Drugi pišu – Sergej Lavrov: Koga gospodin Schmidt zastupa u BiH?!
Ministar spoljnih poslova Rusije, za Oslobođenje govori o gorućim temama u našoj zemlji i na cijelom Balkanu, ali i šalje poruke svojim globalnim partnerima
BLIŽI SE ZNAČAJAN JUBILEJ, 25 GODINA USPOSTAVE DIPLOMATSKIH ODNOSA RUSIJE I BOSNE I HERCEGOVINE. KAKO BISTE IH VI OPISALI DANAS I ŠTA MISLITE KAKVI ĆE BITI U NAREDNIH 25 GODINA?
– Jubilej je dobar razlog ne samo da se osvrnemo unazad, da izvučemo zaključke, već i da zacrtamo ciljeve za budućnost.
Nije tajna da smo počeli sa uspostavom naših odnosa u veoma teškom – za nas i za vas – trenutku. Kraj 90-ih je bilo vrijeme kada je Bosna i Hercegovina tek izašla iz krvavog sukoba i počela graditi miran život u novom – dejtonskom – formatu. Vi dobro znate da je Rusija, zajedno sa drugim međunarodnim posrednicima, uložila značajne napore da se uspostavi mir. Tim prije je bio jači međusobni interes za formiranje kompleksa prijateljskih i obostrano korisnih veza. U relativno kratkom roku, zajedničkim snagama, uspjeli smo riješiti ovaj problem.
U Rusiji cijene uzajamno razumijevanje koje je uspostavljeno sa Bosnom i Hercegovinom, njenim entitetima, narodima, pa čak i pojedinačnim zajednicama. Očigledno na to utiču zajednički slovenski korijeni, brojni historijski i duhovni spletovi.
RUSKI LIJEK
Između naših zemalja se održava ritmičan politički dijalog. Baš prije neki dan, 21. decembra, u Sočiju, imao sam veoma topao i koristan sastanak sa koleginicom Biserom Turković. Nastavlja se unapređenje ugovorno pravne osnove bilateralne interakcije. U toku su pregovori oko zaključivanja desetka novih međudržavnih, međuvladinih i međuresornih dokumenata. Sa zadovoljstvom konstatujemo efikasnost međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju. Njeni kopredsjedavajući sastali su se u Kazanju u oktobru. Radimo na organizaciji sljedećeg sastanka u punom formatu.
Najveće ruske kompanije uspješno posluju u Bosni i Hercegovini – Sberbank, Gazprom Neft, Zarubezhneft. Gazprom već dugi niz godina snabdijeva vaše tržište prirodnim gasom. Trenutno razgovaramo o veoma interesantnim projektima za diverzifikaciju prisustva naših privrednih subjekata. Uvjeren sam da će njihova implementacija zadovoljiti interese svih građana vaše zemlje. Zajedno radimo na otvaranju Ruskog kulturnog centra u BiH. Stvorena je značajna osnova u kulturno-humanitarnom polju, u sferi obrazovanja i sporta.
Uspostavljena je saradnja u okviru borbe protiv pandemije virusa korona. Tokom ove godine u Bosnu i Hercegovinu je isporučeno 200.000 kompleta doza ruske vakcine Sputnik V. Dokazala se na najbolji mogući način. Spremni smo da razmotrimo nova obraćanja bosanskohercegovačkih partnera, između ostalog i u vezi sa jednokomponentnim lijekom Sputnik Light. Dakle, mnogo je već urađeno ili u toku. Uvjeren sam da će se u narednih 25 godina naši odnosi razvijati jednako intenzivno i efikasno.
Već sam govorio o stanju i perspektivama naših odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, odgovarajući na prethodno pitanje. Srbija je ključni partner Rusije na Balkanu, visoko cijenimo strateško partnerstvo sa Beogradom i ulažemo napore da sveobuhvatno unaprijedimo naše veze. Naši razgranati odnosi s Hrvatskom – članicom ne samo Evropske unije već i NATO-a – očit su primjer da se uzajamno korisne veze mogu uspješno razvijati ako postoji obostrana težnja tome. Zainteresovani smo za promociju pozitivne agende sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Po pitanju Kosova – iz očiglednih razloga ne bi trebalo da ga stavljamo u isti koš – ruski stav je dobro poznat. Zalažemo se za postizanje održivog i obostrano prihvatljivog rješenja Beograda i Prištine na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a 1244. Isto mora dobiti saglasnost Savjeta bezbjednosti, jer je u pitanju osiguranje međunarodnog mira.
Što se tiče osobina percepcije odnosa Rusije sa Bosnom i Hercegovinom, tu ne treba sumnjati, kaže Lavrov.
– Zastupali smo, zastupamo i zastupaćemo dejtonske stavove, u potpunosti podržavajući nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima. Smatramo da je ovakva šema adekvatna i funkcionalna, osigurava da se u obzir uzme čitav kompleks interesa naroda u zemlji. Upravo od toga polazimo, izgrađujući veze kako sa vlastima na nivou BiH, tako i sa institucijama na entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou – u potpunom skladu sa ustavnom raspodjelom sfera odgovornosti među njima.
Zaista, Republika Srpska pokazuje veći interes za proširenje praktičnih veza sa Rusijom, a mi, naravno, uzvraćamo. Međutim, uspješno se razvija i saradnja sa Federacijom Bosne i Hercegovine. Uspostavljeni su pobratimski odnosi između Sarajeva i Centralnog administrativnog okruga Moskve, između opštine Stari Grad Sarajevo i Aleksejevskog okruga Moskve. Univerzitet u Sarajevu održava saradnju sa devet ruskih univerziteta, Mostarski univerzitet – sa tri. Gazprom Neft proširuje mrežu benzinskih stanica u entitetu, Sberbank je ovdje široko zastupljen. Inače, upravo je Federacija Bosne i Hercegovine glavni potrošač ruskog gasa.
RUSKA FEDERACIJA JE ČLAN UPRAVNOG ODBORA VIJEĆA ZA IMPLEMENTACIJU MIROVNOG SPORAZUMA POSTIGNUTOG U DAYTONU. ZAŠTO JE TAKO KATEGORIČNA U ODNOSU NA NAJNOVIJEG VISOKOG PREDSTAVNIKA U BIH CHRISTIANA SCHMIDTA ISTOVREMENO TVRDEĆI KAKO STE ZA DOSLJEDNU PRIMJENU DEJTONSKOG SPORAZUMA? ZAR NEGIRANJE VISOKOG PREDSTAVNIKA, ČIJI MANDAT PROIZLAZI IZ DAYTONA, NE POVLAČI ZA SOBOM NIZ NOVIH PITANJA IZ SPORAZUMA I NJEGOVO RUŠENJE U KONAČNICI?
– Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini je međunarodnopravni dokument odobren rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Uloga Vijeća sigurnosti UN-a u odobravanju kandidata za mjesto visokog predstavnika nema alternativu. O tome svjedoči i Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i praksa rotiranja visokih predstavnika koja je na snazi četvrt vijeka. Kandidatura gospodina Schmidta nije dobila konsenzusnu podršku ni konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, ni Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Inicijativa Rusije i Kine da se odobri imenovanje, kako i treba, u Vijeću sigurnosti UN-a bila je blokirana.
Koga gospodin Schmidt zastupa u ovom slučaju? Možda desetak stranih ambasadora u Sarajevu? Svakako ne i međunarodnu zajednicu predstavljenu u Vijeću sigurnosti UN-a, koje u smislu poglavlja VII Povelje UN-a i dalje pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini. Uzimajući sve ovo u obzir, ne možemo priznati gospodina Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, iako ga, naravno, poštujemo kao poznatog političara Njemačke. U našem pristupu nema nikakve erozije Mirovnog sporazuma. Naprotiv, upravo napori da se podrži nelegitimno imenovana osoba i koraci da se uništi praksa konsenzusa u redovima međunarodne zajednice potkopavaju Dayton.
– Čudno je da niste obratili pažnju ni na govor predstavnika Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a tokom sjednice u julu 2015. godine – tada je to bio sada pokojni Vitalij Čurkin – niti na njegove izjave nakon sastanka. Obrazloženja našeg glasanja o nacrtu rezolucije bila su sveobuhvatna i iscrpna. Inače, upravo na inicijativu Vitalija Čurkina članovi Vijeća sigurnosti UN-a su minutom šutnje odali sjećanje na sve poginule u Srebrenici.
Mogu samo da ponovim da je Rusija svjesna ozbiljnih posljedica vještačke politizacije određenih osjetljivih tema po političku stabilnost na Balkanu. Odgovorno pristupamo donošenju odluka na međunarodnim platformama, prije svega u Vijeću sigurnosti UN-a, i nastojimo da obezbijedimo najpovoljnije uslove za promovisanje sveobuhvatnog pomirenja i poštovanje sjećanja na sve žrtve sukoba.