PROF. DR. SC. M. KASAPOVIĆ I MR. I. PEPIĆ UPOZORILI Preglasavanje Hrvata opasno ruši temelje Federacije BiH
Vrijeme:2 min, 59 sec
Znanstveni članak, čiju su analizu objavili ugledna profesorica dr. sc. Mirjana Kasapović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i magistar politologije sa Sveučilišta u Ženevi Ivan Pepić, u vremenu kada se vode odsutni razgovori o izmjeni Izbornog zakona sudbonosna je opomena da slijedi ciprizacija federalnog entiteta, ali i države BiH nastavi li se produbljivati konflikt Hrvata i Bošnjaka i razarati ugovor koji je dvama narodima precizno utvrdio političku poziciju u raspodjeli vlasti, piše Večernji list BiH. .
Časopis za balkanske i bliskoistočne studije u izdanju Instituta za globalne studije Sveučilišta u Ženevi objavio je prije izvjesnog vremena tekst “Postupna ciprizacija FBiH: strukturno, institucionalno i procesno” u kojemu su iznijeli ključne poveznice između dvaju primjera.
Istup D. Cholleta
“Umjesto uobičajene analize između dvaju bh. entiteta, ovaj članak uspoređuje ukidanje ciparske konsocijacije s postupnom suspenzijom konsocijacije u bošnjačko-hrvatskoj federaciji. Glavna hipoteza je da suspenzija konsocijacijskih dogovora povećao političke tenzije između Bošnjaka i Hrvata što je dovelo do ciprizacije Federacije”, naveli su autori.
Podsjetili su kako je upravo jedan od sudionika razgovora o mirovnim planovima iz SAD-a Derek Chollet, koji je nedavno posjetio Sarajevo i poslao važne poruke, strateški istaknuo značenje upravo hrvatsko-bošnjačke interesne veze u očuvanju BiH i okončanju rata. “Chollet navodi da je glavni razlog potpisivanja Washingtonskog sporazuma bio uvjerenje američke politike da je muslimansko-hrvatska federacija jedini put za Bošnjake BiH da samostalno uravnoteže svoje snage sa Srbima. On navodi niz primjera u kojima je američka vlada koristila ne samo bh. Hrvate, nego i hrvatske s cilju zaštite Bošnjaka i očuvanja BiH. Možda najilustrativniji primjer je da je potaknula hrvatsku vojsku da se uključi u deblokadu zapadne Bosne, većinom bošnjačkog grada Bihaća, koji je pod trajnom vojnom opsadom srpskih snaga, navode dr. sc. Kasapović i mr. Pepić.
Objašnjavaju da su neposredno nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine neki visoki međunarodni diplomati bili svjesni mogućih sukoba jer najbrojnijoj etničkoj skupini mogu pasti na pamet “većinske” politike kako bi upravljala Federacijom ne uzimajući u obzir “mlađeg” partnera.
“Slučaj Komšić” 2006. i 2010. ilustrira kako je u FBiH većinska nacionalna zajednica bira predstavnike manjinske nacionalne zajednice. Stvarna izborna pravila ne predviđaju nikakav mehanizam za predstavljanje bošnjačke i hrvatske etničke skupine jednako. Umjesto toga, došlo je do konsocijacijskih nagodbi, kao u slučaju Cipra prevladana od većine i, štoviše, suspendirana nametanjem od međunarodne zajednice”, navode autori. Oni objašnjavaju kako narušavanje jednakopravnosti po domino sustavu proizvodi sve više problema u odnosima dvaju naroda. “Slučaj Komšić” pokazuje kako politička kultura bošnjačkih lidera podcjenjuje opasnosti od nepoštivanja konsocijacijske nagodbe. Političkim manevrima oni su stvorili političke tenzije i ozračje nepovjerenja. Od tada politički problemi pretočili su se u probleme u diplomatskim, kadrovskim pitanjima, vanjskoj politici itd., kao što je slučaj sa zahtjevom hrvatskih čelnika za novim izbornim zakonom”, pišu dr. Kasapović i mr. Pepić.
Radikalizacija stanja
Oni navode kako je međunarodna zajednica 2000. počinila teško popravljive pogreške mijenjajući sami konsocijacijski dogovor. Posebno se to odnosilo na izbor izaslanika u Domu naroda. “Nova pravila predviđala su da obje bošnjačke i hrvatske predstavnike biraju županijske skupštine na zajedničkoj osnovi. Ukratko, Dom naroda je postupno postao većinska institucija bez etničke važnosti, što ima negativan utjecaj kada se imenuju predsjednik FBiH i vlade entiteta. Bez sumnje, politiku OHR-a pozdravljaju bošnjački integratori i suprotstavljaju hrvatske elite”, stoji u analizi i pojašnjava da su takvi potezi vodili do odgovora u vidu Hrvatske samouprave, a kasnije se hrvatska strana odlučila na drukčiji način boriti za očuvanje svoga statusa. Dr. sc. Mirjana Kasapović i mr. Ivan Pepić pozivaju na revitalizaciju dogovora Bošnjaka i Hrvata i Washingtona navodeći da u suprotnom prijeti stvarna ciprizacija.
Zoran Krešić/VL/Hrvatsko nebo
