Neue Zürcher Zeitung: Središnje banke financiraju državu – virus inficirao zadnji tabu

 Financiranje države od strane središnjih banaka

Bank of England čini to službeno, ostali potajno: da bi financirale velikodušnu pomoć države, središnje banke sve direktnije pomažu svojim vladama. To ne obećava ništa dobroga. Takvo što u povijesti se događalo zapravo samo u ratnim vremenima. Kada vlade svoje izdatke više ne bi mogle financirati na tržištu, silile bi središnje banke da im tiskaju novac. Budući da bi nakon toga obično došlo do hiperinflacije, monetarno financiranje države otad je službeno tabu.

Malo prije Uskrsa britanska je središnja banka iznenada objavila da vladi daje mogućnost da kod nje posudi novca koliko hoće. Time želi osigurati funkcioniranje tržišta. Bank of England naglašava da taj zajam kasnije treba posve vratiti. Činjenica je da je u ovoj krizi neka zapadna središnja banka prvi put tako očito prekršila zabranu direktnog financiranja države.

To će uskoro biti normalno?

Taj korak nažalost nije potpuno iznenađenje. Reagirajući na krizu korone, većina zapadnih država obećala je vrlo opsežnu državnu pomoć. Svote koje bi se trebale potrošiti iznose petinu godišnjeg BDP-a i više. A istovremeno je već vidljivo da će kriza dovesti do toga da će države prikupiti manje novca od poreza. A mnoge od njih u krizu su ušle već vrlo zadužene. Time je na mnogim mjestima dosegnuta mjera kod koje se tako visoki dodatni izdatci, kakve obećavaju u borbi s virusom, mogu financirati samo s osjetno višim kamatama. Ali budući da bi prezadužene države upravo to otjeralo u bankrot, strahuje se da će okretanje tiskanju novca postati sve normalnije.

Zapravo je kršenje tabua Bank of Englanda samo nešto očitije od onoga što se prikrivenije već čini na mnogim mjestima. Europska središnja banka već je sredinom ožujka tajnom akcijom donijela jedan isto tako privremeni program u okviru kojega će do kraja godine otkupiti državnih obveznica u vrijednosti do 750 milijardi eura. U visokozaduženom Japanu središnja banka to odavno čini, a čini se da ni američki Fed više nema srama. Kupnju obveznica koje se već nalaze na tržištu države doduše financiraju samo indirektno i ona je tradicionalno legitimno sredstvo novčane politike. Ali u ovoj mjeri to sve više postaje faktično financiranje prevelikih državnih izdataka.

Male kamate – opasnost od inflacije

Pitanje je samo što to znači za gospodarstvo i investitore. Prvo to da na duži rok treba računati s niskim nominalnim kamatama koje umjetno stvaraju čuvari valute i koje nedovoljno nagrađuju štediše za rizik („financijska represija“). Drugo, treba se bojati da će sa sve većim miješanjem monetarne i financijske politike privatne troškove sve više potiskivati državni, a to slabi gospodarstvo. I treće, srednjoročno se povećava opasnost da će inflacija izmaknuti kontroli. Sve to govori protiv toga da se u borbi protiv koronavirusa stvarno prekrši još i tabu monetarnog financiranja države. Ali strahuje se da središnje banke u eurozoni, SAD-u, velikoj Britaniji i Japanu pod velikim političkim pritiskom jednostavno više ne žele o tome razmišljati. Njihove zemlje virus dugova oslabio je prije nego je udario Covid-19. One su sada, gospodarski gledano, pacijenti visokog rizika.

Peter Fischer
Neue Zürcher Zeitung

https://www.hkv.hr/Hrvatskonebo