Mostar – Galerija Katarine Kosače, 19.svibnja 2021. s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljenje knjige Jasenovac i posljeratni Jasenovački logori: geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu izvrsnih znanstvenika Blanke Matković i Stipe Pilića

NAJAVA ZA MOSTAR – PREDSTAVLJANJE KNJIGE BLANKE MATKOVIĆ I STIPE PILIĆA 

PREDSTAVLJANJA KNJIGE “JASENOVAC I POSLIJERATNI JASENOVAČKI LOGORI: GEOSTRATEŠKA TOČKA VELIKOSRPSKE POLITIKE I PROPAGANDNI POKRETAČ NJEZINA ŠIRENJA PREMA ZAPADU” KOAUTORA STIPE PILIĆA I BLANKE MATKOVIĆ

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, Mostar – Galerija Katarine Kosače, 19.svibnja 2021. s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljenje knjige Jasenovac i posljeratni Jasenovački logori: geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu izvrsnih znanstvenika Blanke Matković i Stipe Pilića. 

Ova iznimno vrijedna knjiga koja je rezultat dugogodišnjeg istraživanja probudila je veliko zanimanje javnosti te s nestrpljenjem očekujemo autore koji će govoriti o nastajanju knjige, ali i o drugim temama koje su danas potrebne za rasvjetljavanje istine. Program će moderirati Anita Martinac, a organizator predstavljanja je Središte HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH. 

Od organizatora smo saznali da je riječ o knjizi tvrdog uveza na 640 stranica (uključujući fotografije, zemljovide i grafikone) koja obuhvaća razdoblje od početka 19. stoljeća do danas s naglaskom na Jasenovac i jasenovačke logore, odnosno njihovu ulogu u velikosrpskoj ideologiji i protuhrvatskoj propagandi. Cijena knjige u Bosni i Hercegovini je 40 KM. Osim nove knjige u ponudi će biti i neka ranije izdanja autora. 

Predstavljanej knjige će se održati uz poštivanj eepidemioloških mjera i svi su dobro došli. 

IZ RECENZIJA:

“…valja naznačiti kako knjiga Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori: Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu, pruža značajni pozitivni pomak, zapravo je na ovaj način svojevrsni novitet u istraživanju zadane problematike. Svojim minucioznim pristupom, autori Stipo Pilić i Blanka Matković, otvorili su brojna pitanja i ponudili jednako tako iznimno vrijedne odgovore, ali time i osvijetlili, zapravo ukazali na goleme mogućnosti i potrebe daljnjih istraživanja ove teme koja do danas u Republici Hrvatskoj stvara značajna društvena raslojavanja. Obrađivanje Jasenovca u ratnom razdoblju, kao napose i poslijeratnih jasenovačkih logora i događaji koji su uslijedili, zahtjevan je poduhvat koji od autora traži ustrajnost, objektivnost i odbacivanje ideoloških komponenti kao pratećeg negativnog elementa u ispunjavanju mozaika slike stvarnosti prošle zbilje. Cijela knjiga, svojim sadržajem i širinom obuhvata pruža mogućnost kvalitetnoga uvida u omeđena povijesna događanja, i samim time autore svrstava u red vrijednih aktera u povjesničarskom smislu koji takvim svojim biljegom ostaju neizostavnim dionicima ovakvoga tipa istraživačkoga zadatka. Na koncu je potrebno naglasiti kako ovaj autorski poduhvat zaslužuje pozornost znanstvene i šire javnosti koju zanima navedeni dio hrvatske prošlosti.”

Doc. dr. sc. Zlatko Begonja

“Hrvatska suvremena povijest nesustavno je istražena i obrađena, a u mnogočemu ispolitizirana, posebice razdoblje Drugoga svjetskog rata i poraća. Jasenovac je središnja točka kontroverzi koje su obilježile poratno razdoblje, posebno vrijeme poslije osamostaljenja Republike Hrvatske. Srpska historiografija ne odustaje od preuveličanih brojki jasenovačkih žrtava koje se kreću i do milijuna ubijenih samo Srba. Hrvatska historiografija pak ne pronalazi prave načine znanstvenoga suprotstavljanja toj mitomaniji. Što više, ne otvara se prostor ne samo pobijanja srpskih laži nego se sve čini kako bi se zaustavila nastojanja za istraživanje Jasenovca kao poslijeratnoga logora. (…) Knjiga Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori novi je vrijedan doprinos do sada objavljenim radovima, posebno kod razmatranja ‘mita Jasenovac’ i njegove uloge kao motiva za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku te poslijeratnoga jasenovačkoga logora u organizaciji komunističkoga režima. Može se kazati da je ovaj rad jedinstven po mnogočemu i da mu je teško pronaći usporednog predhodnika.”

Mr. sc. Ivan Kozlica

Mr. sc. Blanka Matković  polaznica je završne godine doktorskog studija političkih znanosti i međunarodnih studija na University of Warwick, Velika Britanija, na kojemu je u proljeće 2021. obranila doktorsku disertaciju pod naslovom From combatants to civilians: Exploring and re-thinking a ‘normal life’ in post-conflict Croatia (1995 –  2017). Na Sveučilištu Warwick je također završila poslijediplomski studij iz povijesti (MPhil stupanj) obranivši disertaciju pod naslovom Mass Crimes and Human Rights Violations Committed by the Communist Regime Against Croatian Citizens at the End and After the Second World War (1944 – 1945), koja je objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama u nakladi Brown Walker Press pod naslovom Croatia and Slovenia at the End and After the Second World War (1944 – 1945): Mass Crimes and Human Rights Violations Committed by the Communist Regime. U Hrvatskoj je prethodno diplomirala povijest i novinarstvo te završila poslijediplomski studij iz međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti.  

Na raznim istraživačkim projektima u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu sustavno radi već 16 godina, a istraživala je u svim arhivima u Republici Hrvatskoj, većini arhiva u Republici Sloveniji, Nacionalnom arhivu u Londonu te u pojedinim muzejima u Hrvatskoj i Sloveniji.  Od 2008. do 2011., zajedno s članom udruge Stipom Pilićem, profesorom povijesti, radila je na istraživačkom projektu o ratnim zločinima počinjenim nad hrvatskim građanima u posljednjim mjesecima Drugoga svjetskog rata i u prvom poslijeratnom razdoblju, koji je za potrebe Državnog odvjetništva RH organizirao Hrvatski državni arhiv (HDA). Rezultati tih istraživanja objedinjeni su u 11 veoma opširnih elaborata, bazi podataka u Accessu, te zasebnim izvješćima za Ministarstvo kulture, PU Zagrebačku i DORH. O zločinima počinjenima na Kočevskom rogu svjedočila je na Županijskom sudu u Zagrebu u istražnom postupku protiv optuženog Sime Dubajića. 

Autorica je i koautorica većeg broja znanstvenih radova i knjiga iz hrvatske povijesti Drugog svjetskog rata i poraća, s posebnim osvrtom na komunističke zločine počinjene nad Hrvatima između 1941. i 1948. godine. S temama iz novije hrvatske povijesti sudjelovala je na konferencijama u Velikoj Britaniji i Portugalu, a izlagala je i hrvatskim iseljenicima u Švicarskoj i Kanadi. Suosnivačica je Hrvatske družbe povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u kojoj trenutno obnaša dužnost predsjednice. 

Stipo Pilić je bio polaznik studija povijesti i geografije na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1984. godine. Poslije završenog studija regulira vojnu obvezu, a 1985. se zapošljava u osnovnoj školi u gradu Rabu na istoimenom otoku. U veljači 1986. zapošljava se u osnovnoj školi kralja Tomislava (tada Bratstvo – jedinstvo) u Zagrebu, gdje i danas radi. Odgojio je brojne generacije učenika na Trešnjevki, a tijekom rada je sudjelovao na gotovo svim županijskim i dva državna natjecanja iz geografije i povijesti. 

Tijekom stvaranja Republike Hrvatske 1990. aktivno radi na obrani države u nastajanju, radeći i prateći stvaranje hrvatskih obrambenih snaga. Tijekom ljeta 1991. pomaže u radu policijskih i vojnih postrojbi, a ujesen te godine uključuje se i službeno u postrojbe Narodne zaštite grada Zagreba. Od prosinca 1991. do veljače 1992. pripadnik je 101. brigade Zbora narodne garde (Črnomerec), a od veljače do listopada te godine pripadnik je 124. Vukovarske brigade. Kao hrvatski bojovnik prošao je cijelu bojišnicu u Istočnoj Hrvatskoj – Operativna grupa Osijek i Vukovar – Vinkovci. Poslije demobilizacije određeno vrijeme tijekom 1993. i 1994. radi na zbrinjavanju prognanika iz Bosne i Hercegovine. U kolovozu 1995. sudjeluje u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja na Banovini, u području između Petrinje, Gline i Topuskog. Poslije toga posvetio se obitelji i izgradnji doma. 

Godine 2005. vraća se povijesnim istraživanjima i u skladu s tim istražuje Domovinski rat, posebno sporna područja: Istočna Hrvatska, Banovina, Kordun, Lika, Dalmacija, Bosna, Hercegovina. Tijekom tih istraživanja upoznaje se s kolegicom Blankom Matković, koja se tada  bavila temama iz Drugoga svjetskog rata i poraća i to s naglaskom na prešućene žrtve toga rata. U ožujku 2008. zajedno osnivaju udrugu Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” u cilju prezentiranja raznih radova s povijesnom tematikom. U udruzi je dugi niz godina obnašao dužnost tajnika, a od početka 2018. obnaša dužnost dopredsjednika.  

Od 2008. do 2011. zajedno s Blankom Matković radi na spomenutom projektu Hrvatskoga državnog arhiva i DORH-a. Od 2009. do danas objavio je nekoliko znanstvenih članaka i knjiga, u suautorstvu i samostalno. Među njegovim prvim radovima bila je knjiga o žrtvama Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata na području župa oko Jajca. Osim toga, zajedno s Blankom Matković priredio je veći dio dokumenata koji je objavljen u zbirci dokumenata Hrvatskog instituta za povijest Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 46., Dokumenti Dalmacija. Među znanstvenim radovima koji su izazvali najveću pozornost znanstvene i pučke javnosti bio je onaj u koautorstvu s Blankom Matković koji je pod naslovom Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima objavljen u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru u broju 56. Recenzent je i pisac predgovora i pogovora nekoliko knjiga te član Uredničkoga vijeća časopisa Zbornik Janković koji izlazi u Daruvaru. 

Istupao je u javnosti u gotovo svim medijima, od manjih web portala do Večernjeg lista i tjednika Globus. Dugi niz godina istražuje zbivanja, osobito stradanja žrtava u Drugom svjetskom ratu i poraću. Sudjelovao je u istraživanju grobišta žrtava poslijeratnih komunističkih likvidacija u Zagrebu, Maclju i ostalim mjestima Križnoga puta. Trenutačno završava knjigu o prvom šefu Obavještajne službe NDH-a Vladimiru Singeru. 

Hrvatsko nebo