Rat u Ukrajini: Bundeswehr u stanju pripravnosti

Vojnici, oklopna vozila, borbeni zrakoplovi – njemačka vojska se priprema za premještanje postrojbi za brze intervencije „NATO Response Force” koje se sastoje od 40.000 vojnika. Njemačka u tomu sudjeluje s 13.700 vojnika. Savezna ministrica obrane Christine Lambrecht (SPD) informirala je njemačku javnost da je njezino ministarstvo „pokrenulo nacionalne mjere obrane”.

„To znači da će pučanstvo možda idućih dana u javnom prostoru moći vidjeti više kretanja vojske. Može doći do „ograničenja u prometu jer transportni kapaciteti na kopnu, na moru i u zraku moraju biti spremni za vojne svrhe”.

Cilj: Rumunjska i Litva

Još tri zrakoplova Eurofighter će biti premještena u Rumunjsku kako bi osiguravali zračni prostor članica NATO-a. Po navodima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga u pripravnosti je više od 100 borbenih zrakoplova NATO-a.

Već početkom veljače je savezna ministrica obrane Lambrecht naredila jačanje kontingenta Bundeswehra u Litvi. Tamo je prebačeno dodatnih 350 vojnikinja i vojnika sa 100 vozila. Oni su, među ostalim, opremljeni pancer-haubicom 2000 koja može gađati ciljeve na 30 do 40 kilometara. Bundeswehr predvodi postrojbe NATO-a u Litvi koje osiguravaju istočno krilo NATO-a. Ta je misija uspostavljena 2014. nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, koja je bila kršenje međunarodnog prava.

Zaštitne kacige nisu stigle u Ukrajinu

Njemačka i dalje neće isporučivati oružje Ukrajini. To je savezni kancelar Olaf Scholz posljednjih dana ponovio više puta. To je jučer (24.2.) potvrdio i Odbor za obranu Bundestaga koji je održao izvanrednu sjednicu. Savezna vlada se obično poziva na načelo da u krizna područja ne isporučuje smrtonosno oružje. U konkretnom slučaju to ne bi imalo ni smisla s obzirom na „rusku nadmoć”, izjavila je predsjednica Obrambenog odbora Marie Agnes Strack-Zimmermann (FDP).

Savezna vlada je krajem siječnja obećala Ukrajini isporuku 5.000 kaciga, što je izazvalo podsmijeh u međunarodnoj javnosti. Ali, ni oni nikad nisu stigli u Ukrajinu. „Čekamo znak ukrajinske vlade kamo bi kacige trebale biti dostavljene”, rečeno je prije tjedan dana u Saveznom ministarstvu obrane. Nakon toga bi isporuka mogla biti obavljena u roku od tri dana, rečeno je.

Ukrajina želi protuzrakoplovne rakete

Proteklih godina je Njemačka podupirala prije svega sanitarnu službu ukrajinske vojske. Poklanjala je medicinsku opremu i omogućavala liječenje ukrajinskih vojnika u njemačkim bolnicama. Nedavno su skupa estonska i njemačka vlada poklonile zajedno ukrajinskoj vojsci jednu poljsku bolnicu vrijednu više od pet milijuna eura.

Ali, ukrajinsko veleposlanstvo u Berlinu je već prije više tjedana priopćilo da bi radije od medicinske opreme imalo defenzivno oružje, prije svega raketne sustave zračne obrane, uređaje za elektronsko i noćno izviđanje.

Bundeswehr nema viška

Iz vladinih krugova se prošlog tjedna moglo čuti da će biti provjereno može li se nešto od toga isporučiti. Ali, da se mora najprije vidjeti što uopće stoji na raspolaganju. „Mi nemamo u Bundeswehru višak noćnih dalekozora koji negdje leže.”

Još dramatičnije je to izrekao glavni inspektor njemačke vojske Alfons Mais. Na društvenim mrežama on je napisao: Rat je u Europi, „a Bundeswehr (…) je manje-više praznih ruku”. Bundeswehr je uništen štednjom, kaže on.

Mais je time izrazio sumnju da je njemačka vojska sposobna braniti zemlju i obavljati svoje zadaće u sklopu NATO-a, jer je proteklih godina težište stavljeno na sporne misije u inozemstvu, kao u Afganistanu i Maliju.

Posljedice štednje

Činjenica je da je proračun za obranu u posljednjih pet godina povećan s 37 milijardi eura (2017.) na 50,3 milijarde eura (plan za 2022.). Ali, u godinama prije toga se jako štedjelo. Kad je Bundestagu 2014. podnesen izvještaj zastupnici su bili šokirani, jer je njemačkoj vojsci nedostajalo puno važne opreme.

Glede toga se proteklih godina malo toga promijenilo. I dalje postoji problem primjerice s helikopterima jer ni svaki drugi nije potpuno ispravan.

Vojno vodstvo ipak stalno naglašava da je u stanju obavljati svoje zadaće „kratkoročno, fleksibilno i skupa sa saveznicima”.

Ali, povjerenica Bundestaga za obranu Eva Högl sumnja u to. „Sposobnost Bundeswehra nije takva kakva bi morala biti”, izjavila je ova socijaldemokratska političarka u jednom televizijskom razgovoru.

Zahtjevi za drukčijim postavljanjem prioriteta

Povjerenica Bundestaga za obranu smatra da se mora utvrditi činjenično stanje i nakon toga drukčije postavljanje prioriteta. Kod izobrazbe bi u prvom planu moralo stajati osiguravanje granica NATO-a i njemačkih granica, kaže ona. Ona se zalaže za manje misija u inozemstvu i s manjim brojem vojnika, a jačanje obrane saveza i vlastite zemlje.

Za tu svrhu bi Bundeswehr morao biti „pripremljen, naoružan, opremljen i obučen”, a to sad nije svuda slučaj, kaže Högl. Ako njemačkim vojnicima u Litvi nedostaje zaštitna oprema protiv hladnoće i kiše, onda to „nije prihvatljivo u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu”, naglašava ona.

Potpora od saveznoga kancelara

Isto zagovara i savezna ministrica obrane Lambrecht koja je na toj dužnosti od početka prosinca. A i savezni kancelar Olaf Scholz te zahtjeve smatra ispravnim. Zapravo su postojali planovi smanjenja proračuna za Bundeswehr, ali s obzirom na rat u Ukrajini on će zacijelo morati biti povećan.