Drugi pišu – Sergej Lavrov: Koga gospodin Schmidt zastupa u BiH?!

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail
Vrijeme:9 min, 1 sec

 

 

Ministar spoljnih poslova Rusije, za Oslobođenje govori o gorućim temama u našoj zemlji i na cijelom Balkanu, ali i šalje poruke svojim globalnim partnerima

BLIŽI SE ZNAČAJAN JUBILEJ, 25 GODINA USPOSTAVE DIPLOMATSKIH ODNOSA RUSIJE I BOSNE I HERCEGOVINE. KAKO BISTE IH VI OPISALI DANAS I ŠTA MISLITE KAKVI ĆE BITI U NAREDNIH 25 GODINA?

– Jubilej je dobar razlog ne samo da se osvrnemo unazad, da izvučemo zaključke, već i da zacrtamo ciljeve za budućnost.

Mit o “malignom uticaju” Moskve je očito izmišljen. Upornošću dostojnom boljeg korišćenja promovišu ga lokalni rusofobi kako bi zatrovali atmosferu saradnje u regionu

Nije tajna da smo počeli sa uspostavom naših odnosa u veoma teškom – za nas i za vas – trenutku. Kraj 90-ih je bilo vrijeme kada je Bosna i Hercegovina tek izašla iz krvavog sukoba i počela graditi miran život u novom – dejtonskom – formatu. Vi dobro znate da je Rusija, zajedno sa drugim međunarodnim posrednicima, uložila značajne napore da se uspostavi mir. Tim prije je bio jači međusobni interes za formiranje kompleksa prijateljskih i obostrano korisnih veza. U relativno kratkom roku, zajedničkim snagama, uspjeli smo riješiti ovaj problem.

U Rusiji cijene uzajamno razumijevanje koje je uspostavljeno sa Bosnom i Hercegovinom, njenim entitetima, narodima, pa čak i pojedinačnim zajednicama. Očigledno na to utiču zajednički slovenski korijeni, brojni historijski i duhovni spletovi.

RUSKI LIJEK

Između naših zemalja se održava ritmičan politički dijalog. Baš prije neki dan, 21. decembra, u Sočiju, imao sam veoma topao i koristan sastanak sa koleginicom Biserom Turković. Nastavlja se unapređenje ugovorno pravne osnove bilateralne interakcije. U toku su pregovori oko zaključivanja desetka novih međudržavnih, međuvladinih i međuresornih dokumenata. Sa zadovoljstvom konstatujemo efikasnost međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju. Njeni kopredsjedavajući sastali su se u Kazanju u oktobru. Radimo na organizaciji sljedećeg sastanka u punom formatu.

Reći ću iskreno, zabrinuti smo zbog neviđenog pada nivoa međuetničkog dijaloga i povjerenja u zemlju tokom cijelog postkonfliktnog perioda

Najveće ruske kompanije uspješno posluju u Bosni i Hercegovini – Sberbank, Gazprom Neft, Zarubezhneft. Gazprom već dugi niz godina snabdijeva vaše tržište prirodnim gasom. Trenutno razgovaramo o veoma interesantnim projektima za diverzifikaciju prisustva naših privrednih subjekata. Uvjeren sam da će njihova implementacija zadovoljiti interese svih građana vaše zemlje. Zajedno radimo na otvaranju Ruskog kulturnog centra u BiH. Stvorena je značajna osnova u kulturno-humanitarnom polju, u sferi obrazovanja i sporta.

Uspostavljena je saradnja u okviru borbe protiv pandemije virusa korona. Tokom ove godine u Bosnu i Hercegovinu je isporučeno 200.000 kompleta doza ruske vakcine Sputnik V. Dokazala se na najbolji mogući način. Spremni smo da razmotrimo nova obraćanja bosanskohercegovačkih partnera, između ostalog i u vezi sa jednokomponentnim lijekom Sputnik Light. Dakle, mnogo je već urađeno ili u toku. Uvjeren sam da će se u narednih 25 godina naši odnosi razvijati jednako intenzivno i efikasno.

Već sam govorio o stanju i perspektivama naših odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, odgovarajući na prethodno pitanje. Srbija je ključni partner Rusije na Balkanu, visoko cijenimo strateško partnerstvo sa Beogradom i ulažemo napore da sveobuhvatno unaprijedimo naše veze. Naši razgranati odnosi s Hrvatskom – članicom ne samo Evropske unije već i NATO-a – očit su primjer da se uzajamno korisne veze mogu uspješno razvijati ako postoji obostrana težnja tome. Zainteresovani smo za promociju pozitivne agende sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Po pitanju Kosova – iz očiglednih razloga ne bi trebalo da ga stavljamo u isti koš – ruski stav je dobro poznat. Zalažemo se za postizanje održivog i obostrano prihvatljivog rješenja Beograda i Prištine na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a 1244. Isto mora dobiti saglasnost Savjeta bezbjednosti, jer je u pitanju osiguranje međunarodnog mira.

Što se tiče osobina percepcije odnosa Rusije sa Bosnom i Hercegovinom, tu ne treba sumnjati, kaže Lavrov.

– Zastupali smo, zastupamo i zastupaćemo dejtonske stavove, u potpunosti podržavajući nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima. Smatramo da je ovakva šema adekvatna i funkcionalna, osigurava da se u obzir uzme čitav kompleks interesa naroda u zemlji. Upravo od toga polazimo, izgrađujući veze kako sa vlastima na nivou BiH, tako i sa institucijama na entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou – u potpunom skladu sa ustavnom raspodjelom sfera odgovornosti među njima.

Čudno je da niste obratili pažnju ni na govor predstavnika Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a tokom sjednice u julu 2015. godine niti na njegove izjave

Zaista, Republika Srpska pokazuje veći interes za proširenje praktičnih veza sa Rusijom, a mi, naravno, uzvraćamo. Međutim, uspješno se razvija i saradnja sa Federacijom Bosne i Hercegovine. Uspostavljeni su pobratimski odnosi između Sarajeva i Centralnog administrativnog okruga Moskve, između opštine Stari Grad Sarajevo i Aleksejevskog okruga Moskve. Univerzitet u Sarajevu održava saradnju sa devet ruskih univerziteta, Mostarski univerzitet – sa tri. Gazprom Neft proširuje mrežu benzinskih stanica u entitetu, Sberbank je ovdje široko zastupljen. Inače, upravo je Federacija Bosne i Hercegovine glavni potrošač ruskog gasa.

RUSKA FEDERACIJA JE ČLAN UPRAVNOG ODBORA VIJEĆA ZA IMPLEMENTACIJU MIROVNOG SPORAZUMA POSTIGNUTOG U DAYTONU. ZAŠTO JE TAKO KATEGORIČNA U ODNOSU NA NAJNOVIJEG VISOKOG PREDSTAVNIKA U BIH CHRISTIANA SCHMIDTA ISTOVREMENO TVRDEĆI KAKO STE ZA DOSLJEDNU PRIMJENU DEJTONSKOG SPORAZUMA? ZAR NEGIRANJE VISOKOG PREDSTAVNIKA, ČIJI MANDAT PROIZLAZI IZ DAYTONA, NE POVLAČI ZA SOBOM NIZ NOVIH PITANJA IZ SPORAZUMA I NJEGOVO RUŠENJE U KONAČNICI?

– Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini je međunarodnopravni dokument odobren rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Uloga Vijeća sigurnosti UN-a u odobravanju kandidata za mjesto visokog predstavnika nema alternativu. O tome svjedoči i Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i praksa rotiranja visokih predstavnika koja je na snazi četvrt vijeka. Kandidatura gospodina Schmidta nije dobila konsenzusnu podršku ni konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, ni Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Inicijativa Rusije i Kine da se odobri imenovanje, kako i treba, u Vijeću sigurnosti UN-a bila je blokirana.

Sergej Lavrov: U diplomaciji od 1972, ministar spoljnih poslova od 2004. / EPA

 

OSJETLJIVE TEME

Koga gospodin Schmidt zastupa u ovom slučaju? Možda desetak stranih ambasadora u Sarajevu? Svakako ne i međunarodnu zajednicu predstavljenu u Vijeću sigurnosti UN-a, koje u smislu poglavlja VII Povelje UN-a i dalje pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini. Uzimajući sve ovo u obzir, ne možemo priznati gospodina Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, iako ga, naravno, poštujemo kao poznatog političara Njemačke. U našem pristupu nema nikakve erozije Mirovnog sporazuma. Naprotiv, upravo napori da se podrži nelegitimno imenovana osoba i koraci da se uništi praksa konsenzusa u redovima međunarodne zajednice potkopavaju Dayton.

MI SMO MALA ZEMLJA, NO NERIJETKO ČUJEMO KAKO SMO – NE SAMO MI – ŽRTVE GLOBALNIH RUSKO-AMERIČKIH ODNOSA. KAKVI SU ONI UISTINU DANAS?

– Što se tiče teze o Bosni i Hercegovini kao “žrtvi rusko-američke konfrontacije”, kao što sam već više puta napomenuo, Rusija svoje probleme ne rješava na račun ničijeg interesa. Ne stavlja partnere pred apsolutno lažan izbor “ili sa nama ili protiv nas”. Naš principijelni stav je poznat – regionalnim problemima su potrebna regionalna rješenja zasnovana na inkluzivnom dijalogu i uzimajući u obzir stavove svih strana.

IRITIRAJUĆI FAKTORI

Istovremeno, moram napomenuti da Washington u posljednje vrijeme izbjegava da s nama razgovara ne samo o BiH već i o balkanskoj temi kao takvoj. Nadamo se da će Bidenova administracija imati dovoljno političke volje i razloga da Balkan ne pretvori u još jedan front antiruske konfrontacije, u suprotnom, to će izazvati pogubne posljedice za Evropu u cjelini.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, želio bih da napomenem sljedeće. U saradnji s Washingtonom nastala je nezdrava situacija. Nagomilalo se mnogo “iritirajućih faktora”. Amerikanci vode otvoreno neprijateljsku liniju: uvode sankcije, iznose neutemeljene optužbe protiv nas i poduzimaju druge neprijateljske korake. Sve to stvara toksičnu atmosferu, sprečava uspostavljanje mirne, profesionalne komunikacije.

Ipak, uspijevamo održati prilično intenzivne kontakte. Drugog decembra, “na marginama” Ministarskog savjeta OEBS-a u Stockholmu, razgovarao sam sa Antonyjem Blinkenom. Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država održali su 7. decembra razgovor u formatu videokonferencije, koji je omogućio da se napravi svojevrsna inventarizacija implementacije dogovora postignutih tokom samita u Genevi.

Naravno, centralno mjesto u razgovoru zauzeli su problemi povezani s ukrajinskom krizom i nedostatkom napretka u implementaciji sporazuma iz Minska. Vladimir Putin je konkretnim primjerima ilustrovao destruktivnu liniju Kijeva koja ima za cilj razgradnju “Minska” i dogovora postignutih u Normandijskom formatu, te izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog provokativnih akcija Ukrajine protiv Donbasa.

Predsjednici su se složili da će naložiti svojim timovima da započnu ozbiljan dijalog o razvoju dugoročnih pravno obavezujućih sigurnosnih garancija na zapadnim granicama Rusije. Petnaestog decembra predali smo američkoj strani naše nacrte Sporazuma između Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država o sigurnosnim garancijama i Sporazuma o mjerama sigurnosti za Rusku Federaciju i države članice Sjevernoatlantskog saveza. Čekamo reakciju.

ŽELJE I ČESTITKE

Smatramo da je, prije svega, potrebno smanjiti stepen konfrontacije izazvane načinom na koji američke kolege “patroniziraju” svoje ukrajinske štićenike. Linija na uvlačenje Kijeva u NATO uz perspektivu za pojavu jurišnih raketnih sistema u blizini naših granica stvara neprihvatljive prijetnje sigurnosti Rusije, izazivajući ozbiljne vojne rizike za sve strane, sve do sukoba velikih razmjera u Evropi.

Naravno, postoje i pozitivni aspekti u rusko-američkim odnosima. Naime, u skladu sa Ženevskim sporazumima lidera pokrenut je mehanizam za konsultacije o strateškoj stabilnosti. Dva sastanka ruske i američke međuresorne delegacije protekla su u poslovnoj i profesionalnoj atmosferi.

Osim toga, kako je dogovoreno u Genevi, nastavljen je rusko-američki dijalog o informacionoj sigurnosti. Zalažemo se za to da saradnja u ovoj oblasti obuhvata čitav niz problema zlonamjernog korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija, a ne da bude ograničena na pojedinačna pitanja.

Kao što je predsjednik Vladimir Putin već izjavio, Rusija i Sjedinjene Države, najveće nuklearne sile, imaju posebnu odgovornost za stratešku sigurnost na planeti. Punopravan dijalog između Moskve i Washingtona objektivno bi poslužio za osiguranje globalne stabilnosti i rješavanje regionalnih sukoba.

Na kraju, želio bih da čestitam kolektivu Oslobođenja, čitaocima lista predstojeće praznike. Želim vam svima zdravlje, blagostanje i sve najbolje u Novoj godini.

U BOSNI I HERCEGOVINI JE SA IZNENAĐENJEM PRIMLJENO PROTIVLJENJE RUSKE FEDERACIJE U VIJEĆU SIGURNOSTI UN-A KADA SE NA DNEVNOM REDU NAŠLA REZOLUCIJA O SREBRENICI. NAŠA ZEMLJA OSTALA JE BEZ RUSKOG ODGOVORA KAKO JE UOPĆE MOGUĆE GLASATI ZA NEŠTO ŠTO JE NE SAMO OČIGLEDNO I PRESUĐENO NA MEĐUNARODNOM SUDU PRAVDE VEĆ JE UISTINU I NAIŠLO NA OSUDU NAJVEĆEG DIJELA SVIJETA?

– Čudno je da niste obratili pažnju ni na govor predstavnika Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a tokom sjednice u julu 2015. godine – tada je to bio sada pokojni Vitalij Čurkin – niti na njegove izjave nakon sastanka. Obrazloženja našeg glasanja o nacrtu rezolucije bila su sveobuhvatna i iscrpna. Inače, upravo na inicijativu Vitalija Čurkina članovi Vijeća sigurnosti UN-a su minutom šutnje odali sjećanje na sve poginule u Srebrenici.

Mogu samo da ponovim da je Rusija svjesna ozbiljnih posljedica vještačke politizacije određenih osjetljivih tema po političku stabilnost na Balkanu. Odgovorno pristupamo donošenju odluka na međunarodnim platformama, prije svega u Vijeću sigurnosti UN-a, i nastojimo da obezbijedimo najpovoljnije uslove za promovisanje sveobuhvatnog pomirenja i poštovanje sjećanja na sve žrtve sukoba.

Vildana Selimbegović/Oslobođenje/https://www.oslobodjenje.ba/Hrvatsko nebo
Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.