Odlazak nuncija, Papino pismo u Međugorju, zabrana Božića…

I Crkva u Hrvata pamtit će godinu iza nas po brojnim događajima – od odlaska apostolskog nuncija u BiH, imenovanja svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije biskupom kotorskim, ali i smrti apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje pa sve do Papine poruke mladima upućene na Mladifestu, piše Večernji list BiH.

Hercegovac biskup kotorski

BiH je, nakon gotovo devet godina, u listopadu napustio njezin osvjedočeni prijatelj i prijatelj svih njezinih naroda apostolski nuncij Luigi Pezzuto. Ostat će upamćen po tome što su za njegova mandata u Hercegovinu došla dva biskupa – stranca: u Međugorje Poljak Henryk Hoser, u Mostar, umjesto dotadašnjega biskupa Ratka Perića, Janjevac s Kosova mons. Petar Palić. S druge strane, Hercegovci su imenovani u Vrhbosanskoj nadbiskupiji – nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić i mons. Ivan Štironja na čelo Kotorske biskupije. Novog nuncija još čekamo.

Na Bogojavljenje, 6. siječnja vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić obilježio je 30. obljetnicu biskupskog ređenja.

U sjeni pandemije Međugorje je 21. lipnja proslavilo 40. obljetnicu Gospina ukazanja. Posebno je odjeknulo ohrabrujuće pismo pape Franje upućeno u kolovozu desecima tisuća sudionika 32. Međunarodnog molitvenog susreta/festivala mladih Mladifest u Međugorju pristiglim iz cijelog svijeta. Papa je u svojoj poruci rekao mladima i da ih, na njihovu putovanju s Isusom, nadahnutom i ovim festivalom, sve povjerava zagovoru Blažene Djevice Marije.

Međugorje se našlo i među 30 svetišta i mjesta molitve iz cijeloga svijeta uključenih u globalnu molitvu za kraj pandemije, a svakoga se dana u svibnju molila krunica. Inicijativu je, po želji pape Franje, organiziralo Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije.

Nažalost, to je mjesto u koje se od 1981. slijevaju deseci milijuna hodočasnika sa svih kontinenata u kolovozu, nakon Mladifesta, potresla vijest o smrti mons. Henryka Hosera, apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje. Potkraj studenoga papa Franjo njegovim je nasljednikom imenovao nadbiskupa mons. Aldu Cavallija.

Nakon 2020. u to su se mjesto ponovno počeli vraćati i hodočasnici. Samo ovoga Božića bilo ih je oko 10.000.

Novi biskup Kotorske biskupije mons. Ivan Štironja, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije, rođen u Pješivcu, Stolac zaređen je 7. travnja u katedrali u Mostaru, a ustoličen na blagdan bl. Ozane Kotorke, 27. travnja u katedrali sv. Tripuna u Kotoru.

Goražde je obilježilo 80. godišnjicu stradanja blaženih Drinskih mučenica, pet časnih sestara ubijenih 15. prosinca 1941. i bačenih u rijeku Drinu. Kardinal Puljić blagoslovio je i zvono buduće crkve Drinskih mučenica u Goraždu.

Dok se sa službene crkvene strane priprema postupak beatifikacije – proglašenje Petra Barbarića blaženim, u rodnom mjestu časnog sluge Božjeg u ljubuškome mjestu Klobuk, u zaseoku Šiljevište, kardinal Vinko Puljić blagoslovio je kapelicu u Barbarićevoj rodnoj kući. Time je njegovo rodno mjesto objedinjeno s posljednjim mu počivalištem u Travniku.

I Fata Orlović zauvijek će pamtiti 2021. Naime, tek nakon četvrt stoljeća srušena je pravoslavna crkva u njezinu dvorištu u Konjević Polju kod Bratunca iz kojeg je morala otići 1992. Sudski je tražila da joj se vrati oduzeta zemlja i crkva ukloni s imanja. Nakon bezbroj tužbi, suđenja i sudskih presuda u njezinu korist, uključujući i onu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, crkva izgrađena 1996. uklonjena je tek početkom lipnja godine na izmaku.

S druge strane, u bugojanskoj Veseloj Straži u rujnu je obilježen završetak pokrivanja krova crkve na lokaciji Crkvina, na kojoj je gospodarstvenik Husejn Smajić otkrio temelje velike srednjovjekovne katoličke crkve stare više od 650 godina. I odlučio je upravo tu, na svome imanju, izgraditi novu crkvu i dati je u vlasništvo župe Bugojno.

U potpunosti su završeni vanjski radovi na Sabornoj crkve svete Trojice u Mostaru koja plijeni sa svojih šest kupola i zvonikom, a na kojima dominira sedam zlatnih križeva. Znakovito, tri sata postavljena na ovu pravoslavnu bogomolju financirali su pravoslavac, katolik i musliman.

Protivljenje blagdanima

Sukobi između Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i imovine prenijeli su se na cijelu regiju, tako i na BiH. To se vidjelo i prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija početkom rujna kada je nekoliko tisuća prosvjednika blokiralo ceste prema Cetinju. Mitropolit Joanikije i patrijarh srpski Porfirije na Cetinje su došli helikopterom i u pratnji specijalne policije. Time su se nastavile napetosti iz 2020. kada su u Crnoj Gori, unatoč zabranama vlasti, održavane litije, masovne molitve vjernika SPC-a, na kojima su u velikom broju sudjelovali i oni iz BiH.

Značajnijega djelovanja Međureligijskog vijeća BiH, koje je lani “palo na ispitu” ne osudivši napad na kardinala u povodu svete mise za sve žrtve Bleiburga, ove godine nije bilo. Nažalost, nisu izostali ni brojni napadi vandala na bogomolje, vjerske simbole, ali ni pljačke crkava, džamija… Potkraj godine stigla je i tužna vijest iz Ugande, gdje je mačetom napadnuta i teško ozlijeđena hrvatska misionarka iz župe Uzdol – Rama s. Vedrana Ljubić. “Molite za mene”, poručila je.

– Smatram da ljude koji ugrožavaju mir u BiH treba izvesti pred sud. Susjedstvo je ono oko čega se trebamo savijati, biti upućeni jedni prema drugima, pomoći jedni drugima, razumjeti jedni druge. Mi smo svi ovdje slavenski narod. Naše tradicije su vrlo bliske, jezici su nam isti – jedna je od ovogodišnjih poruka prvog čovjeka Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović. Nakon sastanaka s premijerom RH Andrejem Plankovićem, ef. Kavazović istaknuo je kako su Plenkovićeve izjave vrlo umjerene, one koje pozivaju na mir, izgradnju jednog povjerenja među narodima u BiH.

I kao da nije bilo dovoljno što je veliku prašinu podigao interni dokument Europske komisije o ‘zabrani’ Božića pa se Bužimu, u USŽ-u, SDA oštro usprotivio Božiću u središtu općine, gdje na billboardu postavljena čestitka za blagdane. S druge strane, iz te je sredine stigla potpora teroristu Bilalu Bosniću. U Zenici je pak postavljen ogroman plakat protiv Djeda Mraza i Nove godine jer “nisu dio islama”.

Sve u svemu, možemo kazati kako je 2021. u BiH obilovala vjerskim događajima. I ovim pobrojanim, ali i onima koji su možda jednako važni, ali se ovog puta nisu našli u ovome pregledu. Srećom, bilo ih je više radosnih nego tužnih, a bilo je i turbulentnih.

Idemo u 2022.!

Ivana Brkić-Ćubela/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo