Međunarodna zajednica konačno shvaća destruktivnu prirodu antidaytonskog projekta “Komšić”

Bosna i Hercegovini definitivno se nalazi na prekretnici i kroz sljedećih godinu dana vjerojatno će se vidjeti hoće li država preživjeti ili će se naprosto urušiti. U BiH danas žive tri potpuno podijeljene političke zajednice i koje svakim danom imaju sve manje i manje dodirnih točaka. Jedan od glavnih uzroka za takvo stanje je i uporno ponavljanje “fenomena Komšića”, odnosno bošnjačko nametanje Hrvatima političkih predstavnika. Komšić kao bošnjačkim glasovima izabrani hrvatski član Predsjedništva je tu pokazni primjer i upravo zoran pokazatelj zbog čega Bosna i Hercegovina propada i kao društvo i kao država.

Fenomen Komšić, naravno, nisu samostalno smislile bošnjačke političke elite, nego su “zeleno svjetlo” za njegovu pojavu dale i najvažnije zapadne sile. Danas se, pak, čini kako su te iste strane sile uvidjele svoju grešku. Nakon 20 godina upornog nametanja bošnjačkim glasovima izabranih političkih predstavnika Hrvatima, tri puta nametnu Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, platformaške Vlade FBiH prije toga i Alijanse, čini se kako bi napokon moglo doći i do nekih promjena, piše Dnevnik.ba.

Izgradnja kohezivnog tkiva

Novi visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, jasno je i glasno ukazao na problem s kojim se Hrvati u BiH susreću već previše godina, a to je problem legitimnog predstavljanja i manjkavog Izbornog zakona BiH koji dopušta da Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvatima.

Christian Schmidt ukazao je na konferenciji u Njemačkoj na nedostatnu zastupljenost Hrvata u središnjim institucijama u Bosni i Hercegovini te je istaknuo potrebu promjene Izbornog zakona u našoj zemlji.

“Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je tada Schmidt.

“Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u listopadu sljedeće godine.

Martin Mikulić,predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) smatra da polako, ali sigurno se shvaća destruktivna priroda tog antidaytonskog projekta koji je u potpunosti uništio bilo kakvu mogućnost izgradnje kohezivnog tkiva – BiH.

“Schmidtov govor pokazuje kako i u međunarodnoj zajednici postaju itekako svjesni štete koju uzrokuje brutalno kršenje Ustava BiH, odnosno gaženje izborne volje hrvatskog naroda poznato kao fenomen Komšić”, kaže Mikulić u izjavi za Dnevnik.ba.

Polako ali sigurno, smatra Mikulić, shvaća se destruktivna priroda tog antidaytonskog projekta koji je u potpunosti uništio bilo kakvu mogućnost izgradnje kohezivnog tkiva pomoću kojega bi se razlike između bh. naroda i građana premoštavale, a ne produbljivale.

“Što se tiče Komšićeve reakcije, ona je samo još jednom potvrdila kako se radi o agresivnom i nezrelom šarlatanu. Primjerice, on u svom verbalnom arsenalu raspolaže riječima poput “anticivilizacijsko” i “antieuropsko”, čime nastoji ostvariti dvije stvari. Prva je obilježiti političke neistomišljenike kao rasiste, fašiste i nekakve nazadnjake, a druga stvoriti privid ispravnosti svoje potrošene demagogije kojoj, očigledno, više nitko ne vjeruje”, kazao je Mikulić.

Demistifikacija bošnjačke glasačke mašinerije

Ivan Kraljević, viši asistent na Studiju politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru komentirao je za Dnevnik.ba nove poteze Schmidta, te znači li Schmidtov govor da su u MZ svjesni štete koju uzrokuje gaženje izborne volje Hrvata.

“Izjava novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o tome kako je Željko Komšić na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran većinskom podrškom bošnjačkog glasačkog tijela predstavlja, prije svega, promjenu modela ili rakursa u politici međunarodne zajednice u BiH”, kazao je Kraljević.

“Isto tako, na izjavu Christiana Schmidta možemo gledati i kao na jednu vrstu priznanja pogrešaka dosadašnjih visokih predstavnika, perjanica međunarodne zajednice koji su slijepim dodvoravanjem većinskom narodu, druga dva naroda (ne)svjesno udaljavali od ideje zajedničke budućnosti u, kako ju i sam naziva, ‘kompliciranoj državnoj strukturi’ kakva je Bosna i Hercegovina”, poručuje on.

Ipak, ono što se Kraljeviću čini posebno važnim u izrečenom na skupu Njemačko-atlantskog društva je drugi dio spomenute izjave.

“U dijelu u kojem objašnjava kompliciranost političkog sustava Bosne i Hercegovine, naime, Christian Schmidt i činjenično priznaje Dragana Čovića kao jedinog hrvatskog predstavnika kada kaže ‘da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem’”, naglasio je Kraljević.

Time, pojašnjava, potpuno demistificira ulogu bošnjačke glasačke mašinerije koja već tri ciklusa svjesno uzurpira poziciju hrvatskog naroda i njihov apsolutni izbor u osobi Dragana Čovića na posljednjim izborima.

Optimisti i naivci

“Taj strah od toga kome će Hrvati, pa i Srbi, dati podršku je potpuno iracionalan. Ako ćemo biti previše optimistični, da ne kažem i naivni, i suditi na temelju prvih mjesec dana, Schmidt je pravo osvježenje na popisu mnogobrojnih međunarodnih činovnika koji su bili ovdje poslani ‘dovršavati posao’. Na prvu se stječe dojam kako je novi visoki predstavnik poprilično dobro upoznat sa stvarnim stanjem u Bosni i Hercegovini. Želim vjerovati, a time odati i počast njihovim diplomatskim naporima, kako se ovdje radi o uspjehu Republike Hrvatske kao članice EU koja je uspjela alarmirati svoje europske kolege o institucionalnim problemima njihovih sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini”, smatra Kraljević.

Dodaje i kako ipak trebamo pričekati određeno vrijeme i onda donijeti pravi sud.

“I do sada smo imali sličnih primjera. Dovoljno se samo vratiti nekoliko godina unatrag i prisjetiti se kako je slično započeo i Valentin Inzko. U pojedinim hrvatskim medijima u Bosni i Hercegovini jedno je vrijeme bio vrlo poželjan sugovornik, čak u rangu velikih crkvenih glavara, da je dvije-tri godine zaredom u vrlo opširnim intervjuima opisivao proslavu velikih katoličkih blagdana među koruškim vjernicima. To je možda vrlo plastičan primjer naivnosti i političke nedoraslosti Hrvata u BiH kada se vjerovalo kako je ‘on naš čovjek’ u smislu kako ‘neće katolik na katolika’. Njegove kasnije brojne eskapade su, nažalost, samo potvrdile kako je Valentin Inzko bio obični činovnik u službi velikobošnjačke politike. Poigravao se zakonima matematike i uživao u blagodatima sarajevske čaršije”, pojašnjava Kraljević.

Dakle, dodaje, za razliku od svoga prethodnika, nadam se kako će Christian Schmidt ostati vjerodostojan izrečenome.

Spremnost na otpor

Politički komentator i novinar Ivan Crnjac smatra da se OHR boji kaosa kojega Hrvati mogu izazvati.

“OHR je nedvojbeno shvatio da Hrvati mogu izazvati kaos ako hoće pa se i boje tog istog kaosa i daju izjave koje su načelno prohrvatske. Tu mislim na priču koju su u razdoblju od zadnjih godinu dana iznijeli i Dragan Čović i Ilija Cvitanović, a riječ je o bojkotu izbora u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona.”

“Cvitanović i Čović su to zasigurno odradili koordinirano, a na tragu sporazuma o postizbornoj suradnji kada je Komšić izabran 2018. Schmidtu je jasno da su Hrvati spremni na tu vrstu otpora, a njemu nije u cilju da ostane zapamćen kao visoki predstavnik u čijem mandatu se dogodio takav potres čiji bi epicentar bio u Sarajevu, a osjetio bi se od Ljubljane do Skopja”, kazao je Crnjac za Dnevnik.ba.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo