Neriješeno pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH sigurnosni je rizik

U svom redovitom godišnjem izvješću Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) navodi za Hrvatsku najvažniju stvar, potvrđuje da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, te da, i u ovako izazovnom vremenu i sigurnosnom okruženju, nema naznaka da bi mogla biti značajnije destabilizirana.

Za razliku od prošlih godina, kada je nasilna islamistička ideologija, kao i u ostatku Europe, predstavljala glavni sigurnosni rizik za RH, u izvješću za 2020./2021. kao sigurnosni rizik značajnije se navodi opasnost od (samo)radikaliziranih pojedinaca ekstremno desne nacionalne ideologije, a najčešće je riječ o vrlo mladim i osobama iz disfunkcionalnih obitelji i okoline. Tome je očito značajno pridonio pokušaj atentata u listopadu 2020. kada je Danijel Bezuk izvršio oružani napad automatskom puškom s obilježjima terorističkog napada, na zagrebačkom Markovom trgu, pucajući na zgradu i instituciju Vlade RH, pri čemu je ranio policajca. SOA navodi da prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne/bipolaritetne osobnosti kod 22-godišnjaka, što između ostaloga ilustrira i njegovo samoubojstvo 20-ak minuta nakon napada, prenosi Večernji list.

U izvješću piše da su sveukupno u EU tijekom 2020. evidentirana četiri napada motivirana desnim ekstremizmom, od kojih je jedan bio uspješan, u Njemačkom gradu Hanau, pri čemu je samostalni napadač ubio devet osoba. Spriječeni su planirani napadi u Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj. Svi planirani napadi inspirirani, pak, lijevom ekstremističnom i anarhističkom ideologijom u EU, a više ih je no desničarskih, bili su spriječeni, njih 24 u Italiji i jedan u Francuskoj. Države članice EU prijavile su Europolu 2020. ukupno 57 provedenih, neuspješnih i spriječenih terorističkih napada. Uz to, Velika Britanija je prijavila 62 teroristička incidenta, a Švicarska dva. Uspješnost provedenih napada se povećava. U tim napadima u EU ubijena je 21 osoba, troje u V. Britaniji i jedna u Švicarskoj. Napadači napade provode lako dostupnim oružjem, raznim noževima i automobilima, uz iznimku napada vatrenim oružjem u Beču. Uz izuzetak civilnog ubojstva nastavnika u Francuskoj, sve žrtve islamističkih terorističkih napada su slučajni prolaznici, te pripadnici snaga sigurnosti. U RH je zabilježen i incident u kojem je psihički bolesna samoradikalizirana osoba, bježeći iz psihijatrijske bolnice škarama napala prolaznike i policajce.

Sigurnosna prijetnja Hrvatskoj, međutim, i dalje proizlazi od islamističkog radikalizma unutar zapadno-balkanskih zajednica, odnosno sljedbenika koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u ili AL QAIDA-i na kriznim ratištima, kao i džihadisti povratnici, od kojih su neki već na slobodi. Iz zatvora u zapadnoj Europi do 2023. izaći će na slobodu više od 200 osuđenika za djela povezana s džihadističkim terorizmom i to predstavlja potencijalnu sigurnosni prijetnju. Pored toga, do sada se u zapadno-balkanske države od oko 1000 osoba koje su otišle u Siriju i Irak vratilo njih oko 450, dok se njih 300 još uvijek nalazi na području Sirije. SOA navodi da je Hrvatska i dalje društvo u kojem ekstremizmi nemaju značajnije uporište, no u okolnostima pandemije povećava se i taj rizik. Aktivnosti tog malog broja ekstremnih osoba ogledaju se kroz promicanje neofašističke ideologije uz sukobljavanje, zasad u virtualnom prostoru, s pripadnicima i skupinama suprotnih ideoloških polazišta. I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u susjednim državama.

Sigurnosni rizik za Hrvatsku predstavlja i činjenica da je zapadni Balkan u sporom procesu stabilizacije. Tamo nepovoljni politički i gospodarski uvjeti stvaraju podlogu za jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih rascjepa u tim krhkim društvima. Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost, uglavnom uzrokovana neriješenim pitanjem jednakopravnosti Hrvata. Izražava se bojazan da bi nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Daytona mogla negativno utjecati na položaj Hrvata. Nestabilnosti pridonosi nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova, te društveni rascjep u Crnoj Gori. Cijelu stvar dodatno destabiliziraju pojedini nositelji državne politike u Srbiji, koji promoviraju koncept “Srpskog svijeta”, kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj oni trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda.

Strano obavještajno i informacijsko djelovanje stalno je prisutno kada je u pitanju Hrvatska. Cilj je unijeti razdor unutar euroatlantskih integracija, a pojedine informacijske operacije odvijaju se plasiranjem zlonamjernih teza o SOA-i i RH o tome da je RH “najveća kočnica i faktor ugrožavanja mira na zapadnom Balkanu”. Posebno se navode djelovanja ruskih obavještajnih službi u državama članicama EU i NATO-a. Pored već poznatih slučajeva, navodi se da su pripadnici ruskog GRU-a bili povezivani još s pokušajem državnog udara u Crnoj Gori još 2016. Spominje se da je u svibnju 2020. ukrajinska tajna služba SBU uhitila svog generala Valerija Šajtanova zbog suradnje s ruskim obavještajnim službama. Navode da je ta suradnja obuhvaćala organizaciju atentata u Ukrajini, te da se Šajtanov s ruskim obavještajcima sastajao i na teritoriju RH.

Hrvatska je izložena i kibernetičkim napadima, a tijekom 2020. SOA-in Centar za kibernetičke tehnologije potvrdio je 12 državno-sponzoriranih takvih napada na ciljeve u RH. Uglavnom je riječ o pokušajima proboja u informacijske i komunikacijske sustave ministarstva vanjskih i europskih poslova, te MORH-a. Početkom 2020. kibernetički napad zlonamjernim ucjenjivačkim kodom pretrpjela je i hrvatska naftna kompanija Ina. Broj tih napada se u 2020. inače udvostručio, a kada se kaže državno-sponzoriranih, to se uglavnom odnosi na dvije istočne svjetske velesile. Kada je riječ o korupciji, uz naznaku da ona potencijalno ugrožava i nacionalnu sigurnost, SOA u svom izvještaju potvrđuje da ima važnu ulogu u prevenciju i suzbijanju korupcije. U suradnji s drugim državnim tijelima, naravno. Posebno rizično područje predstavljaju tu procesi javne nabave i njihova zloporaba, naročito u segmentu velikih infrastrukturnih projekata. SOA i dalje sudjeluje u potrazi za nestalim osobama tijekom 1990.-ih, jer je još uvijek nepoznata sudbina 1458 osoba, te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 400 smrtno stradalih, što ukupno čini 1858 neriješenih slučajeva. Usmjerena je i na počinitelje ratnih zločina i na utvrđivanje mjesta boravka osoba za kojima je u RH raspisana tjeralica i nalaze se u bijegu.

Kako je ocijenjeno da je i gospodarstvo temelj sigurnosti, SOA kontinuirano prati aktivnosti koje se mogu negativno odraziti na interese hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu. Povećava se rizik da sumnjivi investitori i kriminalne skupine pod agendom otvaranja tvrtki i novih radnih mjesta pokušaju uložiti ilegalni kapital. U poglavlju o globalnim geopolitičkim nadmetanjima navodi se kako je gospodarstvo EU 1989. činilo 28 posto globalnog BDP-a, SAD 22 posto, a Kina tek 4 posto. Poslije 30 godina EU i V. Britanija čine 16 posto, SAD 15 posto, a Kina 18 posto globalnog BDP-a. Kaže se da je vidljivo nadmetanje zapadnog liberalnog u odnosu na istočni autoritarni pristup gdje EU Kinu označava kao suparnika koji promiče “alternativni model vladavine”. U 2020. se željeznički promet između Kine u Europe preko srednje Azije gotovo udvostručio, a navodi se još jedan podatak koji je zabrinjavajući i za Rusiju, da je Kina postala ruski prvi trgovački partner, dok Rusija Kini nije niti među prvih deset.

U izvještaju se iznosi i zanimljiv podatak da EU procjenjuje da su prihodi od kriminala u 2019. iznosili 1 posto BDP-a EU, oko 139 milijardi eura. S tim da više od 50 posto svih prijavljenih osumnjičenih pripadnika organiziranog kriminala nisu državljani EU, polovica njih podrijetlom su sa zapadnog Balkana, istočne Europe i sjeverne Afrike. “Posebno istaknutu destabilizacijsku ulogu pri tome imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine. Radi se o skupinama koje obilježava visoki stupanj organizacije, brojnost, međunarodno djelovanje i spremnost na provođenje svih oblika kaznenih djela”, navodi SOA.

Premda SOA zaključuje da je dio migrantskih skupina preusmjerio rutu kretanja iz Srbije prema Rumunjskoj i dalje prema Mađarskoj i zapadnoj Europi, ta promjena nije smanjila pritisak na hrvatske granice, koji je stalan i raste u ljetnim mjesecima, pošto je u BiH i dalje stacioniran veliki broj migranata uz stalni priljev novih zapadno-balkanskom rutom. Tijekom pandemijske 2020. po podacima Frontexa zabilježeno je 124 tisuće nezakonitih prelazaka duž vanjskih granica EU, što je 13 posto manje nego 2019.broj migranata na zapadno-balkanskoj ruti porastao je na 27 tisuća, odnosno 78 posto više nego u 2019. Najveći broj migranata dolazi iz Sirije, Maroka, Tunisa i Alžira, muškarci čine 90 posto migranata, a oko 10 posto njih su maloljetnici.

SOA u izvještaju kaže da puštanje u rad LNG terminala na Krku predstavlja značajan čimbenik energetske neovisnosti i diverzifikaciji izvora plina za RH, ali i za susjedne države. Navodi se da je započela gradnja južne interkonekcije koja će s hrvatskim povezati plinski sustav BiH. Jedan od zaključaka SOA-e je da je pandemija dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pa tako i na zapadnom Balkanu, u čijem su javnom prostoru osobito zastupljene teorije zavjere i dezinformacije oko farmaceutske industrije, porijeklu virusa i svrsi cjepiva. “S obzirom na bliskost južnoslavenskih jezika, dezinformacijama plasiranim u medijskom prostoru zapadnog Balkana pokušalo se utjecati i na percepciju javnosti u RH”, a navodi se i kako su Rusija i Kina diplomaciju maski s početka pandemije zamijenile diplomacijom cjepiva. Tu diplomaciju podržavaju državni mediji uz cilj umanjivanja povjerenja javnosti u cjepiva proizvedena na Zapadu i u institucije EU.

U 2020. proračun SOA-e iznosio je 396 milijuna kuna, 2 milijuna manje nego 2019., no dosta je uloženo u nove tehnologije i modernizaciju, primjerice pet puta više nego u 2012. svojim glavnim korisnicima, trojici predsjednika, odnosno državnom vrhu, SOA je lani uputila 530 različitih analitičkih uradaka, a raznim državnim institucijama, tijelima, ministarstvima 9300 sigurnosno-obavještajnih informacija. Obavila je i 5780 sigurnosnih procjena, te 18825 provjera stranaca koji traže azil, državljanstvo ili su migranti. Uz podatak da tri četvrtine zaposlenika SOA-e ima neku od razina visokog obrazovanja, da 40 posto zaposlenika čine žene, te da je dob zaposlenih uglavnom između 30 i 50 godina, ponovno se navodi da prijave za nove zaposlenike SOA prima cijele godine, o čemu se podaci mogu pronaći na njihovoj službenoj stranici www.soa.hr.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo