Nenad Piskač: Zaprešićki poučak prvog kruga lokalnih izbora
Kako se postaviti u izbornom procesu nasuprot interesa etabliranih stranaka i političara, čini se nerješivim pitanjem na državnim i europarlamentarnim izborima. Na lokalnima pak ima i svijetlih primjera. U Zaprešiću je na lokalne izbore 2021. godine izašla lista koalicije triju stranaka: Projekt Domovina, Most i Domovinski pokret s kandidaticom za gradonačelnicu Barbarom Knežević. U prvom krugu ta je koalicija osvojila 2.613 glasova (28,48 posto) birača. Ozbiljno je ugrozila vladajući HDZ u koaliciji s HSU-om, koji su osvojili 2.731 glas (29,77 posto). U Gradsko vijeće, dakle, ušlo je po šest članova obje koalicije, što u odnosu na rezultate dosadašnjih lokalnih izbora predstavlja strahovit pad biračke potpore HDZ-u.
Snaga zdrave koalicije je nenadomjestiva
No, to nije sve. U drugi krug izbora za zaprešićkoga gradonačelnika ušao je HDZ-ov kandidat i dosadašnji gradonačelnik Željko Turk s 3.309 osvojenih glasova (35,18). Samo šestotinjak glasova osvojio je više od kandidatice Barbare Knežević (Projekt Domovina, Most i Domovinski pokret). Ona je u svojoj prvoj kandidaturi za gradonačelnicu u prvome krugu izbora osvojila 2.702 glasa (28,72 posto).
Iako je pad potpore HDZ-u razvidan i na nacionalnom planu, Plenković, koji vlada s manje od 17 posto volje biračkoga tijela, poslije prvog kruga je izjavio, međutim, „naš rezultat je pobjednički…“. Vjerojatno je zato zajedno s ministrom unutarnjih poslova, Božinovićem, odmah posjetio Zaprešić ne bi li Turku i HDZ-u spasio što se još spasiti može, budući da im u drugom krugu visi i mjesto gradonačelnika. Na izborima godine 2017. Turk je u prvom krugu osvojio 44,56 posto, a u drugom 57,02 posto glasova (tada je bio kandidat koalicije HDZ-HSS-HSU-Bandić Milan 365-HSLS)!
No, više od nezaustavljivoga pada potpore HDZ-u (kao i SDP-u) ovdje je zanimljiva jedna druga činjenica. Naime, kaj. Nazvao bih je „zaprešićki poučak prvog kruga lokalnih izbora“. Nedvojbeno je da uspjeh na izborima, bili oni lokalni, državni ili europski, ovisi o koaliranjima. U ovom trenutku ne postoji više jedna stranka koja dominira političkim terenom i vjerojatno je ne će tako skoro ni biti. Kako bi se nadvladale okoštale postuđmanovske strukture, opterećene korupcijom, nesposobnošću, neznanjem, nevjerodostojnošću, postizbornim prevarama, nekulturom svake vrste i bahatošću, nužne su koalicije stranaka neopterećenih (post)komunističkim virusima s elementima totalitarizma.
Zaprešićki poučak prvog kruga lokalnih izbora pokazatelj je da se može ozbiljno ugroziti stare probušene mješine i novo vino uliti u nove mješine. Kako? Samo dogovorom – vedra čela i čistih ruku. Dogovorom koji ne uključuje ego i egocentrike. Koji koaliciju doživljava kao otvorenu mogućnost, a ne kao prepreku. Dogovorom koji se temelji na zajedničkim vrijednostima i na konsenzusu oko bitnih sadržaja – od infrastrukturnih projekata do modela upravljanja gradom (državom) i gradskim (državnim) proračunom.
David ima ozbiljne šanse protiv Golijata
Na prethodnim lokalnim izborima (2017.) izašavši samostalno na izbore Projekt Domovina osvojio je 11,37 posto glasova, a Most 6,08 posto, dok je HDZ-ova koalicija tada osvojila 10 mandata. Zašto je, dakle, „izlaz iz situacije“ u zdravim koalicijama, više je negoli razvidno iz ove usporednice. Mnoštvo razjedinjenih opcija upravo je ono što režim priželjkuje, stranački vrhovi provode, a vojska uhljeba i konstruktivnih režimaca betonira.
Realno je očekivati u Zaprešiću u drugom krugu neizvjesnu borbu između Turka i njegove izazivačice Knežević. Pogledajmo: u prvom krugu na izbore nije izašlo 57,48 posto zaprešićkih birača. Nije više otvoreno samo pitanje kome će se prikloniti birači SDP-a, Fokusa, NL za Zaprešić i široke koalicije (Bandićevci, Kožićevci, HSLS-ovci, Čačićevci i HSS braće Radić), već je najvažnije pitanje kako na izbore izvući onih skoro 60 posto birača. Što će biti veća izlaznost Barbara Knežević ima ozbiljnije šanse u ovoj borbi Davida i Golijata.
Na lokalnoj razini njezina pobjeda predstavljala bi više od obične pobjede, riječ je za zaprešićke prilike, o događaju važnom jednako kao onom kad je Zaprešićan rođen u Petrovaradinu, ban Josip Jelačić 25. travnja godine 1848. ukinuo kmetstvo! Njezina pobjeda 30. svibnja 2021. nad Turkom, međutim, ne bi imala samo lokalni značaj. Ona bi na nacionalnoj razini afirmirala zaprešićki poučak o nužnosti zdravoga koaliranja.
Zdravo koaliranje pretpostavlja, među ostalim, i odbacivanje dosadašnjih modela kreiranih u funkciji rasipanja glasova, na kojima su mnogi akteri hrvatske političke scene doktorirali, pa i neki od onih koji se predstavljaju tvrdom oporbom etabliranome režimu, a zapravo rade za truli poredak – izluđuju, onemogućuju i osipaju demokratsku volju demosa na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
Nenad Piskač/Hrvatsko nebo