Hrvatska pokreće inicijativu za BiH uz podršku članica EU

Vrijeme:2 min, 59 sec

 

Non-paper koji je inicirala Hrvatska potpisale su Slovenija, Mađarska, Grčka, Cipar i Bugarska

Promjena ove godine

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u ponedjeljak će na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu predstaviti taj non-paper kao inicijator u ime država koje su ga, uz Hrvatsku, potpisale. To su Slovenija, Mađarska, Grčka, Bugarska i Cipar, a kao glavne točke u sveobuhvatnom dokumentu koji problemu susjedne države prilazi holistički, uzimajući u obzir i političko i ekonomsko stanje, EU perspektivu, budućnost mladih te migracije, istaknut je princip ravnopravnosti triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, upozoreno na nefunkcioniranje institucija te na potrebu promjene izbornog zakona i bolje kontrole migrantskih tokova, što su ključne točke hrvatske politike prema BiH, a sada ih podržavaju i potpisnici, te su dani konkretni prijedlozi kako dalje. Uz taj dokument, poslano je i pismo visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu, s ciljem da se sljedeći mjesec o tome povede široka rasprava. Hrvatska, a sada to prihvaćaju i druge države, stavlja promjene u BiH u kontekst ukupnih odnosa u EU, statusa kandidata, ali i činjenice da smo jedina država EU koja ima granicu s BiH i nitko u EU nema veći interes za dobru, stabilnu i učinkovitu BiH.

Hrvatskoj je u strateškom interesu da BiH postane funkcionalna država jer visoka funkcionalnost nije samo pitanje političkog uređenja, već i uređivanje svakodnevnih situacija, od upravljanja migracijama, kontrole granica te gospodarske suradnje. Činjenica je da ta država ima kartu puta da postane država kandidatkinja za EU, ne samo zbog važnosti za pozitivnije ozračje ili simboličnu perspektivu mladih, već i zato što po novoj metodologiji države kandidatkinje, uz doduše teže pregovaranje, imaju na raspolaganju novac iz fondova EU koji prijašnje kandidatkinje nisu imale. Zemlje potpisnice se, stoga, slažu da treba zajedničkim angažmanom pomoći BiH da što prije postigne status kandidata za članstvo u EU, nastaviti s punom i aktivnom podrškom radu posebnog predstavnika EU i delegacije EU u Sarajevu, usko koordinirati radnje s Uredom visokog predstavnika.

Ključan je i trenutak u kojem se pokreće inicijativa – Hrvatska je prije postavila rok da do svibnja potakne promjene izbornog zakona u BiH, što, naravno, moraju učiniti sami u BiH, ali Hrvatska smatra da postoje svi uvjeti i elementi da se to i učini. Parlamentarni izbori su 2022., što znači da se zakon mora promijeniti ove godine. U non-paperu navedeno je da treba osigurati da se izbori provode u skladu s europskim standardima i preporukama Venecijanske komisije i odmah krenuti u reformu izbornog zakona kako bi se izbjegle bilo kakve buduće manipulacije u izbornom procesu te pojačati politički dijalog o vladavini zakona.

U fokusu i migracije

Kad je riječ o migracijama i sigurnosti, angažman se mora usredotočiti na jačanje suradnje s partnerima sa zapadnog Balkana, prioritetno postaviti novu državnu strategiju za migracije i azil te povećati tehničku potporu putem bilateralnih i EU instrumenata. BiH treba pružiti pomoć za provođenje programa ekonomskih reformi i približiti je funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, kaže se u non-paperu, te ojačati javnu kampanju EU za mobilizaciju civilnog društva, s jasnim poticajima i poboljšanim osjećajem optimizma i mogućnosti.

https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo