SAD i EU i dalje očekuju dogovor o Izbornom zakonu BiH, domaći političari skeptični

Vrijeme:4 min, 44 sec

Visoki diplomatski dužnosnici SAD-a i EU-a nisu uspjeli ishoditi konkretan dogovor s političarima u BiH o izmjenama izbornog zakona, no oboje su u ponedjeljak ustvrdili kako im to i nije bio primarni cilj već potaknuti ih na nastavak razgovora i približavanje rješenju.

U ponedjeljak su se sastali i s članovima parlamentarne radne skupine zadužene za prijedlog izmjena izbornog zakona, a Palmer je nakon toga novinarima kazao kako su svi suglasni kako je prioritetno osigurati da izbori planirani za jesen naredne godine budi održani po novim pravilima.

To, kako je istaknuo, znači da moraju biti pošteni, slobodni, transparentni ali i sukladni presudama Europskog suda za ljudska prava te presudama Ustavnoga suda BiH.

Dodao je kako do izbora 2022. ima dovoljno vremena da se ti ciljevi ostvare.

“Jasno je da je još puno posla ostalo no gledajući u budućnost naš je cilj potaknuti strane u ovom procesu na zajednički rad kako bi se postigao uspjeh”, kazao je Palmer, istaknuvši kako sada ne želi razmišljati o potencijalnoj situaciji u kojoj nikakvog uspjeha ne bi bilo.

Lideri vladajućih i oporbenih stranaka su nakon sastanaka s Palmerom i Eichhorst održanih u nedjelju iznijeli potpuno različita stajališta o tome što je moguće ostvariti no američki je diplomat te razlike pokušao relativizirati konstatacijom kako su takve tvrdnje uobičajene u ovakvim raspravama.

Angelina Eichhorst suzdržano je konstatirala kako je unatoč jasnim razlikama među političarima u BiH ipak ohrabrena porukama koje je od njih čula jer postoji suglasnost kako su reforme nužne s obzirom da o njima ovisi i put BiH ka mogućem članstvu u EU.

“To (reforme) je riječ koja se često spominje ali sada je vrijeme da prestane biti pukom frazom i da se pretvori u konkretno djelovanje”, kazala je Eichhorst.

SAD i EU očekuju od BiH da uz ograničene izmjene ustava i izbornog zakona, uz tehnička poboljšanja izbornog procesa, osiguraju i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno diskriminiranje građana u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta, kao i presude Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

Konkretna rješenja trebala bi ponuditi parlamentarna radna skupina no toga nema bez dogovora lidera ključnih stranaka s obzirom da je u državnom parlamentu potrebno osigurati potporu dvije trećine zastupnika da bi se promijenio ustav a time i izborna pravila.

Nakon razgovora koje su političari iz BiH vodili s Palmerom i Eichhorst ispostavilo se kako rješenja kojima su se približili čelnici HDZ BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović nisu prihvatljiva za (bošnjačku) oporbu.

Bošnjačke stranke iz Federacije BiH tako se izrijekom protive mogućem asimetričnom načinu izbora članova Predsjedništva BiH pri čemu bi se onaj iz Republike Srpske birao izravno a dvojica iz Federacije neizravno odnosno u parlamentu.

Bariša Čolak iz HDZ BiH koji je član parlamentarne radne skupine kazao je u ponedjeljak kako je nakon razgovora vođenih tijekom vikenda ipak ohrabren, tim prije jer SAD i EU djeluju sinkronizirano.

“Čuli smo da je najvažnije otkloniti diskriminaciju prema onima koji se ne izjašnjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda ali i prema cijelom jednom konstitutivnom narodu”, kazao je Čolak.

Pojasnio je kako do kraja srpnja očekuje politički dogovor na temelju kojega bi parlamentarna radna skupina izradila konačni prijedlog izmjena izbornog zakona.

“To je interes ne samo jednog naroda nego cijele BiH. Ne bude li dogovora zna se kakvi zastoji mogu nastupiti”, kazao je Čolak dodajući kako HDZ-u odgovara svaki model, izravni ili neizravni, simetričan ili asimetričan, ukoliko će osigurati da Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH i legitimno predstavljanje u domovima naroda.

Predsjedateljica parlamentarne radne skupine Alma Čolo (SDA) kazala je kako je nedopustivo da se godinama čeka na uklanjanje diskriminacije iz ustava i izbornog zakona BiH.

“To je međunarodna obveza BiH i to se mora provesti. Na prvom je mjestu pet presuda Europskog suda za ljudska prava a ostalo je pitanje dogovora”, kazala je Čolo, dodajući kako je uvjerena da su i u hrvatskim i u srpskim strankama sada svjesni tih činjenica. Njena izjava oslikava i politiku bošnjačkih stranaka koje zapravo ignoriraju presudu Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić.

Za SDA je, kako sada tvrdi Čolo, neprihvatljiv asimetrični način izbora članova Predsjedništva BiH pa se mora tražiti neko drugo rješenje a u najvećoj bošnjačkoj stranci nisu skloni ni prihvaćanju uspostave dvije izborne jedinice u Federaciji BiH kako je su to ranije predlagali iz HDZ BIH jer to vide kao “put ka daljim etničkim podjelama”.

Poručila je kako su trenutačne stranačke pozicije takve da nema naročito približenih stajališta a preostaje razdoblje od četiri do pet mjeseci u kojima bi se to pokušalo promijeniti.

Sredoje Nović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika kazao je kako je “apsolutni pesimist” da će se doći do dogovora nastavi li se razgovarati na sadašnji način unutar parlamentarne radne skupine.

Njegova je teza kako su pregovori neiskreni i zapravo se svode na razmjenu uzajamnih optužbi a poručio je kako u RS-u ne vide problem u asimetričnom izboru članova Predsjedništva BiH.

U tom su entitetu spremni na preinaku po kojoj bi se brisala odrednica iz ustava BiH da se iz RS bira “srpski” član državnog vrha i smatraju kako se na taj način uklanja svaka diskriminacija pri isticanju kandidature za ovu poziciju.

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo