Vladimir Trkmić: Teološko i duhovno intelektualno blago Katoličke crkve

Crkveni oci i crkveni naučitelji Katoličke crkve

Katolička crkva se često pozivala i poziva na teološka promišljanja i stavove crkvenih otaca i crkvenih naučitelja. Zato je vrijedno znati tko su bili crkveni oci i crkveni naučitelji tijekom bogate duhovne i teološke povijesti Katoličke crkve.

Crkveni oci

Crkveni oci ( lat. patres Ecclesiae ) su kršćanski teolozi koji su od II – VII. Stoljeća dali važan doprinos kršćanskoj teologiji. Usmenu ( Predaja ) i pismenu ( Biblija ) kršćansku poruku su prilagodili grčko – rimskoj civilizaciji, izrazivši je jezikom grčke filozofije. Tako su razvili kršćansku teologiju i omogućili Crkvi da na prvih sedam ekumenskih koncila formulira svoj nauk. Pisali su latinski, grčki, sirijski i koptski, pa se dijele na zapadne ili latinske crkvene oce, i istočne ili grčke ( sirijske, koptske ). Glavni zapadni crkveni oci su: Ambrozije, Jeronim, Augustin, Grgur Veliki, Hilarije, Leon veliki, Petar Krizolog i Izidor Seviljski.  Istočni crkveni oci su: Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski, Grgur iz Nise, Ivan Zlatousti, Atanazije, Efrem Sirski, Ćiril Jeruzalemski i Ivan Damašćanski. Četiri su kriterija za utvrđivanje pripadnosti crkvenim ocima: pripadnost kršćanskoj antici, pravovjernost, svetost i crkveno odobrenje. Djela crkvenih otaca teološki proučava patristika i patrologija. 

Crkveni naučitelji

Crkveni naučitelji ( lat. doctor Ecclesiae ), je u katolicizmu počasni naziv koji se dodjeljuje teolozima i duhovnim piscima čije je djelo pouzdano svjedočanstvo crkvenog nauka. Crkveni naučitelji ne pripadaju nužno kršćanskoj antici poput crkvenih otaca, pa ih ima iz srednjeg vijeka i novijeg doba. Grčka crkva je priznavala samo tri velika ekumenska naučitelja ( Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski i Ivan Zlatousti ). Od početka ih priznaje katinska crkva, samo im je pribrojila i Atanazija. Od VII. Stoljeća latinska Crkva ( Katolička crkva ) ističe i svoja četiri naučitelja ( Ambrozije, Jeronim, Augustin i Grgur Veliki ). Spomenuti crkveni naučitelji, koji su ujedno i crkveni oci, dobili su spontano taj naslov, bez posebnog proglašenja. Službena proglašenja crkvenih naučitelja započeo je papa Pio V. u XVI. stoljeću. Kada je naslov crkvenog naučitelja papa dodijelio svetom Tomi Akvinskom. Od tada su crkvenim naučiteljima proglašavani i drugi sveti teolozi i tri svetice.

Popis crkvenih naučitelja: vrijeme života, crkvena služba i godina proglašenja crkvenim naučiteljem

Sv. Grgur Veliki – rođen oko 540. – umro 12. ožujka 604.- papa, proglašen 1298.

Sv. Ambrozije – rođen oko 340. –  umro 4. travnja 397. – milanski biskup, proglašen 1298.

Sv. Augustin „ Doctor gratiae“  (Naučitelj milosti) – rođen 354. – umro 28. kolovoza 430. hiponski biskup (sada Annaba) proglašen 1298.

Sv. Jeronim – rođen oko 347. – umro 30. rujna 420. -svećenik, pustinjak, proglašen 1298.

Sv. Ivan Zlatousti – rođen – 347.- umro – 407.  – carigradski nadbiskup – proglašen 1568.

Sv. Bazilije Veliki – rođen 330. umro – 1. siječnja 379. – cezarejski biskup- proglašen 1568. 

Sv. Grgur Nazijanski – rođen 329. – umro 389. – carigradski nadbiskup – proglašen 1568. 

Sv. Atanazije – rođen 298. – umro –  373. – aleksandrijski nadbiskup – proglašen – 1568.

Sv. Toma Akvinski: „Doctor humanitatis“- (Naučitelj Čovječnosti); „ Doctor communis“ -(Zajednički Naučitelj); „ Doctor angelicus“ ( Anđeoski Naučitelj )

Rođen – 1225. – umro – 7. ožujka 1274. – redovnik, svećenik, filozof, teolog, O.P. – proglašen – 1568.

Sv. Bonaventura – „ Doctor seraphicus“ – (Serafski Naučitelj) – rođen – 1221. – umro – 15. srpnja 1274.  – redovnik, teolog, biskup, kardinal, O.F.M. – proglašen – 1588.

Sv. Anselmo – „ Doctor magnificus“ (Veličanstveni Naučitelj); „ Doctor Marianus“ (Marijanski Naučitelj) –rođen – 1033. ili 1034. – umro – 21. travnja 1109. – canterburyjski nadbiskup, O.S.B. – proglašen – 1720.

Sv. Izidor Seviljski – rođen – 560. – umro – 4. travnja 636. – seviljski biskup – proglašen 1722.

Sv. Petar Zlatorječiti – rođen – 406. – umro 450. – ravenski biskup – proglašen 1729.

Sv. Lav Veliki – rođen – 400. – umro 10. listopada 461. – papa – proglašen 1754 .

Sv. Petar Damiani – rođen 1007. – umro – 21. veljače 1072. kardinal, redovnik, O.S.B. proglašen – 1828.

Sv. Bernard iz Clairvauxa – „ Doctor mellifluus“ (Medotečni Naučitelj) – rođen- 1090. – umro – 21. kolovoza 1153. svećenik – proglašen – 1830.

Sv. Hilarije iz Poitiersa – rođen – 300. – umro – 367. – biskup Poitiersa – proglašen 1851.

Sv. Alfons Marija Liguori – „ Doctor zelantissimus“ (Vrlo Revni Naučitelj) – rođen- 1696.- umro 1. kolovoza 1787. – biskup of Sant’Agate de’ Goti, C.Ss.R. (utemeljitelj) – proglašen – 1871.

Sv. Franjo Saleški – „ Doctor caritatis“ – (Naučitelj ljubavi) – rođen – 1567. – umro 28. prosinca 1622. – ženevski biskup – proglašen – 1877.

Sv. Ćiril Aleksandrijski – „ Doctor Incarnationis“ – (Naučitelj Utjelovljenja) – rođen – 376. – umro 27. srpnja 444. –  aleksandrijski nadbiskup – proglašen – 1883.

Sv. Ćiril Jeruzalemski – rođen – 315. – umro – 386. –  jeruzalemski nadbiskup – proglašen-1883.

Sv. Ivan Damaščanin – rođen – 676. – umro – 5. prosinca 749. svećenik, monah – proglašen – 1883.

Sv. Beda Časni – rođen – 672. – umro – 27. svibnja 735. – svećenik, monah, O.S.B. -proglašen – 1899.

Sv. Efrem Sirac – rođen – 306. – umro 373. đakon – proglašen -1920.

Sv. Petar Kanizije – 1521. – umro – 1597. svećenik, S.J. – proglašen – 1925

Sveti Ivan od Križa – „ Doctor mysticus“ (Otajstveni Naučitelj) – rođen – 1542. – 14. prosinca 1591. redovnik, svećenik, mistik, O.C.D. – proglašen – 1926.

Sv. Robert Bellarmin – rođen 1542. – umro 17. rujna 1621. kapuanski nadbiskup, teolog, S.J. – proglašen – 1931.

Sv. Albert Veliki – „ Doctor universalis (Sveopći Naučitelj) – rođen – 1193. – umro – 15. studenoga 1280. – regensburški biskup, teolog, O.P. – proglašen – 1931.

Sv. Antun Padovanski- Doctor evangelicus (Evanđeoski Naučitelj) 1195 13. lipnja 1231. 1946. redovnik, svećenik, O.F.M.

Sv. Lovro Brindiški – „Doctor apostolicus“ (Apostolski Naučitelj) – rođen – 1559. – umro -22. srpnja 1619. – redovnik, svećenik, diplomat, O.F.M. Cap. – proglašen -1959.

Sv. Terezija Avilska – rođena – 1515. – umrla 4. listopada 1582. – redovnica, mističarka, 

Sv. Katarina Sijenska – rođena – 1347. – umrla 29. travnja 1380. redovnica, mističarka, O.P. (posvećena djevica) – proglašena – 1970.

Sv. Mala Terezija – rođena 1873. – umrla 30. rujna 1897. redovnica, O.C.D. – proglašena – 1997.

Sv. Ivan Avilski – rođen 1500. – umro 10. svibnja 1569. svećenik, mistik- proglašen – 2012.

Sv. Hildegarda Bingenška – rođena – 1098. – umrla 17. rujna 1179. redovnica, teologinja, skladateljica, O.S.B. – proglašena – 2012.

Grgur iz Nareka – rođen 951. – umro – 1003. pjesnik, filozof, teolog – proglašen – 12. travnja 2015.

Sv. Irenej Lionski – „Doctor Unitatis“ –  (Naučitelj jedinstva)- rođen – 130. – umro – 202. Biskup, teolog – proglašen – 2022.

Teološka polazišta i područja ekleziologije crkvenih otaca i naučitelja

Dakako da nema teološkog pitanja o kojem nisu pisali crkveni oci i crkveni naučitelji. Teološka disciplina koja se bavi crkvenim ocima zove se patrologija. Pojam dolazi od grčkih riječi: pater, što znači “otac”, a riječ logos znači “riječ”, “nauk”. Zato pojam patrologije možemo prevesti kao nauk o ocima, pri čemu se misli isključivo na crkvene oce. Crkva je u starini, sve do 4. stoljeća ovaj pojam primjenjivala isključivo na biskupe, koji su bili oci pojedine mjesne Crkve, a time i oci svakog vjernika rođena na duhovni život u Crkvi. Od 5. st. ovaj pojam patrologa se pridaje i svećenicima (Jeronim) i đakonima (Efrem). Počeci patrološke znanosti su vrlo stari. Njezinim začetnikom možemo smatrati Euzebija Cezarejskog (umro 339.) koji je u svojoj Crkvenoj povijesti opisao kršćanske pisce, pravovjerne i heretike, te tako postao izvanredno važan za povijest straokršćanske književnosti prije svog vremena. Međutim ocem patrologije se smatra sv. Jeronim sa svojim djelom „De viris illustribus sive cathalogus de scriptoribus ecclesiasticis“, u kojem je opisao 135 pisaca. To njegovo djelo su mnogi kasnije nadopunjavali s novijim autorima. Pojedini crkveni oci i crkveni naučitelji bili su vrsni teolozi u svojim spisima. A obrađivali su sve moguće crkvene teme: o milosti, antropološke, mariološke, ekumenske, kristološke teme. Dakako da tu treba nadodati teološki nauk o anđelima, o Isusovom utjelovljenju, te razne teme sa područja katoličke mistike. 

Molitva svetom Augustinu

Sv. Augustine, obraćen si od zlog života po milosti Božjoj, te si ga po istoj zavolio svim srcem. Nauči nas da se izdignemo iznad naših sebičnih i zlih želja. Pomozi nam da svoja srca okrenemo prema Bogu i svaki dan da živimo u ljubavi prema svojim bližnjima. Pokaži nam kako da budemo milosrdni, kako da volimo i pomažemo sve ljude u potrebi. Gospodine ispuni naša srca glađu za tvojom Riječi. Po zagovoru sv. Augustina, nauči nas da Tvoju riječ primamo sa poštovanjem i s ljubavlju vršimo Tvoje zapovijedi. To te molimo po Kristu gospodinu našemu. Amen.

Vladimir Trkmić/Hrvatsko nebo