“U Hrvatskoj postoji konsenzus svih relevantnih političkih aktera oko položaja Hrvata u BiH“

0

Što Hrvati u BiH mogu očekivati od Andreja Plenkovića, novog-starog premijera i njegove Vlade, kakve će politike voditi prema Hrvatima u BiH i BiH, hoće li u fokusu biti pitanje Izbornog zakona u BiH, te postoji li u Hrvatskoj konsenzus svih relevatnih političkih opcija oko položaja Hrvata, za Dnevnik.ba su analizirali Ankica Mamić, Snježana Pavić, Boris Rašeta, Goran Vojković i Mate Mijić.

HDZ Andreja Plenkovića odnio je uvjerljivu  pobjedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Kakva će biti Plenkovićeva politika prema BiH i osobito Hrvatima u BiH, za Dnevnik.ba  su komentirali Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja, Snježana Pavić, novinarka Jutarnjeg Lista, Goran Vojković, kolumnist Index-a, te analitičari  Boris Rašeta i Mate Mijić.

Ankica Mamić, u izjavi za Dnevnik.ba, ističe kako podrška više od 70 posto birača u BiH HDZ-u i Andreju Plenkoviću potvrđuje kako su zadovoljni politikom njegove Vlade i odnosom prema Hrvatima u BiH.

Mamić: Plenkovićeva potpora Hrvatima u BiH 

“Uz daljnju podršku Bosni i Hercegovini na putu prema Europskoj uniji, Andrej Plenković je istaknuo i potporu Hrvatima u nastojanjima da budu ravnopravan konstitutivni narod i adekvatno zastupljeni u najvišim institucijama BiH“, kazala je Mamić.

Goran Vojković, sveučilišni profesor i Indexov kolumnist, za Dnevnik.ba, navodi kako je Andrej Plenković iskusan u diplomaciji i u tom pogledu vrlo staložen i odmjeren, sigurno više od Zorana Milanovića, hrvatskog predsjednika.

“Po hrvatskom Ustavu premijer i predsjednik su sukreatori vanjske politike, a kako su oni dugogodišnji prijatelji (još iz doba kada su radili upravo u Ministarstvu vanjskih poslova) očekujem da će uspješno koordinirati vanjske poslove. Stabilna Hrvatska može tu samo pomoći stabilnosti BiH“, izjavio je Vojković.

Mamić, također, smatra kako će Plenkovićeva Vlada, zasigurno otvarati pitanja ravnopravnosti Hrvata u BiH i teme vezane uz moguće zakonske promjene kojima bi se osigurala stvarna ravnopravnost triju naroda u BiH.

Iako se pitanjem prava glasa Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj, prema Mamić, često otvara kao tema u predizbornim kampanjama u Hrvatskoj, a javnost je oko toga poprilično podijeljena.

“Jasno je kako dijaspora do sada nije odlučila nijedne izbore  u Hrvatskoj“, istaknula je Mamić.

Vojković tvrdi kako se može očekivati da će politika pomaganja Hrvatima u BiH – i financijska i druga, biti nastavljena.

“Možemo očekivati da oko toga postoji konsenzus svih relevantnih političkih aktera u Hrvatskoj“, kazao je Vojković.

Tri mandata u Saboru kandidatima s liste HDZ-a BiH i Glasnovićev poraz 

U Sabor RH na ovim su izborima, iz BiH, mandate osvojili HDZ-ovi kandidati – Zdravka Bušić, nekadašnja državna tajnica u MVEP RH, Nevenko Barbarić, gradonačelnik Ljubuškog i Radoje Vidović, aktualni predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Središnja Bosna.

Snježanu Pavić, novinarku Jutarnjeg lista, najviše je iznenadio loš rezultat Željka Glasnovića.

“Iznenađena sam koliko je malo glasova Glasnović osvojio, ne zato što mislim da je kvalitetan političar, nego zato što je iz BiH. Sadašnji Plenkovićev HDZ sličan je Sanaderovom – umiveniji, a prema kojem Hrvati u BiH obično imaju zazor“, istaknula je Pavić za Dnevnik.ba.

Mate Mijić, politički analitičar, također  smatra kako će hrvatska politika prema BiH nakon izbora neće mijenjati.

“I dalje će se svoditi na odnose između dvije sestrinske stranke – HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, umjesto da bude plod šireg konsenzusa s obje strane granice“, istaknuo je Mijić za Dnevnik.ba.

Iako je, prema Mijiću, i na centru i lijevom centru u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina napravljen vidni pomak u razumijevanju pitanja Hrvata u BiH, HDZ još uvijek, potpuno pogrešno, privatizira to pitanje i drži ga u domeni odnosa sa svojom sestrinskom strankom.

“Isto čini i HDZ BiH svodeći Hrvatski narodni sabor na partijski megafon“, izjavio je Mijić.

Mijić: Hrvatska nema strateški pristup prema BiH 

Hrvatska nema strateški pristup prema BiH, napominje Mijić, i uzda se u to da će samo članstvo BiH u EU-u jednog dana riješiti probleme, no neće.

“Ne treba nas čuditi to što Bruxelles ne pokazuje preveliko razumijevanje prema hrvatskom pitanju u BiH, unatoč određenim nastojanjima i konkretnim potezima hrvatske diplomacije. Briselska je paradigma brisanje granica, relativizacija etničkih podjela i oslabljivanje nacionalne razine vlasti“, kazao je.
Procesi koji su u Europi davno dovršeni, smatra  Mijić,  u Hrvatskoj su dovršeni tek nedavno, prije 25 godina, a u BiH još uvijek nisu.
“Nacionalna emancipacija preduvjet je buduće  suradnje i potencijalne predaje dijela suvereniteta na višu razinu. No Europa koja se toliko diči svojom raznolikošću potpuno zanemaruje određene specifičnosti pojedinih država i društava i pokušava rješavati probleme univerzalnim rješenjima. Zato  ne polažem veliku vjeru u Bruxelles i mislim da ne bi trebali ni bosansko-hercegovački Hrvati“, izjavio je Mijić.

Rašeta: Plenković najmoćniji Hrvat nakon Tuđmana 

Boris Rašeta je, pak, optimističniji i smatra kako Hrvati u BiH s novom Plenkovićevom Vladom, mogu očekivati isto što i sada – kada bi to bilo logički i gramatički moguće – još istije.

“Veće je pitanje što mogu očekivati Hrvati u Hrvatskoj. Kakav će biti Plenković u drugom premijerskom mandatu. Ovo će biti Vlada  po njegovoj mjeri, ukusu i znanju. Najmoćniji je Hrvat nakon Tuđmana, u najtežim okolnostima. Počne li dizati Hrvatsku, to će biti najviše što može učiniti i za jedne i druge“, istaknuo je Rašeta za Dnevnik.ba.

 

Dnevnik.ba/GLORIA LUJANOVIĆ/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara