D. Dijanović: Ni Republika Hrvatska nije pošteđena migracijskih procesa

I dalje migracije u Europu unatoč propasti multikulturalizma

“Čuo sam da je hrvatska vlada odlučila primiti određen broj prognanika, podržavam to. To bih i sam napravio da sam u toj situaciji”, rekao je danas predsjednik Republike Zoran Milanović prilikom službenog posjeta Njemačkoj. U nastavku vijesti čitamo: „Prisjetio se 2015. kad neke zemlje nisu htjele pustiti prognanike da samo prođu kroz zemlju. ‘Tih se godina sjećam s dozom stida’, priznao je. Kaže da se Mađarska sigurno neće pridružiti toj inicijativi dok god je tamo Viktor Orban. ‘Oni su gradili bodljikavu žicu na granici iako nitko nije imao namjeru ostati u Mađarskoj’, rekao je hrvatski predsjednik. Podsjetio je da je u jeku velike migrantske krize 2015. surađivao s kancelarkom Angelom Merkel, ‘koja je tada napravila ljudsku gestu’. ‘Danas je nešto drukčije i situacija je mirnija’, zaključio je Milanović“.

Sigurnosno pitanje

Zanimljivo, Milanović se prigodom službenog posjeta Austriji nije sastao s austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurzom. On je pak neki dan izjavio da je europska politika otvorenih vrata prema migrantima bila pogrješna. Time je implicirao i negativnu ulogu Angele Merkel. No i neovisno o Kurzovim stavovima, stav prema migracijama u Europi se promijenio posljednjih godina. Tako je u ožujku ove godine njemački Die Welt pisao: „Istočni Europljani nisu zbog toga, kao 2015., u konfrontaciji s Europskom unijom ili Njemačkom. Ne zato što su oni promijenili svoju politiku, nego zato što se Europska unija približila stavovima mađarske ili poljske vlade. Posebno Orbán smatra da su aktualni događaji potvrdili da je bio u pravu. On je bio prvi premijer u Europi koji je još u siječnju rekao da će 2020. doći do nove migracijske krize, što je argumentirao razvojem situacije u Siriji. Orbán je 2015. pozvao EU da se posveti zaštiti granica. Taj stav danas podržava većina članica EU-a. Isto tako on upozoravao da se Europa ne smije učiniti ovisnom o Erdoğanu“.

Već odavno je jasno da pitanje migracija nije samo humanitarno ili ekonomsko, nego i sigurnosno pitanje. Migracije su ušle u sferu sekuritiziranih fenomena. O isključivo humanitarnom aspektu govore još jedino ljudskopravaški udarnici. Sigurnosni stručnjak prof. dr. sc. Mirko Bilandžić u knjizi Međunarodna sigurnost – prognoziranje ugroza ističe: „Migranti ‘krše’ fizičke i metaforičke granice država zbog čega automatski predstavljaju prijetnju budući da su njihove stvarne i krajnje namjere, barem inicijalno, nepoznanica. Migracije dugoročno mogu postati prijetnja socijalnoj koheziji i stabilnosti države domaćina. Pitanje integracije migranata u društva domaćinskih država, ili pak socijalne otuđenosti i ekskluzije nisu bez sigurnosnih posljedica. Ti procesi mogu rezultirati ili kriminogenim dimenzijama ili izravnim ugrožavanjem nacionalne sigurnosti. Migracije se smatraju i mogućim nasilnim političkim faktorom u državi domaćinu što može imati i negativne posljedice za odnose s matičnom državom migranata“.

Multikulturalizam je mrtav

Dio migranata uspješno se adaptirao u europsko društvo, no veći dio nije. No-go zone danas su surova realnost mnogih europskih velegrada. Riječ je o getima u koje uskoro teško bude mogla ući i policija. I Angela Merkel i David Cameron i Nicolas Sarkozy konstatirali su kako je multikulturalizam mrtav. Unatoč tome nekoliko godina kasnije Europa je širom otvorila vrata ljudima druge kulture i civilizacije čije su vrijednosti dijametralno suprotne europskima. Ponovno se pokazalo da integracija ne uspijeva. U Milanovićevu slučaju, međutim, vidimo da dio političara i dalje zagovara propalu multi-kulti politiku.

Početak supstitucije stanovništva

Migracijskih procesa – protivno bajkama kako će one zaobići „siromašnu Hrvatsku“ – nije pošteđena niti Hrvatska. Uz tempiranu bombu na granici s BiH, gdje se trenutno nalazi oko 10.000 migranata, posljednjih godina velik broj ljudi legalno ulazi u Hrvatsku. Prošle godine iz Hrvatske se iselilo 40.148 ljudi (od toga 32.454 hrvatska državljana (80,8%) te 7667 stranaca), a doselilo se njih 37.726 ljudi, a od toga 27.834 stranaca (73,8%) te 9882 hrvatska državljana. Dok se je od 2013. do 2016. u Hrvatsku uglavnom doseljavalo do 10.000 ljudi godišnje, danas je taj broj, kao što vidimo, višestruko narastao. Danas u Hrvatskoj imamo ukupno oko 71.000 radnika iz trećih zemalja. Nakon ovih dana izglasovano Zakon o strancima prijam stranih radnika postat će još daleko lakši i jednostavniji.

Hrvatski demograf dr. sc. Stjepan Šterc u tom je pogledu vrlo jasan: „To je početak supstitucije stanovništva“.

Davor Dijanović/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo