Povratak džihadista ISIL-a, u napadu u Siriji oslobodili 800 zatvorenika

Borci ISIL-a Izveli su teroristički napad na zatvor u sirijskom gradu Al-Hasaka. Bio je to prvi jaki napad terorističke organizacije Islamske države od njezina sloma 2019. Nakon toga su se oslanjali na ćelije spavača i bombaše samoubojice

Je li na pomolu povratak terorističke organizacije Islamske države? Naime, džihadisti borci već nekoliko dana vode žestoke borbe s kurdskim snagama u Siriji.

Vođa je imamov sin

Borci ISIL-a izveli su teroristički napad na zatvor u sirijskom gradu Al-Hasaka, u pokušaju da oslobode svoje borce. Bio je to prvi jaki napad terorističke organizacije Islamske države od njezina sloma 2019., koordinirani napad nakon tri godine u kojem su se oslanjali isključivo na ćelije spavača i bombaše samoubojice. U borbama je poginulo nekoliko stotina Kurda i ISIL-ovaca.

Prema glasilu ISIL-a Amaq, njihovi borci su u napadu na zatvor oslobodili 800 džihadista. Ovaj napad na zatvor zapravo je pokušaj podizanja morala sljedbenika terorističke organizacije Islamske države i povratka starim metodama koje su ubrzale njezin uspon 2014. ISIL se suočio s preprekama za opstanak kao tajni pokret koji djeluje u podzemlju, otkako je 2019. izgubio svoja posljednja uporišta u istočnoj Siriji. ISIL je u zadnje vrijeme nanio bolne udarce kako sirijskoj tako i iračkoj vojsci čiji su konvoji postali česta meta terorističke organizacije. Iako je još 2017. objavljeno da je kalifat teritorijalno nestao, teroristička organizacija Islamska država većinu svojih boraca prebacila je u druge zemlje Jemen, Somaliju, Afganistan i Libiju.

Ponovni napad Islamske države potvrđuje tezu mnogih analitičara i stručnjaka za islamski terorizam koji su tvrdili da nema mjesta opuštanju jer borba s takvom okrutnom ideologijom trajat će vječito. Prema procjenama, samo u Iraku i Siriji danas ima više od 20 tisuća boraca ISIL-a i njihovih pristaša. Irak je, zbog svoje političke nestabilnosti postao plodno tlo za ponovni uspon ISIL-a gdje u ruralnim sredinama već ima na tisuće boraca. Snage sigurnosti Iraka, kao i šijitske džamije postale su njihove svakodnevne mete.

Međutim, kako to obično biva, mediji se time ne bave dok se ne dogodi veći teroristički napad, što je dalo borcima ISIL-a da budu daleko od fokusa javnosti te se pregrupiraju i osnaže. Nakon ubojstva osnivača terorističke organizacije Islamske države, kalifa Abu Bakra al-Baghdadija kojeg su krajem listopada 2019. ubili američki specijalci u Siriji na čelo te skupine došao je Amir Muhammad Sa’id Abdal al-Mawli o kojem zapadne i američke obavještajne službe ne znaju gotovo ništa osim da je rođen 1976. u iračkom gradu Mosulu, u kojem je njegov otac bio imam u džamiji. Stekao je magisterij iz islamskih znanosti i koristio je svoju znanstvenu akreditaciju kako bi se uzdigao u ISIL-u kao vjerski sudac. Kao i njegov prethodnik, Al-Mawli se smatra nemilosrdnim i tvrdoglavim vođom terorističke organizacije Islamske države koji je nastavio s Al-Baghdadijevom strategijom.

Ne koristi tehnologiju

Za razliku od Al-Baghdadija, Al-Mawli je oprezniji i samo nekoliko njemu najbližih ljudi znaju kamo se kreće i tko je zapravo on. Al-Mawli, ali i njegovi suradnici ne koriste nikakvu tehnologiju ni pametne telefone kako ih se ne bi moglo locirati. Još uvijek koriste rukom pisane poruke bez obzira na to koliko ta poruka dugo putovala.

Za razliku od Al-Baghdadija koji se često pojavljivao u javnosti, Al-Mawli još uvijek nije javno pokazao svoje lice. Štoviše, zabranio je objavljivanje audiozapisa svojih govora da ga tajne službe ne bi razotkrile.

Hassan Haidar Diab/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo