja da prođemo kroz teška razdoblja, čak i kroz trpljenje: “Ta uspješnije je trpjeti, ako je to Božja volja, čineći dobro, nego čineći zlo (1 Pet 3,17).” Božja volja odnosi se na stvari koje treba činiti, a ne samo na nešto što treba znati, vjerovati ili priznati. Bog želi da ljudi upoznaju Njegovu volju, zato ju je Isus objavio. Božja volja je, da ljudi poštuju spolnost: “Doista, ovo je volja Božja: vaše posvećenje – da se uzdržavate od bludnosti, da svatko od vas zna svoje tijelo posjedovati u svetosti i poštovanju, a ne u pohotnoj strasti kao pogani koji ne poznaju Boga (1 Sol 4,3-7)”. Božja volja je čovjekova poslušnost iz slobodne volje: “Doista, ovo je Božja volja: da čineći dobro ušutkate neznanje bezumnika. Kao slobodni ljudi – ali ne kao oni kojima je sloboda tek pokrivalom zloće, već kao Božje sluge – sve poštujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja častite! (1 Pet 2,13-17)”. Prema papi Benediktu XVI., Adam i Eva mislili su da je vrhunac slobode i osobnog ostvarenja u neprihvaćanju volje Božje. A Isus je na Maslinskoj gori, ljudsku volju i ljudsko dostojanstvo ponovno vratio volji Božjoj. Čovjekova naravna volja je u Isusu potpuno sukladna s Božjom voljom. Isus uči, da čovjek jedino suobličavanjem ljudske volje s božanskom voljom postiže svoju uzvišenost, biva „božanski“, postaje svet. Jedino izlazeći iz samog sebe, samo u pokoravanju volji Božjoj ostvaruje se Adamova težnja za istinskom slobodom.

Najljepše misli svetog Augustina

Bogu je više stalo da nam podari svoje blagoslove nego nama da ih primamo.

Upravo u ovom trenutku mogu, ako želim, postati Božji prijatelj.

Ima nešto u poniznosti što čudesno uzvisuje srce.

Svladaj sebe i svijet će biti pod tvojim nogama.

Visoko su nebesa i nisko je zemlja. Milost silazi kad molitva uzlazi jer Bog čuje taj čovjekov glas.

Kad bi nam Bog bio shvatljiv, ne bi bio Bog.

Za sebe si nas, Gospodine, stvorio i nemirno je srce naše dok se ne smiri u Tebi.

Bilo što da pripovijedaš, čini to tako da onaj komu govoriš slušajući – vjeruje, vjerujući – nada se i nadajući se – ljubi.

Prema Bogu ne idemo hodajući, nego ljubeći.

Molitva? Ključ za Nebo.

Kada u Crkvi ne bi bilo oproštenja grijeha, ne bi postojala ni nada u vječni život i vječno oslobođenje. Zahvalimo Bogu što je Crkvi dao takav dar.

Onaj tko zna kako dobro moliti, zna dobro živjeti.

Povjeri prošlost Božjoj milosti, sadašnjost Njegovoj ljubavi, a budućnost Njegovoj providnosti.

Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti.

Bože, od tebe se odvojiti znači pasti. K tebi se prikloniti znači ustati. U tebi ostati znači imati siguran oslonac.

Tijelo umire kad se odvoji od duše, a duša umire kad se odvoji od Boga.

Želiš li da tvoja molitva k Bogu uzleti? Podaj joj onda ova dva krila – post i milostinju.

Ovo je naša životna zadaća: radom i molitvom napredovati u milosti Božjoj dok ne postignemo onaj stupanj savršenosti u kojemu čista srca možemo gledati Boga.

U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja ljepota, jer ljubav je ljepota duše.

Tko sam ne gori ljubavlju, ne može ljubavlju zapaliti drugoga.

Ne pričaj bližnjem o ljubavi: ljubite ga!

Ljudi putuju pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, širokim prostranstvu oceana, i kružnom pokretu zvijezda; a pored sebe prolaze i – ne čude se ničem.

Ako šutiš – šuti iz ljubavi; ako govoriš – govori iz ljubavi; ako opominješ – opominji iz ljubavi; ako opraštaš – opraštaj iz ljubavi.

Ti si Bog moj, tebi uzdišem danju i noću… Kasno sam te uzljubio, Ljepoto, tako stara i tako nova. A eto, ti si bio u meni, a ja izvan sebe. Ti si bio sa mnom, a ja nisam bio s tobom. Zvao si me i vikao, probio si moju gluhoću. Zabljesnuo si, sijevnuo si i rastjerao moju sljepoću. Prosuo si miomiris, a ja sam ga upio pa uzdišem za tobom. Okusio sam ga pa gladujem i žeđam. Dotaknuo si me i ja gorim za mirom tvojim.

Ove predivne misli svetog Augustina zrače duhovnim realizmom i realnim pogledima na život, sadašnjost i budućnost svakoga od nas. Božja smo djeca koja trebamo čitav život učiti i

Litanije Božjoj providnosti

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče, nebeski Bože,   smiluj nam se!

Sine Otkupitelju svijeta, Bože!

Duše Sveti, Bože!

Sveto Trojstvo, jedan Bože!

Providnosti Božja, dostojna ljubavi anđela i ljudi, pomozi nam!

Providnosti Božja, koja iz Srca Isusa Krista proizlaziš,

Providnosti Božja koja upravljaš svakom stvari po mjeri,

Providnosti Božja, nado za naše spasenje,

Providnosti Božja, utjeho dušama za vrijeme njihova životnog hodočašća

Providnosti Božja, putu neba,

Providnosti Božja, vjerni vodiču u svim opasnostima,

Providnosti Božja, dostojna djeliteljice milosti,

Providnosti Božja, blago skriveno koje svaki vjernik može otkriti

Providnosti Božja, potporo pravednika,

Providnosti Božja, nado napuštenih grešnika,

Providnosti Božja, pomoći u svim našim potrebama,

Providnosti Božja, miru u svim olujama,

Providnosti Božja, miru ljudskoga srca,

Providnosti Božja, utočište žalosnih,

Providnosti Božja, hrano izgladnjelih,

Providnosti Božja, izvore utjehe,

Providnosti Božja, pomoći siromaha,

Providnosti Božja, pomoći udovica i siročadi,

Providnosti Božja, dobroto Božja koja ne ostavlja nijednoga stvora,

Providnosti Božja, oznako kojoj trebamo dati svaku čast i poklon,

Providnosti Božja, blagosti Božja koja nikog ne prisiljava te sve s ljubavlju raspoređuje,

Providnosti Božja, jakosti Božja kojoj nitko ne može promijeniti ni poništiti odluke,

Providnosti Božja, koja nadilaziš svaki razum i kojoj ne možemo istražiti putove,

Providnosti Božja, savršeno pravedna u kojoj nema nikakve nepravde,

Providnosti Božja, koja tješiš umorne i opterećene,

Providnosti Božja, koja iz zla izvodi na dobro,

Providnosti Božja, koja ponizuješ ohole, a uzvisuješ ponizne,

Providnosti Božja, koja otvaraš tamnice pravednicima i kidaš njihove okove,

Providnosti Božja, koja gladne sitiš dobrima, a bogate otpuštaš prazne,

Providnosti Božja, žitnico neiscrpna,

Providnosti Božja, blago otvoreno za siromahe,

Providnosti Božja, koja sprečavaš očajavanje u protivštinama,

Providnosti Božja, koja daješ umjerenost radosti u blagostanju,

Providnosti Božja, koja si pripremila krilo Djevice da postane prebivalište Sina Božjega,

Providnosti Božja, koja si upravljala životom i smrću Isusa Krista za naše spasenje,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!

Pomolimo se: Vječni Bože, koji si se udostojao svrnuti na nas svoj pogled, daruj nam milost da se potpuno predamo Tvojoj providnosti u ovom prolaznome svijetu te da tako jednoga dana dospijemo u vječni život. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Molitva Božanskoj Providnosti

Božanska Providnosti, moćna djeliteljice svih dobara,

klanjamo ti se i ljubimo te.

Stavljamo u tebe sve svoje pouzdanje.

Budi naša jakost i naša svjetlost,

naše blago i naša nada, naša hrana i naš život.

Izlij svoje milosrđe na nas i smiluj nam se.

Amen

Hrvatsko nebo