U Parlamentarnoj skupštini postoji većina za izmjenu Izbornog zakona o Mostaru

U sljedeća dva tjedna u parlamentarnoj proceduri trebale bi se naći izmjene Izbornoga zakona koje se tiču grada Mostara, a odnose se na promjenu načina biranja gradskih vijećnika te održavanje izbornog procesa u središnjoj gradskoj zoni. Sve te odredbe osporene su odlukom Ustavnoga suda BiH, piše Večernji list BiH.

Iako parlamentarna većina zapravo i ne funkcionira, ove izmjene mogle bi biti test odnosa partnera u vlasti, ali i daljnjeg smjera drugih obveza koje su vlasti BiH sebi postavile za provesti. Ako se matematički zbrajaju ruke u obama domovima Parlamenta BiH, onda postoji više nego dovoljno glasova da stranke aktualne većine podrže ovaj dokument.

Naime, SDA, klub HDZ/HNS BiH te SNSD i njihovi partneri imaju od 23 od 42 zastupnika u Zastupničkom domu, dok je još uvjerljivija razlika u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Pri ovome izračunu isključeni su SBB, koji je sam poručio da više nije dio vlasti na državnoj razini, ali i DF koji se satelitski, prema potrebi mainstream bošnjačke politike, protivi bilo kakvome rješenju koje zagovaraju legitimni hrvatski politički predstavnici.

Izborna matematika

Izmjene koje trebaju prihvatiti zastupnici i izaslanici u obama domovima odnose se na izbor 35 vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, ali i kako popuniti nacionalni klub vijećnika u kojemu, eventualno, nedostaje jedan ili više propisanih vijećnika, kao i prebacivanje prekobrojnih mandata vijećnika određene nacionalnosti u drugi nedostajući klub. Od 35 vijećnika dogovoreno je kako će se, po ranije utvrđenom modelu “B”, s jedinstvene liste birati 13 vijećnika. Od toga broja, najmanje četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih bit će zastupljeni u Gradskom vijeću s ove liste.

Sukladno promjenama omjera šest izbornih područja koje Mostar ima, uz zajedničku listu, izborna jedinica gradskoga područja 1, odnosno Sjever, kao i Jugoistok te Jug, birat će po dva gradska vijećnika.
Slijedi izborna jedinica gradskoga područja 6, odnosno Zapad s četirima gradskim vijećnicima, dok Stari grad bira pet, a Jugozapad sedam gradskih vijećnika.

Izmjenama je utvrđeno i da se u slučaju, ako ukupna dodjela mandata ne omogućuje minimalnu zastupljenost, odnosno izbor četiriju vijećnika, bilo kojeg od konstitutivnih naroda, jedan ili više posljednjih mandata, koji će se dodjeljivati iz gradske izborne jedinice potreban za ispunjenje kvota bilo kojega od konstitutivnih naroda, odnosno iz reda ostalih, dodjeljuje jednom ili više kandidata iz odgovarajućega konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih koji su dobili najveći broj glasova s liste političke stranke, s liste neovisnih kandidata ili s liste koalicije. Izmijenjene su i odredbe Izbornog zakona o Mostaru u članku 19.6 koji, praktički, zabranjuje mogućnost da pojedini od konstitutivnih naroda imaju dominaciju.

Stolac i Bugojno

Tako osvojen mandat prenosi se onoj stranci, neovisnom kandidatu ili listi koja ima kandidata iz reda nedostajućeg konstitutivnog naroda ili manjina u Gradskom vijeću. Obje dominantne strane u Mostaru, bošnjačka i hrvatska, testirale su ove odredbe matematičkom simulacijom u odnosu na posljednje parlamentarne izbore ili pak posljednje lokalne izbore. Zaključci do kojih su došli jest da ne postoji ni teorijska mogućnost dominacije jedne ili druge strane u gradu zbog čega su se izmjene Statuta čak činile i nevažnim jer obje strane imaju dovoljno kontrolnih mehanizama.

Samo Gradsko vijeće Mostara predstavlja mini Dom naroda u kojemu Hrvati, koji su nešto brojniji, ne mogu preglasati Bošnjake zbog kvota od maksimalno 15 vijećnika, ali i “podjela” izbornih područja. Sve važnije odluke donose se dvotrećinskom većinom. Takve odredbe u Statutu zagovarane su i u Travniku, no nikada nisu realizirane. Jesu, međutim, u Stocu i Bugojnu, dvama gradovima kojima su izmjene statuta nametnuli visoki predstavnici kako bi pomogli povratak prognanika i ostvarenje jednakopravnosti manjinske zajednice.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo