Srpski recept na izborima u Srebrenici, bošnjačke stranke primjenile u Mostaru, uz “blagoslov” SIP-a

Izbori u gradu na Neretvi održat će se prvi put nakon 12 godina!, Mostarci konačno izlaze na izbore, Mostar prestaje biti „grad slučaj“, neki su od tipičnih naslova u novinama i portalima diljem bivše države nakon što su u lipnju nova izborna pravila za Mostar dogovorili predsjednici HDZ-a BiH i SDA pod patronatom dužnosnika međunarodne zajednice, a dogovor, kroz izmjene Izbornog zakona potvrdio Parlament BiH. Činilo se kako je, Mostaru je konačno skinuta luđačka košulja koju mu je, nametanjem neustavnog Statuta iz 2004. godine, odjenuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Piše: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

No, nakon početnog entuzijazma i mnogih kurtoaznih pozdravljanja „Mostarskog sporazuma“ od strane nižerazrednih i nešto bolje rangiranih dužnosnika međunarodne zajednice stvari su, barem što se tiče priprema za održavanje izbora u Mostaru, polako počele dolaziti na svoje mjesto. Prvo je Bakir Izetbegović, lider najveće bošnjačke stranke (SDA) izigrao drugi dio Mostarskog sporazuma (onaj koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH po presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”).

Kasnije je, također, suprotno Sporazumu, Središnje izborno povjerenstvo naprasno prolongiralo održavanje izbora u najvećem gradu u Hercegovini za 20. prosinca, iako su se u svim drugim lokalnim zajednicama izbori održali 15. studenog, što je stvorilo dodatnu i nepotrebnu tenziju.

Desant pričuvne koalicije na SIP

Da bi se kontekstualizirala problematičnost mostarskih, ali i izbora u drugim lokalnim sredinama, treba se vratiti na 11. ožujka, kada je redikulozni zastupnik SDS-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, „Kolekcionar nadgrobnih spomenika“ Dragan Mektić, predložio amandman na dnevni red spomenutog visokog zakonodavnog tijela.

Kako je poznato, na koncu te sjednice, zaobilazeći Povjerenstvo za izbor i imenovanje članova SIP-a BiH i zakonske propise, Dragan Mektić je kako većina analitičara misli, pod mentorstvom SDA, in medias res, predložio novu točku dnevnog reda. To je bila Odluka o izboru i stupanju na funkciju te prestanku funkcije članova SIP-a BiH. Prema toj odluci mandat je prestao Ahmetu Šantiću, Suadu Arnautoviću, Branku Petriću i Novaku Božikoviću. Tada su Šantić i Arnautović reizabrani na dužnost dok su novi članovi te institucije postali SDS-ovi i PDP-ovi Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. Kasnije je za predsjednika tog tehničkog tijela za provedbu izbora izabran Željko Bakalar, bivši savjetnik drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.

Nakon ovog kršenja ustaljenih procedura od strane SDA i srpske oporbe koji su članovi pričuvne koalicije za služenje velikobošnjačkim interesima, mnogi analitičari i dužnosnici su upozoravali da ovakvo politički motivirano imenovanje ima samo jedan cilj; da se izbornim inženjeringom i različitim malverzacijama dovrši toliko spominjano Izetbegovićevo „razbijanje okova“, odnosno ovladavanje Klubom Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH što bi bošnjačkoj većini omogućilo da izabere Vladu FBiH bez legitimnih predstavnika Hrvata.

Oglušivanje na malverzacije

Ako se pitate kakve veze ovo ima s izborima u Mostaru…, pa itekako ima. Izbori u Mostaru mogu biti poligon za puno krupnije stvari od pitanja tko će biti gradonačelnik Mostara i vladati gradom na Neretvi sljedeće četiri godine..

Koliko je SIP BiH ravnodušan na izborne malverzacije u Mostaru, iako je to glavna tema u medijima u BiH posljednjih dana, svjedoči činjenica da je ta institucija 3. siječnja „preko koljena“ donijela odluku o potvrđivanju rezultata izbora u Mostaru s čak 6 glasova za dok je samo član SIP-a Vlado Rogić bio protiv. I to usprkos tomu što Tužiteljstvo HNŽ provodi istragu zbog sumnje u fiktivne prijave prebivališta bošnjačkih birača u Gradsko području Jug što je utjecalo rezultate mostarskih izbora.

Nakon potvrđivanja rezultata od strane SIP-a jer „nema sumnji u izborne nepravilnosti“ na vidjelo su počele isplivavati nečasne rabote u režiji Gradskog izbornog povjerenstva, odnosno “Koalicije za Mostar” predvođene SDA-om, koji su u nekim izbornim jedinicama „trpali“ glasove svojim kandidatima te im bildali preferencije.

Članovi SIP-a BiH o ovim malverzacijama mudro šute i najavljuju nova brojanja bez da se postavi pitanje odgovornosti vrhuške ovog tijela koje je odmah po Novoj godini požurilo objaviti Odluku o potvrđivanju izbora. Simptomatično, različiti dužnosnici međunarodne zajednice i veleposlanici akreditirani u Sarajevu koji se, inače, oglase i zbog, figurativno kazano, Dana biljaka penjačica, sada napadno šute i čekaju hoće li sudbinu Mostara odrediti birači ili pak brojači.

Da su uloge zamijenjene i da su, recimo stranke HNS-a varale na izborima, zasigurno bi i reakcije političkog Sarajeva i stranih diplomata bile puno glasnije, a možda bi se vrlo jasno govorilo da je ponavljanje izbora jedina realna i ispravna opcija. No, kako to nije tako, takav prijedlog ne dolazi ni s jedne adrese u Sarajevu.

Usporedba Srebrenice i Mostara

Politička obojenost SIP-a zorno se pokazuje i na primjeru komparativne analize izbora u Mostaru i u Srebrenici. U Srebrenici, koju bošnjačke političke stranke smatraju vitalnim nacionalnim interesom Bošnjaka, SIP je ranije odlučio nepotvrditi rezultate izbora zbog sumnji u lažnu prijavu birača bez njihovog znanja u Srbiji, uz potporu lokalnog SDP-a, što je prema tumačenju bošnjačke javnosti išlo u korist SNSD-a i kandidata te stranke za načelnika, Mladena Grujičića.

Uslijedila su uhićenja odgovornih, isključivanje operativaca iz te “akcije” iz SDP-a te je lažna prijava prebivališta ocijenjena kao udar na Bošnjake. S druge strane, ta ista javnost ne vidi nikakav problem u mogućoj fiktivnoj prijavi bošnjačkih birača u GP Jug u Mostaru iako ti ljudi žive u drugim dijelovima Mostara. Čak se i „visoka delegacija SDA“ jučer okupila u Mostaru i na sastanku s mještanima Gubavice vršila pritisak na institucije u HNŽ-u koje istražuju navode iz kaznene prijave HNS-a.

Ponovno je, dakle, na sceni klasična zamjena teza i očita potvrda one „Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu“, odnosno da se institucije zadužene za provedbu izbornog procesa ne ponašaju i ne djeluju u skladu sa zakonom, već u skladu s bošnjačkim nacionalnim interesom.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo