MILANOVIĆ: Hrvati u BiH dugo već nemaju mogućnost birati svoje predstavnike, osjećaju se marginalizirani i obespravljeni, to se mora promijeniti
Vrijeme:2 min, 22 sec
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović obratio se Općoj Skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku. Uz ostalo, govorio je i o odnosu prema zemljama zapadnog Balkana i o stanju u BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Naglasio je kako je utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana, te da Hrvatskoj stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo znače.
– Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže, kazao je Milanović.
Demokratska transformacija i vladavina prava, po njegovim riječima, ostat će središnji pokazatelji. Naglasio je kako će Hrvatske nastavili pozivati sve regionalne čelnike da smanje napetosti, prevladaju razlike i pronađu putove do izgradnje trajnih odnosa, te istaknuo:
– Na neki način, Bosna i Hercegovina je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini. Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana, kazao je Milanović te dodao:
– Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma.
Daytonsko-pariški sporazum nije bez grešaka i one će se bez sumnje morati rješavati. Međutim, ne bismo trebali podcjenjivati ukorijenjenu osjetljivost i zamršenost koju je Bosna i Hercegovina naslijedila. Niti bi ona trebala biti podvrgnuta eksperimentima koji opasno odstupaju od temeljnih načela Daytonsko-pariškog sporazuma. To je nužno za napredak Bosne i Hercegovine i ostvarenje njezinih težnji u pogledu EU.
Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena. To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda.
Izborne reforme u Bosni i Hercegovini odavno kasne i hitno su potrebne. Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti, zaključio je Milanović.
Cjelovito Milanovićevo obraćanje Generalnoj skupštini UN-a pogledajte u nastavku.
https://hms.ba/Hrvatsko nebo
