KOMENTAR JOSIPA VRIČKA: Krmetina kad joj vrijeme nije

Umjesto da u svetom mjesecu ramazanu doista „odmaraju bosansko tijelo da bi nahranili bosansku dušu“, pojedini bošnjački politički i vjerski prvaci, bivši i sadašnji, rječnikom botova s društvenih mreža obračunavaju se s „vanjskim i unutarnjim neprijateljima“.

Ove je godine ramazan neuobičajeno često rabljen u političkom govoru u Bošnjaka. Zaprijetivši kako je spreman stati na čelo kolono ukoliko „genocidaši“ ovako nastave, Bakir Izetbegović je kako bi dao dodatni kredibilitet tome svom hipotetskom junaštvu, naglasio kako to govori u vrijeme svetog muslimanskog mjeseca. Nije, znači, ramazan 1. travanj!

Slijedio ga je njegov povremeni prijatelj, ex-reis Mustafa ef. Cerić, koji je u otvorenom pismu Milanu Kučanu konstatirao kako je Janez Janša za svoj (navodni) non paper inspiraciju zapravo našao u pitanju što ga je još 2011. postavio prvi slovenski predsjednik, u to vrijeme specijalni izaslanika slovenske vlade za BiH: „Žele li uopće sâmi građani Bosne i Hercegovine tu državu ili ne“?

Gluho bilo!

A svoj „non paper“, efendija Mustafa završava (vjeruje) efektno: „Uz lijepi pozdrav u ramazanu kad mi u Bosni odmaramo bosansko tijelo da bismo nahranili bosansku dušu, probajte shvatiti našu bosansku poruku – ne zagrizajte zalogaj kojeg ne možete progutati. Udavit ćete se!“

Ovome udarnom bošnjačkom dvojcu pridružio se nesuđeni bošnjački član kolektivnog bh. rukovodstva Emir Suljagić, kojega je u ramazanu iznerviralo – a ne bi inače smjelo! – to što je Senad Hadžifejzović na (svojoj) televiziji ugostio analitičara Timothy Lessa, koji konstatira kako „Bošnjaci nemaju vojsku te da ako napadnu bh. Srbe, imat će problem sa Srbijom i izgubit će moralni integritet.“ Na što se povremeni (do)ministar i aktualni direktor Memorijalnog centra Potočari skandalizira, ali i pita (na Twitteru): „Zašto nam Senad Hadžifejzović servira krmetinu u ramazanu?!“

No iako po Suljagićevu atestu loš musliman, Hadžifejzović nije odgovorio otkud, eto, (krmak) Less na ramazanskom meniju, pitalac vrli nastavio je „slučaj krmetina“ kako bi dodatno inkriminirao vlasnika Face TV – kao muslimana pa dakle, po tužiteljevoj i, više-manje, svebošnjačkoj nomenklaturi, onda i domoljuba. A zato ništa bolje doli predstaviti neukoj (bošnjačkoj) javnosti tko je taj (!) koji se usuđuje tvrditi kako Bošnjaci nemaju vojsku kad je – je l’ te – već Bakir zaprijetio „genocidašima“ kako on neće kao otac mu govoriti: “Mirno spavajte!”

„Poanta pojavljivanja plaćenih lobista Milorada Dodika u medijima – predstavljenih kao analitičara, da se balija ne dosjeti – a potom o mobilizaciji njihovih stavova u drugim medijima, nema za cilj da ovdašnju javnost uvjeri u neminovnost podjele BiH. Naprotiv, oni pretendiraju da postignu efekt koji je u ljeto 1991. postigao tzv. povijesni sporazum Srba i Muslimana. Naime, da uljude i normaliziraju ideju o podjeli kod Srba koji se još sjećaju sankcija, međunarodne izolacije i siromaštva, kao što je povijesni sporazum normalizirao Radovan Karadžić“, otkrio je ramazansku (Hadžifejzović&Less) zavjeru Suljagić, dometnuvši kao je dodatna vrijednost te i takve Srbe uvjeriti da među nama (Bošnjacima, dakle, op. a.) ima onih koji podržavaju ideju podjele zemlje. „A ostale će se već uvjeriti rđavim kašikama“, misli protivnik Hadžifejzovićeva ramazanskog programskog menija.

Botovi i korijeni

Već je netko – nakon što je navijestivši mobilizaciju Bakir Srbe nazvao genocidašima – primijetio kako je Izetbegovićeva retorika u posljednje vrijeme na razini esdeaovskih botova na društvenim mrežama. Ali bot prije (esdeaovskih) botova, kao što, zapravo, i treba biti, je narečeni teve kritičar i defakto doktor za genocid.

„Genocid ima duboke korijene. Ubilačke namjere ne dolaze iz želje pojedinaca za vlast ili moć – da je tako Augusto Pinochet bi, recimo, počinio genocid – nego iz kulture“, napisao je prije nekoliko godina Suljagić, pa je, evo, Izetbegoviću II. danas teško objasniti kako nije mislio (baš) na sve Srbe, kada ih je krstio – genocidašima.

Ali vrlo je zanimljiv odnos srebreničkog direktora prema rodnoj grudi (Ljubovija, SR Srbija 1975.). Nije prošlo mnogo otkako je amnestirao Pinocheta kako bi u Oslobođenju napisao komentar pod naslovom BiH i Srbija, u kojem je za (gotovo) sva zla optužio Hrvate i Hrvatsku. „… Oni su veća opasnost za BiH od Srba“, ustvrdio je i hrvatsku politiku, za vrijeme Kolinde Grabar Kitarović, nazvao „tuđmanizmom proustaškog Zagreba“, dodavši kako je „raspad Jugoslavije najveća geopolitička katastrofa u povijesti Južnih Slavena”. „Vrijeme je za zaokret, za zbližavanje i otvoreni dijalog sa Srbijom… Vučić je dobar, jer ne ide kao Tadić podruku sa Zagrebom protiv Bosne. Mi i Srbi se 25 godina svađamo, sve smo prošli – od klanja do medijskog rata – i gdje smo došli: propadamo i jedni i drugi, nismo ni sjenka naroda kakvi smo bili 90-te.“

Ranjiviji i slabiji

Neizravno mu je u Avazu replicirao povjesničar Husnija Kamberović konstatirajući kako se u lomnim vremenima Bošnjaci i muslimani po pravilu loše postavljaju i ne znaju se snaći. „Bošnjaci se nikako ne bi smjeli svađati sa susjedima jer su ranjiviji i slabiji od svih naroda u regionu“, konstatirao je Kamberović prije tri-četiri godine. Međutim, taj je povjesničar u Sarajevu više-manje anatemiran, a Suljagić sveprisutan.

Pa kada bi, kojim slučajem, Hadžifejzović u vrijeme ramazana pozvao Kamberovića da (opet) progovori o (realnoj) bošnjačkoj geopolitičkoj poziciji, doktor za genocid bi sigurno opet progovorio o neprimjerenom ramazanskom meniju Face TV-a.

Jer treba, nužno je štoviše ustrajavati u tomu kako BiH, ili, kazao bi ex-reis, Bosnu čuva samo temeljni narod, a ostali joj (samo) o glavi rade. Istrošena je to matrica u koju ionako više malotko izvan dijelova ove nesretne zemlje pod nadzorom „bošnjačkih snaga“ – vjeruje.

Uostalom, odgovarajući Ceriću dok ovaj „odmara bosansko tijelo da bi nahranio bosansku dušu“, Kučan je, uz ostalo, zapitao: Koliko ste sami doprinijeli tomu da Bosna i Hercegovina opstane kao država tri ravnopravna naroda?!“

Teško pitanje za ramazan. A i inače! Baš kao što je – bojim se! – ono davno bivšeg slovenskog predsjednika: „Žele li uopće sâmi građani Bosne i Hercegovine tu državu ili ne“? – aktualnije nego ikad.

 Josip Vričko

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo