Fragmenti hrvatske zbilje D. Dijanović: Prilika za transformaciju hrvatskog gospodarstva

Veliki rast cijena energenata, sirovina i potrošačkih cijena u Hrvatskoj i Europi, sve više stope inflacije, prekidi globalnih lanaca opskrbe, državni intervencionizam. Ovako bismo ukratko mogli opisati ekonomsku situaciju danas.

Rast cijena energenata

Dok je u svibnju prošle godine cijena nafte otišla u minus, što je bilo uzrokovano smanjenom potražnjom zbog lockdowna, ovih dana cijene nafte naglo rastu. Na londonskom tržištu cijena barela u trenutku pisanja ovoga teksta iznosila je 86,17 dolara, a na američkom tržištu barelom se trgovalo po 84,51 dolar. Snažan oporavak globalna potražnje za naftom diže cijene nafte, a rastu cijena doprinosi i nestašica ugljena i plina u Kini, Indiji i Europi.

Predviđa se da će cijena nafte rasti do barem sto dolara po barelu. Hrvatska vlada je fiksirala cijenu benzina i dizela. Time država, čiji je ugriz u cijeni benzina oko 60 posto, ne gubi mnogo (osim na PDV-u), ali gube distributeri. Kratkoročno takva odluka, koja podsjeća na neke davne dane Milke Planinc, ne će dovesti do nestašica, no stručnjaci upozoravaju da bi dugoročno mogla zbog izostanka profitne motivacije distributera. Cijena nafte reflektira se i na cijenu plina. Oni koji se griju plinom ne moraju strahovati za iduću zimu jer je cijena ugovorena do 1. travnja, no nakon toga cijene će rasti.

U budućnosti do porasta cijena plina dovest će i najavljena tzv. zelena transformacija. Poželjno je da živimo u čišćem okolišu i da se u industriji i prometu koriste čiste energije (usput budi rečeno, plin je kao tranzicijsko govori najčišće fosilno gorivo) , no najavljeni tempo transformacije bit će jako skup. Predviđa se porast cijena plina za oko 25 posto što će posebno pogoditi siromašniji dio ljudi. Dio ekonomskih analitičara u tom smislu govori i o „greenflaciji“.

Inflacija

Problemi u globalnim lancima opskrbe, rast cijena energenata, ali i veća količina novca u opticaju (tiskanje novca), koja nije proporcionalna rastu BDP-a, dovodi do viših stopa inflacije. Cijene rastu, novac gubi vrijednost, što znači da se za istu količinu novca može kupiti manje proizvoda i usluga. Teško je predvidjeti kada će doći do stabilizacije opskrbnih lanaca i cijene energenata, a nedvojbeno je da nadmetanja velikih sila, prije svega SAD-a i Kine, utječu na stanje u međunarodnoj ekonomiji. K tome, čini se da se da i EU vrši svojevrsnu ekonomsku i stratešku diferencijaciju od SAD-a. Inflacija će vjerojatno još rasti, pa se postavlja i pitanje može li inflacija, s obzirom na konvergencijske kriterije iz Maastrichta, ugroziti uvođenje eura u Hrvatskoj. I samo uvođenje eura, ako do njega dođe, izazvat će određeni rast cijena.

Uz inflaciju obične ide i rast kamatnih stopa. Podosta vremena živimo u razdoblju povijesnih niskih kamatnih stopa. Veliko je pitanje hoće li novac postati skuplji i kako će se to odraziti na hrvatsko gospodarstvo. Europska središnja banka ove i iduće godine vjerojatno ne će podizati kamatne stope i novac će ostati jeftin, no nakon toga vrlo je vjerojatno rast kamatnih stopa.

Osim rasta cijena energenata i sirovina rastu i potrošačke cijene. Nedavno je FAO govorio da je cijena hrane najviša u posljednjih desetak godina. Nezavisni Hrvatski sindikati upozorili su da u Hrvatskoj oko 23,2 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva, a na rast siromaštva je upozorio i Caritas Zagrebačke nadbiskupije.

Plan oporavka i otpornosti

Hrvatsko gospodarstvo boluje od brojnih problema. Tu je bremenito nasljeđe socijalizma na koje se kasnije nakačio tzv. crony ili po naški rodijački kapitalizam. Klijentelizam predstavlja dominantni oblik poslovnih i društvenih odnosa, a korupcija i kriminal cvjetaju. Nedjelotvorno pravosuđe potiče takve pojave, a sve se više govori i o tzv. zarobljenoj državi koja je talac partikularnih, nerijetko kriminalnih interesa. Sve to rezultira i iseljavanjima iz Hrvatske što stvara nove probleme po ekonomiju te mirovinski i zdravstveni sustav.

Bruxelles je prihvatio hrvatski Nacionalni plan oporavak i otpornosti 2021. – 2026., tako da je Hrvatskoj iz Unijinog mehanizma za oporavak dostupno 47,5 milijardi kuna i 27,1 milijarda kuna zajmova. Previđeno je 76 reformi i 146 investicija. Pred Hrvatskom su u tom smislu godine velikih prilika. Dio ekonomskih analitičara smatra da pred Hrvatskom moglo biti deset ekonomski najboljih godina.

Hrvatska ima priliku provesti reforme koje ću ju učiniti atraktivnom za investiranje i ekonomski konkurentnijom zemljom. S druge strane, postoji i bojazan da će prave reforme izostati i da će sve na kraju rezultirati novim jačanjem uloge države u gospodarstvu (povećavanjem uhljebničko-hranidbenog lanca vojske glasača), a znamo da je njezin udio već sada iznimno visok.

Prilika

Kako bi Hrvatska ekonomski krenula naprijed vrijeme je za konačno uklanjanje socijalističkog mentaliteta. Potrebno je smanjiti poreze i tako kreirati stimulativno poduzetničko okruženje, a tome će doprinijeti i deregulacija u smislu uklanjanja nepotrebne birokracije. Jasno je da je potrebno smanjiti državnu potrošnju, a ključ je i pravosuđe jer u države u kojima ne postoji pravna sigurnost nitko ne će investirati.

Svaka kriza je i prilika, a godine pred nama su odlična prilika za transformaciju hrvatskog gospodarstva iz crony modela prema modernome tržišnom gospodarstvu 21. stoljeća. Ako se ova prilika ne iskoristi, a kočnica za reforme su prije svega partikularno-kriminalni interesi, onda možemo očekivati nove egzoduse iz Hrvatske.

Davor Dijanović/Hrvatski tjednik/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo