Evo kako su Mišetić i Pepić argumentirano pobili teze i bez teksta ostavili Komšićevog savjetnika Albina Zuhrića

Politolog Ivan Pepić i odvjetnik Luka Mišetić sinoć su na Twitteru, u raspravi o demokratskom legitimitetu i Ustavu BiH, argumentima pobili i bez teksta ostavili Albina Zuhrića, savjetnika drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za vanjsku politiku, piše Hrvatski Medijski Servis.

U prethodnoj raspravi o ruskoj agresiji na Ukrajinu te načinu kako se ona percipira kod Hrvata u BiH, korisnik Twittera koji se krije pod pseudonimom @111adnan119, referirajući se na predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a Dragana Čovića, napisao je da Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju “vođu” kao ni druge etničke skupine. (narode u BiH naziva etničkim skupinama).

„Mi nismo indijanska plemena i BIH nije pretkolonijalna Amerika“, napisao je izvjesni Adnan na Twitteru.

Na ovu tvrdnju reagirao je poznati američki odvjetnik hrvatskih korijena, Luka Mišetić, koji je napisao da Hrvati imaju vođu.

-Hrvati su suverena nacija unutar Bosne i Hercegovine, što je priznato Washingtonskim sporazumom, navodi Mišetić.

Na zajedljivi upit spomenutog Adnana o tome kada su održani izbori za plemenskog poglavicu (bh.) Hrvata, Mišetić odgovara da se to dogodilo na istom mjestu gdje je izabran Krešimir Zubak koji je potpisao Washingtonski sporazum kojim je osnovana današnja Federacija.

Nakon još nekoliko međusobnih odgovora u spomenutim tweetovima, izvjesni Adnan piše da se mogu postavljati pitanja a da na njih ne odgovara ili se pak može ići u srž problema.

Adnan postavlja pitanje i je li i zašto je Dragan Čović lider Hrvata? Pita i koje je onda izbore/pojedinačne borbe/nasljedno pravo ili koje god druge plemenske procese koristio a da bi temeljem njih bio izabran za „poglavicu.“

Ovaj spin Mišetić opovrgava s dva argumenta.

„Lider je bh. Hrvata jer (1) ga je tako izabrao Hrvatski narodni sabor i (2) dobio je najviše hrvatskih glasova na posljednjim državnim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva. I nijedna ozbiljna osoba u međunarodnoj zajednici to ne osporava“, napisao je Mišetić.

Na Mišetićevu argumentaciju Adnan odgovara da je Hrvatski narodni sabor samo nevladina organizacija te da je Čović izgubio izbore zato što se nije kandidirao za vođu hrvatskog plemena, već za predsjednika države.

Na ovu upadicu Mišetić reagira s dva povezana tweeta.

„Hrvati sami biraju svog vođu. Martin Luther King Jr također nije izabran ni na jednu dužnost, ali nije bilo spora da je bio vođa afroameričke zajednice u SAD-u. Ne postoji pravilo da čelnici nacionalne/etničke skupine moraju pobijediti na državnim izborima.“

Njegov drugi tweet privukao je pozornost, a temeljem njega u raspravu su se uključili i Zuhrić i Pepić.

„A izbore je izgubio samo zato što su Bošnjaci glasali za Komšića. No, nema spora da je Čović dobio najviše hrvatskih glasova za hrvatskog člana Predsjedništva. On dakle ima i demokratski legitimitet“, napisao je Mišetić.

Na ovaj Mišetićev tweet reagirao je Komšićev savjetnik za vanjsku politiku, Albin Zuhrić (inače bivši glavni tajnik Naše stranke) koji je Mišetića optužio za izmišljanje pojma „demokratski legitimitet“ u nedostatku drugih argumenata.

“Što uradiš kad kontinuirano gubiš na demokratskim izborima i narod te neće? Izmisliš termin “demokratski legitimitet”. Stvarno ste patetični, ali vam ipak želim još jedne uspješne izbore, i novi demokratski legitiman mandat u Predsjedništvu“, napisao je Zuhrić.

Zuhriću je Mišetić odgovorio na sljedeći način:

“Hvala vam. Isto želim Hrvatima BiH. Uz dodatnu nadu da na sljedećim izborima Hrvatima neće biti ukradeno pravo na svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, kao na prošlim izborima. Nadajmo se da će američka inicijativa za izmjenu izbornog zakona ispraviti tu nepravdu”

Na opasku korisnice Twittera koja se krije pod pseudonimom @Amerikaknka1 da u Predsjedništvu BiH već sjede članovi koji su izabrani legitimnim putem, Mišetić odgovara da Željko Komšić nema legitimitet predstavljati Hrvate u BiH.

“Komšić nema legitimitet da predstavlja Hrvate u BiH. Po članku 5(2)(b) Ustava, dužan je ocijeniti i staviti veto na odluku Predsjedništva ako je ona protivna vitalnom nacionalnom interesu Hrvata u Federaciji. On nema demokratski legitimitet da donese takve odluke.”

Izvrsno je na prethodnu Zuhrićevu tvrdnju o demokratskom legitimitetu poentirao politolog Ivan Pepić koji je napisao da je koncept legitimnog političkog predstavljanja definiran presudom Ustavnog suda BiH U 23/14 (predmet Ljubić) te priložio i fotografiju dijela obrazloženja presude.

“Nitko nije ‘izmislio’ taj termin. Ustavni sud BiH donio je odluku u predmetu U 23/14 u kojoj je definirao koncept legitimnog političkog predstavljanja. Očekuje se od Komšićevih savjetnika da se drže odluka Ustavnog suda BiH koji tumači Ustav BiH. Ni više ni manje”, napisao je Pepić.

U priloženoj fotografiji iz obrazloženja presude U 23/14 stoji sljedeće:

“Ustavni sud podsjeća da države uživaju široko polje procjene u uspostavljanju i reguliranju izbornog sustava koji će primjenjivati. Postoje različiti načini organiziranja i provođenja izbora, a ova različitost uvjetovana je, između ostalog, i političkim razvojem zemlje. Zbog toga, zakonodavstvo koje regulira izbore mora biti sagledano u svjetlu političkog razvoja zemlje koja je u pitanju. Nadalje, Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti zasnovano na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara osnovu za stvarno sudjelovanje i odlučivanje”, stoji u obrazloženju presude Ljubić a koje je Priložio Pepić kao argument u raspravi.

Zuhrić navodi da je Pepićev argument “nakaradan i nespojiv s EU standardima.”

“Legitimno predstavljanje koje citiraš, a koje je također nakaradno i nespojivo s EU standardima, nikakve veze nema s onim sto sam kritizirao. Kolega vam prodaje ideju da Dragan ima “demokratski legitimitet”, iako ga građani ne žele i gubi izbore konstantno”, napisao je Zuhrić.

Na ovu Zuhrićevu opasku Pepić reagira argumentima, nakon čega se Zuhrić više nije upuštao u raspravu.

“Najmanje dva od tri suca u Ustavnom sudu BiH koje je imenovao predsjednik Europskoga suda za ljudska prava su glasovala “za” odluku u predmetu U 23/14. Prema tome, ne vidim kako definicija legitimnog političkog predstavljanja može biti “nakaradna” i “nespojiva” s EU standardima”, napisao je Pepić.

 B. G./HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo