Erdoğan prihvatio Milanovićevu ideju za rješenje krize u BiH

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail
Vrijeme:3 min, 20 sec

 

 

 

 

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović opetovano je izrazio spremnost biti posrednik, zajedno s čelnicima Turske i Srbije, u pokušaju dogovora političkih predstavnika triju naroda u Bosni i Hercegovini budući da nekoliko kriza prijeti narušiti njezinu stabilnost, a time stvoriti probleme i u susjedstvu.

Iz ureda hrvatskog predsjednika naveli su kako je za Hrvatsku ključno zajamčiti da Hrvati budu legitimno zastupljeni u tijelima vlasti te da ih se prestane preglasavati.

“Predsjednik Milanović je u studenome prošle godine predlagao posredovanje trojice predsjednika – Hrvatske, Srbije i Turske – smatrajući kako takav format posredovanja može pomoći dogovoru između tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini – Hrvata, Srba i Bošnjaka.

Republici Hrvatskoj ustavna je obveza brinuti o položaju Hrvata u BiH, kao što joj je i strateški interes cjelovita i stabilna BiH kao država triju ravnopravnih konstitutivnih naroda”, rekao je za Večernjak Nikola Jelić, glasnogovornik hrvatskog predsjednika.

Izgledi za uspjeh

Pojasnio je da inicijativa hrvatskog predsjednika jedino ima za cilj osigurati jednakopravnost sunarodnjaka u BiH.

“Predsjednik Milanović predlagao je posredovanje trojice predsjednika isključivo s ciljem da se osigura ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i njihova legitimna zastupljenost u tijelima vlasti. Drago mu je da razgovori zainteresiranih strana idu u tom smjeru i vjeruje kako takav format posredovanja ima realne izglede za uspjeh. Ako je moguće dogovoriti posredovanje te vrste, predsjednik Milanović će sudjelovati, ali pri tome očekuje i podršku Vlade RH”, dodao je Jelić.

Nedavno se i premijer Andrej Plenković susreo s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem kako bi se pokušalo približiti stajališta Hrvata i Bošnjaka u BiH o izbornoj reformi. Zajedno s time administracija EU-a i SAD-a pokušava usuglasiti ove dvije strane kako bi se došlo do izmjene Izbornog zakona.

Sljedećeg tjedna najavljuje se ponovni dolazak u zemlju posebnog izaslanika State Departmenta Matthewa Palmera i direktorice Odjela za Europu i Aziju pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angeline Eichhorst. U slučaju da se ne postigne izmjena Izbornog zakona, čije su odredbe ranije poništene, a izbori svejedno održe u listopadu ove godine, mogle bi se ujediniti dvije krize u zemlji. U slučaju da bošnjački birači ponovno Hrvatima nametnu člana Predsjedništva te ih izbace iz entitetske i državne vlade, izvjesni scenarij bilo bi novo žarište i nova kriza između Hrvata i Bošnjaka, čiji se odnosi smatraju kralježnicom stabilne BiH.

 

 | Autor :

 

No, posve druge vrste je kriza koja je izazvana potezima srpske strane čiji predstavnici traže povratak nadležnosti s države BiH na entitet upravo onako kako im je to omogućeno Daytonskim sporazumom. Kako bi se prevenirali, u Ankari je za vrijeme ovotjednog susreta predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i srbijanskog kolege Aleksandra Vučića potaknuta inicijativa da se ovoj zemlji pokuša pomoći okupljanjem trojice nacionalnih lidera kako bi se spriječila dalja eskalacija krajnje napete situacije. Erdogan je pristao na takav Vučićev prijedlog, a zapravo su oni plagirali hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je prvi izašao s tom idejom još prošle godine nakon susreta s turskim čelnikom. “Očito je potrebno zajednički djelovati s međunarodnom zajednicom kako bi se prevladala kriza u BiH”, rekao je Erdogan nakon susreta s Vučićem.

Američke sankcije 

No, u ovome slučaju Erdogan je predložio da se pod okriljem Srbije i Turske okupe ne vodeći politički predstavnici triju naroda Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović, nego članovi BiH Predsjedništva gdje Hrvate ‘predstavlja’ Željko Komšić, kojega su pak Bošnjaci u tri navrata nametnuli ovome narodu i koji je jedan od najvećih izvora problema u zemlji.

Na taj je način turski predsjednik predložio format sastanka kako mu je to sugerirao Izetbegović. Zajedno s ovim regionalnim inicijativama, SAD je započeo sa strategijom mrkve i batine na području Zapadnog Balkana. A započeli su u BiH. Objavio je nove sankcije Dodiku i njegovim bliskim suradnicima smatrajući ih najodgovornijim za trenutačnu krizu u zemlji. Očekuje se da će SAD nastaviti s istom strategijom. Nove sankcije su na pomolu.

Zoran Krešić/VL/Hrvatsko nebo

Facebooktwitterlinkedinrssyoutube
Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.