Die Presse: Velika koronadepresija

Gospodarske posljedice koronakrize

Onaj tko je mislio da je s globalnom financijskom krizom 2008/09. za sobom ostavio najveći gospodarski pad u životu, taj se nažalost prevario. Deset godina kasnije države širom svijeta moraju zamrznuti društveni i gospodarski život da bi zaustavile širenje opasnog koronavirusa. Ali time izazivaju i najveće smanjenje globalnoga gospodarstva nakon Velike depresije tridesetih godina prošlog stoljeća, kaže MMF. On je u utorak predvidio minus od tri posto. Prije nekoliko tjedana isti su ekonomisti računali s minusom od 3,3 posto. U financijskoj krizi svjetsko je gospodarstvo zahvaljujući stabilnim zemljama u razvoju samo stagniralo na minus 0.1 posto.

Ova kriza drukčija je od onih prije nje“, kazala je glavna MMF-ova ekonomistkinja Gita Gopinath. Prvi put u skoro sto godina i industrijskim zemljama i zemljama u razvoju istovremeno prijeti pad te veličine. A kao i u ratu, ne znamo koliko će trajati.“ Jedno je, međutim, već sada jasno: šanse da će recesija trajati kratko relativno su malene. A i tada će kriza ostaviti duboke ožiljke.

Nijedno gospodarstvo nije imuno

Za razliku od većine gospodarskih kriza proteklih desetljeća, krizu korone nijedna zemlja ne može izbjeći. Po MMF-u pad od 6,1 posto bit će najveći u industrijskim zemljama. Europa osobito snažno pati zbog ograničenja putovanja za turiste. Krizna žarišta Italija i Španjolska samo će tijesno izbjeći dvoznamenkastu recesiju.

Ali i Njemačka i Austrija moraju se pripremiti za pad BDP-a od sedam posto. Prije dva tjedna domaći gospodarski stručnjaci još su bili izračunali minus od najviše 2,5 posto. U usporedbi s drugim državama Austrija će svoje gospodarstvo pokrenuti relativno brzo. ali upravo će oni koji izvoze još dugo patiti zbog nedostatka potražnje na međunarodnim tržištima. Velike zemlje u razvoju poput Kine i Indije mogu izbjeći recesiju, ah i one su daleko od svojih uobičajenih stopa rasta.

Godina 2021. i nada

Ali barem onako jasan kao pad bit će po mišljenju MMF-ovi ekonomista i oporavak sljedeće godine, kada bi svjetsko gospodarstvo po prognozi trebalo rasti za 5,8 posto. Bio bi to najjači rast BDP-a nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća. I Austrija bi s 4,5 posto bila opet skoro među dobitnicima. Ah da bi ta utješna predodžba postala stvarnost, moralo bi gotovo sve teći po planovima ekonomista: kriza korone morala bi sredinom 2020. polako prestati izazivati strah, tvornice i trgovci trebali bi opet otvoriti vrata, a globalna trgovina opet uhvatiti korak. I što je najvažnije: Covid-19 ne bi se smio vratiti ni ove ni iduće godme. Inače će današnje prognoze najkasnije u jesen biti stari papir.

Milijardska pomoć neizbježna

O tome koliko će duboka biti recesija, odlučivat će i današnje odluke politike, kaže MMF. Milijardski paketi pomoći vlada i središnjih banaka nužne su mjere prve pomoći da bi se ublažile posljedice šoka. A s trajanjem krize njih se mora brzo i odlučno povećavati. SAD već sada daje više od deset posto svoga BDP-a za pomoć u krizi korone, Njemačka 4,5 posto, Japan više od petine. Brz rast državnih dugova logična je posljedica, ali po MMF-u nije razlog za zabrinutost. Dok su kamate niske i ako dođe do oporavka kojemu se nadamo, dugovi će opet padati, kaže.

Ostat će duboki ožiljci

Ali i bez visokih dugova bit će vidljive dugoročne posljedice recesije korone. Nezaposlenost neće pasti onako brzo kako je rasla. Ostat će nesigurnost, a to bi moglo kočiti trošenje mnogih ljudi. Kriza bi u idealnoj varijanti svijet mogla koštati devet bilijuna dolara. Više nego Njemačka i Japan zajedno ostvare za godinu dana. Na kraju rekordne godine 2021. kakvoj se nadamo svijetu bi još uvijek bilo gore nego 2019.

Matthias Auer
Die Presse

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo