Zoran Krešić: Čović i Schmidt pokušavaju primiriti krizu nastalu zbog nametnutog Inzkova zakona

Visoki predstavnik spreman povući Kazneni zakon, a Čović poziva na dijalog

Dan uoči sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je najavljeno donošenje niza odluka kojim bi se osporile nadležnosti države BiH, visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt ponudio je rješenje da povuče Inzkov zakon ako Parlament BiH donese vlastiti zakon, a gotovo istodobno predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović pisao je dužnosnicima SAD-a i Europske unije u kojemu je naveo kako se zbog posredovanja, na što su ga potaknuli predstavnici međunarodne zajednice, da bi se srpski predstavnici vratili u državne institucije BiH, našao na udaru brojnih kritika i diskreditiranja.

– Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Bit ću spreman ukinuti postojeći zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s europskim i međunarodnim standarima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH – napisao je Schmidt koji pokušava posredovati i spriječiti krizu većih razmjera. Uoči odlaska sredinom srpnja bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je izmjene Kaznenoga zakona prema kojima je kaznenim djelom proglašen svako negiranje ratnih zločina, genocida, veličanje ratnih zločinaca i govor mržnje. Zbog toga poteza srpski dužnosnici u vlasti potpuno su se povukli iz rada institucija Bosne i Hercegovine. Schmidt je pojasnio kako bi donošenje novoga zakona pokazalo veliki iskorak u BiH.

– Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomiranja jedino ako, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni konsenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumijevanje i suosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija – napisao je Schmidt.

Posredovanje Hrvata

Gotovo u jednakoj ulozi kao Schmidt, prije nekoliko dana se našao i sam Čović pokušavajući posredovati u rješavanju ovoga prijepora nastalog nakon Inzkove odluke. Uputio je pismo visokim dužnosnicima EU-a i SAD-a pojašnjavajući vlastitu ulogu.

“Uz poštovanje svih propisanih institucionalnih procedura, mehanizama i aktera, a u težnji za iznalaženjem rješenja koja će ponovno okupiti sva tri konstitutivna naroda u institucionalan državni razgovor, predstavnici hrvatskoga naroda izrazili su spremnost za suradnju i nadilaženje postojećih izazova. Prihvaćajući inicijativu koju su mi uputili, među ostalim, i predstavnici međunarodne zajednice, nastojao sam izvršiti ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije”, naveo je Čović u pismu.

Ranije je čelnik državnog Doma naroda istaknuo kako su o toj posredničkoj ulozi bili informirani i vodeći bošnjački dužnosnici koji su se također priključiti njegovom sotoniziranju.

“Ovim putem želim istaknuti kako se tu nije radilo o rušenju niti negiranju sadržaja navedene odluke, nego preuzimanju odgovornosti za nastavak neometanog funkcioniranja institucija BiH, sukladno ustavnim i zakonskim procedurama i nadležnostima. S obzirom na navedeno, to je podrazumijevalo da se istoimene izmjene i dopune zakona donesu u domaćim institucijama, Parlamentarnoj skupštini BiH, kojima bi se supstituirala nametnuta odluka bivšeg visokog predstavnika. Unatoč potencijalu takvoga koraka, koji je pretpostavljao donošenje sadržajno istog zakonskog rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, on je maliciozno prikazan kao negiranje ili pokušaj negiranja ratnih zločina i genocida”, upozorio je Čović kazavši kako je to iskorišteno za najveću diskreditaciju.

“U mome dugogodišnjem političkom životu to zasigurno predstavlja najgrublji pokušaj diskreditacije, koji kao predstavnik hrvatskog naroda koji se osobno poklonio tim istim žrtvama više puta smatram skandaloznim. Igranje s boli, patnjom i tugom onih koji su doživjeli i preživjeli najveće životne tragedije u ne tako davnoj prošlosti nije, i ne smije postati, politički instrument”, dodao je u pismu. Čović je kao tadašnji član BiH Predsjedništva 2015. godine posjetio Memorijalni centar Potočari u Srebrenici, a zločin počinjen tamo nazvao genocidom te je izrazio sućut obiteljima žrtava.

U pismu upućenom zapadnim dužnosnicima Čović je pozvao i na nastavak izborne reforme dodajući kako se BiH nalazi u “najvećoj krizi u svojoj poslijedaytonskoj povijesti”.

“Iako se pregovori o izmjenama Izbornog zakona nalaze u završnoj fazi, ozbiljnost krize povećava se svakim danom. Takvo stanje nužno je premostiti, a to iziskuje žurnu potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i odgovornost sudionika u tekućem pregovaračkom procesu”, naveo je Čović u pismu.

Najvažniji iskorak

Po njemu to podrazumijeva postizanje nužnog dogovora o izmjenama Izbornog zakona, kojim bi se unaprijedila klima povjerenja i uklonile sve nejednakosti i diskriminacije, implementirale presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava te kreirale pretpostavke za demokratsku stabilizaciju i napredak Bosne i Hercegovine. Dodao je kako se glasovanje u Domu naroda koristi za dodatno pronalaženje razloga za diskreditiranje hrvatskih izaslanika u Domu naroda.

“Žalosti me da se takvo ponašanje događa upravo sada kada bismo trebali, snažnije nego ikada, biti usredotočeni na zajednički iskorak koji je od vitalne važnosti za daljnju demokratizaciju odnosa i euroatlantsku perspektivu BiH. Nažalost, izraženo nepovjerenje među političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda uzrokuje zabrinjavajući zastoj u funkcioniranju BiH i nazadovanje u provedbi nužnih reformi”, napisao je Čović izražavajući zabrinutost zbog blokada.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo