Šiljo: I tako funkcionira „autocenzura“ u hrvatskom medijskom prostoru

0

 

 

Nerijetko se za određene propuste u informiranju krivi Hinu, većinom s pravom. Ovaj put Hina je svoj posao informiranja odradila profesionalno i samo s malim zakašnjenjem (informacija o toj temi bila je u Bruxellesu dostupna već u ponedjeljak). No kada Hina pokaže da nije dovoljno „budna“, tj. „uspavana“, tada se u igru uključuju drugi mediji, koji pokazuju „budnost“ – praveći se da nepodobnu informaciju nisu ni vidjeli. Eto, tako funkcionira – kada je to jako potrebno ili poželjno – „autocenzura“ u hrvatskom medijskom prostoru. Riječ je o alatu poznatom kao „prešućivanje“. I tako taj urednički alat funkcionira naspram za režim osobito nepovoljnih ili neugodnih te kritičkih informacija, mišljenja i komentara. Šiljo je jedan od onih koji to već po 110. put osjeća i na vlastitoj, još neotvrdnuloj, koži – osim srećom na Hrvatskom nebu (lijepo ime, uredniče, i vrlo slikovito!).

Zagreb – Hrvatski novinarski dom, 10. studenoga 2020.

 

Hina je danas u 13:56 h objavila vijest pod naslovom „EU pravobraniteljica istražuje EK zbog odnosa hrvatske policije prema migrantima“. Vijest počinje ovako: „Europska pravobraniteljica objavila je da je na zahtjev Amnesty Internationala pokrenula istragu protiv Europske komisije zbog njezine reakcije na ponašanje hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima na granici i neuspostavljanja promatračkog mehanizma.“ U vijesti se navode tvrdnje AI-a o navodnim okrutnim zlostavljanjima nezakonitih migranata od hrvatskih policajaca: muškaraca, žena i djece. 

Vijesti o takvu navodnom nasilju prema migrantima koji nezakonito pokušavaju ući iz BiH u Hrvatsku nisu novost. Ističe se, sada, da je Europska unija Hrvatskoj dodijelila ukupno blizu 150 milijuna eura za jačanje granične kontrole, u smislu ispunjavanja uvjeta za ulazak u Schengensku zonu, a da Hrvatska i ta sredstva zloupotrebljava za nehumano i okrutno postupanje prema uhvaćenim migrantima. Neke udruge za ljudska prava i neki zapadni i drugi mediji već dosta dugo donose o tomu, povremeno, priloge pune optužaba na račun hrvatske policije odnosno vlade. Novost je to što je sada europska pravobraniteljica pokrenula istragu protiv Europske komisije. 

 

Sukrivnja Europske komisije

Hina navodi da se Europsku komisiju sumnjiči „zbog njezine reakcije na ponašanje hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima na granici i neuspostavljanja promatračkog mehanizma“. No sumnja odnosno ’optužnica’ protiv Komisije zapravo je teža: nju se sumnjiči za ono što se prije nazivalo „suučesništvo“ – a sada je to valjda su-dioništvo, ili s-udioništvo, ili imanje udjela ili ortaštvo ili su-krivnja u onomu što čini hrvatska policija. Upotrijebljena engleska riječ glasi „complicity“.

Odakle Šiljo zna da je u engleskomu upotrijebljena ta riječ? Zna to tako što je danas i Aljazeera objavila opširnu informaciju o istoj temi, pri čemu je upotrijebila riječ „complicity“. No nije u riječi najveći problem. Problem je u tomu što je katarska agencija, koja ima i svoje televizije i svoj Internet i druge oblike informiranja, praćena u veliku dijelu svijeta, a osobito u većinski muslimanskim zemljama. Time je Hrvatska p(r)okazana i stavljena na stup srama kao zemlja okrutne policije koja zlostavlja imigrante (uglavnom muslimane). Naslov Aljazeerine vijesti na portalu glasi:

EU to launch inquiry into complicity in Croatia border violence“, u prijevodu: „EU pokreće istragu o su-krivnji u pograničnom nasilju u Hrvatskoj“. Podnaslov malo pobliže kaže o čemu je riječ: „U pritužbi Amnesty International-a tvrdi se i dokazuje da je Europska komisija propustila osigurati poštovanje za prava migranata.“ Tekst vrvi konkretnim navodima, koji bi za hrvatsku policiju i državu bili vrlo neugodni i kompromitirajući ako bi bili istiniti. Šiljo nema volje prepričavati sadržaj toga što se tvrdi. Onoga koga to zanima neka to pogleda sam na međumrežnom naslovu:

https://www.aljazeera.com/news/2020/11/10/eu-to-launch-inquiry-in-complicity-in-croatian-border-violence.

Ako i ne razumije engleski, razumjet će po slikama za što se Hrvatsku okrivljuje, a i Europsku komisiju u smislu da je Hrvatskoj „gledala kroz prste“ i financijski joj pomagala unatoč tomu što je znala što njezina policija čini i kako se ponaša na terenu.

 

Velika i opasna informativna šteta za Hrvatsku

Sve te inkriminacije nanose Hrvatskoj informativnu štetu ne samo u smislu njezina ugleda i mogućih kazni. Aljazeera, koja je sama oblikovala vijest na temelju informacija iz Bruxellesa, sve to stavlja u kontekst namjere Hrvatske da što prije uđe u Schengenski prostor. Katarskoj agenciji smeta što je Europska komisija dala zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u „Schengen“, što znači da odsad samo o političkoj volji država članica tog prostora i proceduri ovisi kada će – i hoće li – Hrvatska biti uključena u europski prostor bez graničnih kontrola (osim u izvanrednim situacijama). Ovim sada povećava se opasnost da Hrvatska bude do daljnjega spriječena u namjeri pridruživanja drugim schengenskim državama, počevši od Slovenije i Mađarske pa nadalje.

No kakve sve to ima veze i sveze s „aucenzurom u hrvatskom medijskom prostoru“. Googleova tražilica pokazala je večeras u 23 sata da tijekom prvih devet sati nijedan portal nijednog medija nije tu vijest prenio – osim razmjerno rubnih tportala i Glasa Istre. A i uvid u neke od najčitanijih portala potvrdio je Googleovu budnost.

Kako je to moguće, svatko se mora zapitati, kada nema nijedne važne ni golicave vijesti iz bijeloga svijeta koja ne će munjevito proletjeti kroz naš medijski prostor? I koja će se odmah komentirati na raznim stranama, počevši od Sabornice pa do televizijskih emisija koje svakodnevno govore o svemu i svačemu i koje ugošćuju razne stručnjake ili „stručnjake“ ma što se iole važno dogodilo.

 

Znamo da je moguće, a znamo i zašto

Kako je to moguće, ne znamo, no znamo da je moguće. A znamo i zašto. Uspješnoj, demokratskoj, proeuropskoj, inkluzivnoj, ’marakeškoj’ i ’istanbulskoj’ Plenkovićevoj vladi nikako ne paše da ju se sada pred domaćom javnošću ocrnjuje i kinji takvim ružnim vijestima o postupanju njezine policije, pa makar sve skupa i bilo izmišljeno, montirano i dokazivo lažno. Pa zato mnogi „konstruktivni“ i „odgovorni“ mediji, počevši od onih najpoznatijih, javni i privatni podjednako, „čitaju“ Plenkovićeve želje i izlaze mu vrlo rado ususret. Tako što u najmanju ruku odgode, ako ne i posve „zaustave Reuters“ – u ovom slučaju Aljazeeru i druge strane medije, koji su se ponovno o toj za nas neugodnoj, a sada i opasnoj (islamski terorizam), temi opet svojski raskokodakali.

Može svatko od nas misliti što hoće o tomu kako i kojim metodama i fizičkim zaprjekama (kojih i dalje nema!) hrvatska policija štiti državne granice od najezde nezakonitih migranata. I može svatko od nas misliti što hoće o (ne)istinitosti toga što opetovano tvrdi te iskazima i fotografijama „dokazuje“ Amnesty International. Nije riječ ni o prihvaćanju ni o bezuvjetnom odbacivanju takvih tvrdnji i okrivljivanja. Riječ je o tomu da hrvatska javnost, da hrvatski čovjek ima pravo na pravodobnu informaciju o svemu što ima javni značaj i težinu – i da nije dopustivo ni cenzuriranje ni autocenzuriranje, točnije: filtriranje i propuštanje samo „podobnih“, „ugodnih“ ili vlastima u danom trenutku prihvatljivih ili korisnih informacija.

Nerijetko se za određene propuste u informiranju krivi Hinu, većinom s pravom. Ovaj put Hina je svoj posao informiranja odradila profesionalno i samo s malim zakašnjenjem (informacija o toj temi bila je u Bruxellesu dostupna već u ponedjeljak). No kada Hina pokaže da nije dovoljno „budna“, u smislu da nije prešutjela neugodnu informaciju, tada se u igru uključuju drugi mediji, koji pokazuju „budnost“ – praveći se da ju nisu ni vidjeli. Eto, tako funkcionira – kada je to jako potrebno ili poželjno – „autocenzura“ u hrvatskom medijskom prostoru. Riječ je alatu poznatom kao „prešućivanje“. Tako taj alat urednički alat funkcionira naspram za režim osobito nepovoljnih ili neugodnih te kritičkih informacija, mišljenja i komentara. Šiljo je jedan od onih koji to već po 110. put osjeća i na vlastitoj, još neotvrdnuloj, koži – osim na Hrvatskom nebu (lijepo ime, uredniče, i vrlo slikovito!).

 

Šiljo/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara