Darko Daran Bašić: Hrvatska je premrežena ljevičarskim mrežama, domoljubi samo kukaju!

0

 

 

 

Nakon prvog kruga ovih lokalnih izbora Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt oglasila se na twiteru

A onda i na facebooku

Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt na facebooku kaže da neće dati glas ni Škori ni Tomaševiću no u priloženom videu na upit voditelja emisije Novi dan N1 televizije:

“Tko od dva kandidata koji su sada u drugom krugu ima više znanja i sposobnosti za vođenje grada”

Vesna Škare Ožbolt odgovara:

“…..Pa ja osobno mislim da je sad iako smo sa Miroslavom Škorom završili da je on jednostavno ušao iz zafrkancije u ove izbore nema pojma o gradu ništa. Tomislav Tomašević ima znanja onoliko koliko su mu to prenijeli građani, on je pokazao jednu zavidnu energiju i pokazao je zavidnu energiju u smislu obilaska terena, ušao je u svaku gradsku četvrt ušao je u svaki mjesni odbor, pokazao je zavidnu energiju osobno ne mislim da ima neko veliko znanje za vođenje grada no međutim sad je na njemu pokazati te organizacijske sposobnosti, nije dovoljno samo znati ili ne znati treba znati okupiti pravi tim stručnjaka, ja mu savjetujem da okupi stručnjake jer u protivnom neće uspjeti riješiti sve ove ogromne, ogromne probleme koji su pred gradom oni su gotovo rekla bih jednaki ako ne i teži no voditi Vladu…..” (video od 11:33 do 12:52)

 

 Ako Škoro “nema pojma i ušao je u izbore iz zafrkancije” a Tomislav Tomašević ima organizatorskih sposobnosti uz uvjet da se okruži stručnjacima nije li dr. sc. Vesna Škare Ožbolt svoje glasače za koje kaže na kraju ove emisije “da imaju svoju glavu” pozvala da glasuju za Tomislava Tomaševića, čelnika ljevičarske grupacije udruga koje su dosad uprihodovale stotine milijuna tuđih kuna, a koje su naposljetku odlučile iz tzv. „civilnog društva“ preskočiti u „necivilnu“ djelatnost, naime u politiku. Formalno gledano, one su načelno „čiste“: sredstva izvana dobivale su kao udruge, a kada su se na tim i domaćim proračunskim i gradskoproračunskim i drugim sredstvima dobro „opasuljile“ i „potkožile“, krenule su u osvajanje vlasti. Zašto bi njima i njihovima više sanaderi, bandići, plenkovići ili milanovići dodjeljivali sredstva kada ljudi iz tih udruga mogu preuzeti upravljanje i sutra nad gradskim, a preksutra i nad državnim financijama pa sami dijeliti koliko komu požele?! Negdje u njihovu zaleđu, na višim razinama znanja i odlučivanja, zaključeno je da je sada kucnuo čas za njih. Pa su gurnuti u stranačko-političku arenu, što mnogima od njih očito nije nimalo teško palo.

A takovim udrugama dr.sc. Vesna Škaro Ožbolt je i ugledna predavačica na njihovim akademijama

 

U Hrvatskoj su tijekom ovih 30 godina nastale razne stranke, udruge, institucije, pravni subjekti, učilišta… Jedno od tih učilišta jest i „Demo akademija“. O njoj malo niže donosimo dragocjene informacije, da se vidi koje je ljude i kakav tip ljudi i po kojim kriterijima ta „akademija“ okupila i čime se oni bave. Vidljivo je i iz kojih krugova ti ljudi dolaze, a za mnoge je poznato i kakva politička, ideološka, državna i svjetonazorska stajališta zastupaju i promiču. Svakako ne takva kakva su po volji čitateljima portala Hrvatsko nebo. 

Riječ je o okupljalištu ljevičarskih, neotitoističkih, globalističkih i inih intelektualaca, aktivista, udrugaša, a i ponekog političara. Riječ je i tu o „mreži“. Točnije: o manjem dijelu mnogo šire mreže, koja se sastoji od mnoštva takvih i sličnih i srodnih i međusobno povezanih i isprepletenih manjih mreža. 

Hrvatska je premrežena ljevičarskim, globalističkim, anacionalnim, masonskim, paramasonskim, grupaškim, paraobavještajnim, interesnim, klanovskim… povlaštenim udrugama i ustanovama. Riječ je uvijek o kadrovski vrlo pomno prosijanim mrežama, koje su inkubatori novih kadrova na sliku i priliku starijih.

O tomu za što se „Demo akademija“ (ni sam naziv, naravno, nije u skladu s hrvatskom gramatikom i pravopisom) zauzima, čime se bavi, koga poziva i što hoće svjedoči njezin video-uradak o prvoj generaciji polaznika „Demo akademije“.

U svakom slučaju, riječ je o učilištu koje osposobljava svoje mlade polaznike za aktiviranje, nastupanje i napredovanje u društvu i u politici. Čini to sukladno određenom vrijednom sustavu i određenom ideološkom okviru. Formira mlade, a ujedno im i otvara točno određene praktičke mogućnosti i nudi opipljive perspektive, dok mnogi drugi zbog nemogućnosti zapošljavanja ne mogu ništa raditi ili odlaze u tuđinu. Djelatnost učilišta sufinancira se iz hrvatskog proračuna i iz drugih izvora, među kojima su sredstva EU-a, stranih zaklada, drugih država i bogatih pokrovitelja koji planski promiču i izgrađuju „novi svjetski poredak“. 

U „Demo akademiji“ poželjna je gošća između ostalih bila i dr. sc. Vesna Škare Ožbolt (diplomirana pravnica, doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku).

Evo kako su najavljeni još 2017. godine

OSTALI PREDAVAČI

U obrazovni program bit će uključeni predavači iz različitih sektora te stručnjaci i praktičari s višegodišnjim iskustvom u razvoju demokracije i civilnog društva.

U provedbi programa „Demo akademije“ sudjelovalo je 19 priznatih stručnjaka i praktičara (po kojim kriterijima priznatih i stručnih !? Žarko Puhovski valjda po lažnom svjedočenju u Haagu a Zoran Pusić po antifašizmu –opaska DB)  iz cijele Hrvatske s višegodišnjim iskustvom u razvoju demokracije i civilnog društva.

Voditelji kolegija – prof.dr.sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, dr.sc. Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, dr.sc. Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose te višegodišnji aktivisti mr.sc. Srđan Dvornik, Emina Bužinkić i Teo Petričević s velikim su entuzijazmom sudjelovali u kreiranju i provedbi programa te su s puno posvećenosti prenijeli svoje znanje i iskustvo na polaznike.

Program su dodatno obogatili gosti predavači među kojima su bili: prof.dr.sc. Žarko Puhovski, prof.dr.sc. Zoran Pusić, prof.dr.sc. Ana Matan s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, prof.dr.sc. Natalija Lisak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iz Zagreba, zamjenik veleposlanika Republike Švedske Dario Jović, Vesna Škare Ožbolt, dr.sc. Luka Matić te višegodišnji aktivisti Goran Božičević, Igor Đorđević, Miljenko Turniški, Marina Škrabalo, Dražen Šimleša i Roman Danko.

 

 

Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt cijelo prvo desetljeće hrvatske države bila je u Uredu predsjednika Republike Franje Tuđmana, kao jedna od njemu najbližih i najdugovječnijih suradnika, savjetnika, pa i suflera. Prije toga radila je u protokolu, a radnu karijeru započela je kao tajnica u kabinetu posljednjeg komunističkog predsjednika Predsjedništva SRH Ive Latina. Čim je Tuđman umro, a HDZ izgubio na saborskim izborima 3. siječnja 2000., ona je s dr. Matom Granićem napustila HDZ i suosnovala „Demokratski centar“ (DC). Poslije je, kada je „Mate“ imao problema s trima polovicama („pola meni, pola tebi, pola Bagi“) izgurala bivšeg i najdugovječnijeg Tuđmanova ministra vanjskih poslova iz DC-a i javno ga se odrekla. No kako joj se DC nije karijerno posrećio, nego je ostao na margini hrvatske politike, nove zastupničke i ministarske angažmane, u doba Ive Sanadera, pronašla je u suradnji s HDZ-om. (Ostala je naime – po osječkoj vezi? – u dobrim odnosima s Vladimirom Šeksom.)

Hrvatski domoljubi, desničari, suverenisti, nacionalisti i ostali nemaju takvih svojih akademija ni takvih svojih mreža. Domoljubne su mreže razbijene, neke ustanove ukinute, druge kadrovski prorešetane ili posve bezlične i neagnažirane. Domoljubi su uzduž i poprijeko razjedinjeni, često i međusobno „na smrt“ posvađeni, a u pravilu nesposobni učiniti ili stvoriti išta solidno, utjecajno i većinskom biračkom tijelu blisko i prihvatljivo. Ne uspijevaju u „civilnom društvu“, ne uspijevaju u medijima (nema ni desnog dnevnika ni desne televizije ni desnog radija…), ne uspijevaju s institucijama, slabo ili na jedvite jade uspijevaju sa strankama, ne mogu ništa promijeniti u zakonodavstvu, ne znaju organizirati referendume, ne uspijevaju organizirati masovnije prosvjede ili nenasilne oblike otpora.

I dok hrvatski domoljubi po portalima i društvenim mrežama kukaju i žale se jedni drugima na to „što nam rade“, ovi drugi – rade li, rade!

Slijedi informativni prikaz koji smo preuzeli od „Demo akademije“, a kojemu nije ni potreban komentar:

 

Što je Demo akademija

http://demoakademija.vcos.hr/ (stranica posjećena 21.kolovoza 2017)

„Demo akademija“ je jednogodišnji neformalni program obrazovanja usmjeren na razvoj znanja, jačanje vještina te oblikovanje stavova i ponašanja koji su osnova društvenog i političkog angažmana građana te su važni za realizaciju ljudskih i građanskih prava i odgovornosti.

Svrha ovog multidisciplinarnog programa je obrazovati građane za veće sudjelovanje i posvećenost ideji i vrijednostima demokracije, odnosno podržati stil života u zajednici u kojoj građani žive sa i u odnosu s drugima. Živjeti u skladu s vrijednostima i zagovarati ideju demokracije zahtjeva niz kompetencija i stavova, od uvažavanja i poštovanja prava drugih do mirnog rješavanja sukoba te traženja zajedničkih temelja za pregovaranje i dogovor. Razvoj kompetencija koje program potiče zasnovan je na kritičkom promišljanju, traženju kreativnih rješenja, aktivnom i konstruktivnom sudjelovanju u razvoju društva, donošenju odluka na svim razinama i spremnosti, inkluzivnosti i otvorenosti za dijalog s drugima.

Program obrazovanja obuhvaća:

Teorijski dio organiziran kroz šest kolegija

Demokracija i civilno društvo

Ljudska prava

Socijalna kohezija

Kultura mira

Održivi razvoj

Europska unija

Praktični dio

individualni i/ili grupni rad na istraživanju i analizi problema ili pitanja važnih za društveni razvoj i lokalnu zajednicu;

izrada pisanog rada na odabranu temu;

sudjelovanje u aktivnostima organizacija civilnog društva i drugim aktivnostima u lokalnoj zajednici usmjerenih društvenom razvoju.

Program je namijenjen udrugama i aktivnim pojedincima s područja Slavonije i Baranje koji doprinose razvoju demokracije, ljudskih prava, solidarnosti i smanjivanju diskriminacije te su otvoreni za različitosti, istraživanje i pomicanje osobnih granica, promišljaju o društvu u kojem živimo te žele aktivno doprinositi društvenom razvoju, osobito na lokalnoj razini.

 

Voditelji kolegija i predavači

Dr. sc. Berto Šalaj je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu na kolegijima Demokracija i civilno društvo i Politička socijalizacija i političko obrazovanje . Znanstveni i istraživački interesi Berta Šalaja usmjereni su prema pitanjima demokracije, populizma, političke kulture, socijalnog kapitala, civilnog društva i političkog obrazovanja, o čemu je objavio više studija i članaka, od kojih se mogu izdvojiti knjiga Socijalni kapital (2007) i članak Suvremeni populizam (2012). Predstojnik je Centra za cjeloživotno obrazovanje Fakulteta političkih znanosti. Svoj znanstveno-istraživački rad povezuje s angažmanom u organizacijama civilnog društva, pa je od 2011. godine član Vijeća GONG-a.

Mr.sc. Srđan Dvornik (1953.), neovisni istraživač, konzultant, publicist i prevoditelj iz Zagreba. Diplomirao filozofiju i sociologiju, magistrirao politologiju. Djeluje u istraživačkim i obrazovnim projektima o ljudskim pravima, civilnom društvu i demokratskim inicijativama. Autor je knjige Akteri bez društva, o ulozi civilnih aktera kao ‘agenata promjena’ u postkomunističkoj transformaciji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Objavljuje političke komentare i analize za medije. Uredio i preveo dvadesetak knjiga te više publikacija i članaka. Aktivno sudjelovao u organizacijama kao što su Antiratna kampanja, Građanska inicijativa za slobodu javne riječi, Građanski odbor za ljudska prava i drugima. Radio u obrazovanju, izdavaštvu, zakladništvu (Open Society Institute, Heinrich Böll Stiftung) i zaštiti ljudskih prava. Član je Programskog vijeća Zelene akademije 2020, koju vodi Heinrich Böll Stiftung u Hrvatskoj.

Marko Kovačić , politolog, zaposlen je u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje se bavi istraživanjima iz područja političke sociologije i javnih politika, prvenstveno mladih. Osim različitih istraživačkih projekata vezanih za participaciju mladih, njihovu građansku kompetenciju i rad s mladima, sudjelovao je u projektima koji se bave društvenom kohezijom i solidarnošću. Studirao je i radio na sveučilištima u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Španjolskoj i SAD-u. Suradnik je brojnih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj i inozemstvu vezano uz područje neformalnog obrazovanja. Ekspert je i nacionalni korespondent Vijeća Europe i Europske komisije za politike za mlade.

Emina Bužinkić   po vokaciji je politologinja s dodatnim pedagoškim i psihološkim obrazovanjem, a po životnom izboru aktivistkinja. Rođena 1984.
godine u Sisku u kojemu je provela većinu ratnog i postratnog odrastanja, a dio djetinjstva provela je u izbjeglištvu u Ljubljani i Zagrebu. Od srednje škole aktivna u kazališnim i političkim civilnim inicijativama poput Dosta je ratova i Ne u moje ime! Vise od 15 godina provela je u Centru za mirovne studije, Mreži mladih Hrvatske i Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću povezujući rad na izgradnji mira i suočavanju s prošlošću s direktnim radom s društveno isključenim skupinama. Bavi se političkim obrazovanjem, malim koracima u ekonomskim alternativama i kulinarskim aktivizmom. Trenutno pohađa doktorski studij u polju kritičkog obrazovanja na Sveučilistu u Minnesoti na kojemu predaje kolegije u području liderstva, globalizacije i obrazovanja. Životnu inspiraciju crpi u odlascima u nepoznate joj krajeve, susretima s ljudima i vlastitim spiritualnim putovanjima. Vjeruje u promjene, ne vjeruje u granice.

Teo Petričević je društveni poduzetnik i inovator, nezavisni savjetnik i trener. Osnivač je i inicijator dvadesetak društveno poduzetničkih organizacija u Hrvatskoj koje djeluju u području zelene ekonomije i pružanja socijalnih usluga u lokalnim zajednicama. Direktor je ACT Grupe, prvog konzorcija društvenih poduzeća u Hrvatskoj. Stručnjak je na području društvenog poduzetništva s više od 15 godina iskustva u jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva i društvenih poduzetnika i više od 10 godina iskustva u razvoju društvenog poduzetništva u lokalnim zajednicama. Posjeduje zavidnu razinu ekspertize u području zakonodavstva vezanog uz radnu integraciju, zadrugarstvo i društveno poduzetništvo u Hrvatskoj i zemljama regije, te je aktivan u zagovaračkim procesima na nacionalnoj i EU razini.

Dr. sc. Senada Šelo Šabić radi kao znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u  odjelu za međunarodne ekonomske i političke odnose. Njezini istraživački interesi uključuju hrvatsku vanjsku politiku, Jugoistočnu Europu, proširenje Europske unije, međunarodnu razvojnu suradnju i migracije. Senada ima doktorat političkih nauka s Europskog sveučilišnog instituta u Firenci  (2003.)  i dva magisterija – iz međunarodnih odnosa Sveučilišta u Zagrebu (1999.) i mirovnih studija Sveučilišta Notre Dame u SAD-u (1996.). Predaje na poslijediplomskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu i glavna je urednica znanstvenog časopisa Croatian International Relations Review   (CIRR) koji pokriva teme iz područja društvenih znanosti s fokusom na politologiju, sociologiju, pravo i ekonomiju.

Nives Ivelja (1961.), diplomirana psihologinja, dugogodišnja direktorica udruge „MI“ – Split i  konzultantica u području socijalnih usluga, razvoja zajednice i djelovanja organizacija civilnog društva. Identificira se s ulogom poduzetnice u neprofitnom civilnom sektoru i stručnjakinjom u području psiho-socijalnih intervencija u zajednici. Školovala se u Splitu i Zadru i dodatno obrazovala za psihosocijalne intervencije i rad u zajednici u međunarodnim programima izobrazbe (Realitetna terapija, Procesno orijentirana psihologija, Sistemska obiteljska terapija, Bihevioralna terapija, rad s traumom, upravljanje projektima i organizacijama civilnog društva, društveno poduzetništvo). Angažirala se u društvenoj revitalizaciji ratom pogođenih područja i uključivanju građana u zajednicu putem volontiranja. Volontirala je u procesima uspostavljanja i djelovanja infrastrukture za djelovanje civilnog društva, volonterstva i međusektorske suradnje. Sudjelovala je u osnivanju i vođenju osam organizacija civilnoga društva. Vjeruje u važnost ulaganja u osobne, organizacijske kapacitete i suradnju.

 

Daran Darko Bašić/Hrvatsko nebo

 

Facebook komentari

komentara