Plenković i Milanović će od Macrona zatražiti angažman Francuske u sprečavanju majoriziranja Hrvata u BiH
Vrijeme:2 min, 41 sec
Posjet francuskog predsjednika Emmanuelea Macrona Zagrebu mogao bi imati ozbiljne posljedice i po Bosnu i Hercegovinu. Nakon što se Hrvatska odlučila za kupovinu 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale savezništvo između Zagreba i Pariza dobiva posve drugu dimenziju jer je kupovina upravo tih zrakoplova prije svega političko, pa onda ekonomsko i sigurnosno pitanje.
Piše: Miroslav Vasilj, Pogled.ba
Hrvatska će što se tiče svoje pozicije s Parizom ishoditi ulazak u Schengen i eurozonu. No, druga tema koja će biti na stolu je stanje na jugoistoku Europe s posebnim fokusom na BiH. Sudeći prema izjavi hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović kada je riječ o BiH potencirat će tri teme.
Prva je bosanskohercegovački europski put koji je dobrano zaglibio u blato. Francuska je jedna od vodećih zemalja u EU koja je izrazito suzdržana kada je riječ o skorom proširenju Unije. Zagreb zato želi uvjeriti Pariz kako zemlje poput BiH, Albanije i Makedonije, ipak, zaslužuju priliku za članstvo.
Drugo je hrvatsko pitanje u BiH i upoznavanje Francuske s izrazitom negativnim posljedicama koje preglasavanje i majoriziranje Hrvata od strane dijela političkog Sarajeva ostavlja po odnose u BiH. Plenković i Milanović će tako upoznati Macrona sa sustavnim kršenjem daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma te otimačinom i uzurpacijom hrvatskih pozicija u saveznim tijelima vlasti u BiH.
Također i s izrazito providnom zlouporabom ideje građanstva za unitarističko-nacionalističke politike dijela bošnjačkih stranaka. Na pitanje građanstva posebno je osjetljiva Francuska u kojoj se građanin (citoyennete) Francuz postaje, ne po krvi i porijeklu, nego po dobivanju državljanstva bez obzira na podrijetlo. Osim toga Francuska na globalnoj razini ima izuzetno pozitivna iskustva kada je riječ o pluralnom – federalnom pristupu s obzirom na položaj frankofona u kanadskoj pokrajini Quebec koja ima izrazito visoki stupanj autonomije.
Treće pitanje je sigurnosno na koje je Pariz kao žrtva stravičnih terorističkih napada posebno osjetljiv. Zagreb će tako upoznati Macrona s migrantskom rutom koja prolazi upravo kroz BiH.
Macronov dvodnevni posjet Zagrebu svojevrsni je povratak te velike i važne europske zemlje na Balkan s kojeg se povukla raspadom SFRJ. No ne smije se zaboraviti da je Francuska jedina zemlja EU-a koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Zemlja koja ima najopremljeniju vojsku u Uniji. Nuklearna je sila. A zajedno s Njemačkom čini okosnicu Europske unije.
Pa ipak treba znati da kada Francuska ulazi gospodarski, politički, sigurnosno na određeno područje ona kao velika zemlja sa sobom donosi i tzv. meku moć – izraz kojega su skovali upravo Francuzi. Točnije Francois de Callieres u knjizi O umijeću pregovaranja. A to znači prodor izrazito bogate francuske kulture i milenijskog projekta kojega je najavio upravo Macron – povratka francuskog jezika kao ravnopravnog s engleskim.
No vratimo se Macronovu posjetu i hrvatskom pitanju u BiH. Očigledno je da Zagreb sprema diplomatsku ofenzivu. Na redu je službeni Pariz! Macron će tako biti upoznat s otimačinama i uzurpacijom pozicija koje pripadaju Hrvatima, a koje su zajamčene sporazumom potpisanim u Elizejskoj palači. To na neki način obvezuje upravo Francusku kao jamca daytonsko-pariškog sporazuma. Koliko je jako i ozbiljno strateško partnerstvo između Zagreba i Pariza doznat ćemo uskoro. Možda nam to već pokaže i sam ishod pregovora oko izbornog zakona u BiH.
Miroslav Vasilj/Pogled.ba/https://pogled.ba/Hrvatsko nebo
