U žarištu: Pokrenuta inicijativa „Zaorimo hrvatska polja!“
Budući da više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a kriza uzrokovana koronavirusom se tek zahuktava, u Institutu Oikon odlučili su upregnuti svoje znanje i kapacitete za hitno pokretanje hrvatske poljoprivrede.
Na priloženim kartama prikazane su površine koje su pogodne za korištenje u poljoprivredi, a trenutno se ne koriste, bivše oranice obrasle višegodišnjim korovom ili grmljem, travnjaci i bivši pašnjaci u zarastanju, površine makija i ariga koje su izgorjele u požarima i sl.
Uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom koronavirusa, brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu. Kako bi svojim građanima to osigurale, neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
U Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade, problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda, itd. Sve su to teme na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja kako nam ova poljoprivredna sezona ne bi pobjegla i kako ne bismo imali nestašicu hrane.
„Sa željom da u tome pomognemo, u Institutu Oikon smo odlučili upregnuti vlastito znanje i kapacitete te smo okupili nekoliko odličnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom „Zaorimo hrvatska polja!“, jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti“, smatra Dalibor Hatić, direktor Oikona – Instituta za primijenjenu ekologiju iz Zagreba.

- Karta 2: Nekorišteno poljoprivredno zemljište u RH prema jedinicama lokalne samouprave / Oikon
Dr. sc. Vladimir Kušan iz Oikona dodaje: „Kao prvi korak napravili smo preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirali preko 400.000 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane. Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena.“
„Ako se procijeni da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici ovom površinom od preko 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje! Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti nije iskoristivo i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz“, objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Zrinka Mesić iz Oikona, ujedno i profesorica na Veleučilištu u Karlovcu, nastavlja: „Prema Ustavu Republike Hrvatske zemljište, biljni i životinjski svijet, odnosno priroda imaju „osobitu zaštitu“ Republike. Veliki broj zaraštenih poljoprivrednih površina predstavlja naš neiskorišteni resurs, ali smanjuje i raznolikost našeg biljnog i životinjskog svijeta. Pokretanje obrađivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta bitno je i za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta.“

- Karta 3: Nekorišteno poljoprivredno zemljište u RH – prostorni raspored / Oikon
Oikon svoje karte i sve svoje daljnje analize stavlja na raspolaganje svima u Republici Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi, a rezultate analize po pisanom će zahtjevu i bez naknade dostaviti u formatu aktivne baze prostornih podataka jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika.
„Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe našoj inicijativi. Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! Ali djelujmo odmah!“ – naglašava Dalibor Hatić.
Sva pitanja i prijedloge vezane uz inicijativu „Zaorimo hrvatska polja!“ možete dostaviti na e-mail adresu zaorimohrvatskapolja@oikon.hr.
Oikon/Ekovjesnik/https://www.ekovjesnik.hr/Hrvatsko nebo
Više
Probijeni rokovi: Prošlo više od 80 dana, a pravila za braniteljski dodatak još nema
subota, 24 listopada 2026 Kada smo o izmjenama zakona govorili na sjednicama obaju domova Parlamenta FBiH, prijedlozi su bili da...
HMS SAZNAJE: Amerikanci protiv ulaska Stranke za BiH u vlast?
subota, 24 listopada 2026 Američke diplomate dale su do znanja vrhu SDA, preciznije, lideru ove stranke Bakiru Izetbegoviću, da „neće...
Bobovac je ponajprije baština katolika
subota, 24 listopada 2026 Fra Robert Jolić, povjesničar i gvardijan samostana u Konjicu Odgovor na pitanje: „Čiji je Bobovac“, drži...
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo kazaljke i dobivamo sat sna
subota, 25 listopada 2026 U noći sa subote na nedjelju 26. listopada završava ljetno računanje vremena, odnosno počinje zimsko računanje...
SVETAC DANA “Sveti Antun Marija Claret”
subota, 24 listopada 2026Nadbiskup i misionar koji je zbog svoga socijalnog, dobrotvornog i kulturnog rada bio neprijateljima trn u oku...
Otpad uz Štikadu: Fond je kreditirao pogon kod Gračaca, a ostalo je gotovo 4000 tona smeća uz izvor pitke vode
Gume, plastika i miješani komunalni otpad više od deset godina leže u krugu propalog poduzeća Proizvodnja Maun, stotinjak metara...
