Nema trgovine s domovima naroda za Predsjedništvo BiH

Započinje, pretpostavlja se, presudni krug razgovora o izbornoj reformi na kojemu se očekuje odgovor je li pred BiH stabilizacija situacije ili pak daljnje produbljivanje krize između Hrvata i Bošnjaka. Posebni američki izaslanik Matthew Palmer i ravnateljica pri Službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angelina Eichhorst prvi će sastanak imati s članovima kolegija Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta BiH koji su istodobno čelnici ili visoki dužnosnici tri vladajuće nacionalne stranke, a već sutra popodne razgovori sele u Neum, u posve novo okružje oslobođeno od pritiska političkog i medijskog Sarajeva koji se do sada pokazao iznimno destruktivnim.

’Sakaćenje’ Doma naroda

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović jučer prvi put nije izlazio s prognozom oko (ne)uspjeha neumskog kruga razgovora budući da očito onaj sarajevski predstavlja tek zadovoljavanje forme. U dijelu bošnjačke javnosti pokušava se pojednostaviti razgovore kao ispunjavanje želja HDZ-a i Čovića te se očekuje da se provedba presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić” treba kompenzirati na način da Hrvati dobiju ipak manje važnu poziciju u Predsjedništvu, a zauzvrat kapituliraju u Federaciji BiH prepuštajući ovaj entitet Bošnjacima i pristanu na smanjenje uloge Doma naroda. Čak iako za “funkcionalnost” Federacije, odnosno “sakaćenje” Doma naroda, a što je mantra dijela stranaka iz Sarajeva, ne postoji nijedna presuda nijednoga suda. Na upit na konferenciji za novinare, Čović je odbacio bilo kakvu mogućnost takve trgovine, piše Večernji list.

“Nema pregovora i trgovine oko hrvatskih nacionalnih interesa, oko naše ustavne jednakopravnosti i legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u institucijama kako to predstavlja Ustav BiH. To su domovi naroda i Predsjedništvo. Želimo provesti sve odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnoga suda BiH”, rekao je Čović.

Dodao je kako oko strateških pitanja kao što je uloga Doma naroda i Predsjedništva te načina biranja hrvatskih dužnosnika hrvatska strana neće pristati ni razgovarati.

“To je strateški interes hrvatskog naroda čime čuvamo i BiH. Jednakopravnost, ustavna pozicija tri konstitutivna naroda i svih žitelja BiH, uz legitimno predstavljanje su imperativ. “To je stav HNS-a BiH nakon godinu i pol dana otkako smo potpisali sporazum u Mostaru zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice. Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije BiH je zadnja crta HNS-a BiH. Kroz pregovore ćemo vidjeti mogu li neke stvari biti drukčije. No, oko te natkrovljujuće uloge u Ustavu koja se tiče konstitutivnih naroda se ne pregovara”, pojasnio je.

Ponovio je tvrdnje kako prijedlog HNS-a BiH “provodi, ne samo ‘Sejdić – Finci’, nego sve presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu”.

Pitanje promjene izbornih pravila u BiH otvoreno je presudom Europskog suda pravde u slučaju “Sejdić – Finci”, donesenom još 2009., kada je utvrđeno da su pripadnici nacionalnih manjina diskriminirani jer se ne mogu natjecati za članove Predsjedništva BiH niti za zastupnike u Domu naroda državnog Parlamenta. Nakon toga uslijedile su još četiri tužbe po kojima je Europski sud za ljudska prava donio presude i potvrdio kako su postojećim Izbornim zakonom diskriminirane i druge kategorije državljana BiH samo zbog njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta. Ustavni sud BiH je pak 2016., odlučujući po tužbi Bože Ljubića, donio presudu kojom je konstatirao kako sastav Dom naroda Parlamenta Federacije BiH mora odražavati načelo ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i njihova legitimnog predstavljanja. HDZ BiH je na temelju te presude, s obzirom na to da se u njoj ističe kako na svim razinama treba osigurati legitimno predstavljanje, inzistirao da se to primijeni i kod Predsjedništva BiH.

Bojkot, entitet…

Hrvatske su stranke do sada ponudile nekoliko modela za promjene Izbornog zakona koji uključuju mogućnost izravnog ili neizravnog biranja članova Predsjedništva BiH, ali uvijek kroz dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH i kontrolni sustav koji bi se uspostavio kroz Dom naroda entitetskog Parlamenta. Ovisno o rezultatu razgovora o izbornoj reformi, vodstvo Hrvatskog narodnog sabora ponudit će svoj odgovor na sjednici izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH koji će se održati u drugoj polovici veljače. Dio vodstva zagovara bojkot izbora, a dio pak smatra da u slučaju novog preglasavanja Hrvata ili pokušaja ukidanja konstitutivnosti naroda treba aktivirati hrvatski entitet.

Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović smatra kako Hrvati nemaju prostora za ustupke.

“Hrvatska strana jedina u kontinuitetu nudi rješenja. Ako do dogovora ne dođe, Hrvatski narodni sabor (HNS) će 19. veljače donijeti zaključke koji će biti odgovor na to stanje”, kazao je Cvitanović.

Zoran Krešić/VL/Hrvatsko nebo