Otvoreno pismo Hrvatskog žrtvoslovnog društva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i predsjednici Republike Hrvatske te hrvatskoj javnosti

Hrvatsko žrtvoslovno društvo je na svojoj godišnjoj Skupštini održanoj 14. prosinca 2019. godine u Zagrebu i na VIII. Hrvatskom žrtvoslovnom kongresu održanom u Zagrebu i Krapini od 8.-10. studenoga 2019. godine donijelo odluku o usvajanju Rezolucije Europskog Parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe 2019/2819(RSP) koja je stupila na snagu 19. rujnu 2019. i koja između ostaloga navodi  da se europska tragična povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama nacističkih i komunističkih režima, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koji počivaju na istini i sjećanju, te:

-„podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi“;

-„poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim“;

-„izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola“. Tekst rezolucije u cijelosti možete pronaći na web stranici Europskog Parlamenta:

https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2019-0021_HR.html

Ističemo da su svi zastupnici Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu bez obzira na političku pripadnost podržali usvajanje navedene Rezolucije pa ostaje otvoreno pitanje zašto u Hrvatskoj ne pokrenu njezino usvajanje i donošenje odgovarajućeg zakona sukladno sadržaju Rezolucije. Također u medijima u Hrvatskoj. pogotovo vodećima je prešućena vijest o usvajanju ove Rezolucije, o čemu su pisali samo portali Hrvatsko katoličko vijeće, Historijografija, i još neki portali koji su manje praćeni od strane javnosti, dakle vijest nije bila objavljena u rujnu u središnjem Dnevniku Hrvatske televizije kao niti poslije gdje je morala biti objavljena s obzirom na njezinu važnost.

Smatramo nedopustivim da zemlja koja će prvih šest mjeseci u 2020. godini predsjedati Vijećem Europske Unije nije raščistila s komunističkom prošlošću pa postavljamo pitanje kako će onda imati čistu i zdravu budućnost? 

Upozoravamo da su Hrvatska i Slovenija jedine post komunističke zemlje članice Europske Unije koje nisu provele lustraciju dakle nisu donijele Zakon kojim bi bilo to područje uređeno. To ukazuje na nedostatak političke volje za promjenama koje su nužne i priličnu nezainteresiranost za ovo izrazito bitno pitanje. Čak su i neke zemlje koje nisu članice  EU donijele Zakon o lustraciji (Albanija i Makedonija). Smatramo da je sa pravnog stajališta veliki problem i nepravilnost u  zakonodavstvu Republike Hrvatske što taj zakon nismo usvojili, prvenstveno sa stajališta ljudskih prava, europskih rezolucija i međunarodnog prava. Čak četiri europske Rezolucije ukazuju na potrebu donošenja odgovarajućeg zakona u ovom području koje navodimo i citiramo pojedine odredbe kako slijedi:

– Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1096 o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava (stupila na snagu 1996 godine) govori kako bi jedna od mjera za njezino provođenje svakako bila donošenje odgovarajućeg zakona kojim bi se reguliralo ovo područje;

– Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1481 o osudi komunističkih zločina (stupila na snagu 2006 godine) govori o totalitarnim komunističkim sustavima u zemljama srednje i jugoistočne Europe koji su bili obilježeni masovnim kršenjem ljudskih prava, odricanje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja, slobode medija i odsutnost političkog pluralizma. U pravnom sustavu RH postoji samo Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945-1990, ali ne postoji zabrana obnašanja javnih dužnosti za osobe koje su kršile ljudska prava;  

– Rezolucija Europskog Parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu (stupila na snagu 2009. godine) koja u čl. 6. navodi kako slijedi: “Europski Parlament žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničeni u nekim državama članicama, poziva za pravni napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe.“ Tekst Rezolucije u cijelosti možete pronaći na web stranici EuropskogParlamenta:

https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/B-9-2019-0100_HR.html

Također predložemo da istim zakonom treba osnovati i instituciju za nacionalno sjećanje u kojoj bi bili pohranjeni dokumenti, akti, filmovi i slična građa jugoslavenskih tajnih službi.

Smatramo važnim navesti i pravomoćnu presudu iz svibnja 2018. kojom su Josip Perković i Zdravko Mustać osuđeni od strane Njemačkog suda na kaznu doživotnog zatvora zbog kaznenog djela počinjenog 1983. u Bavarskoj u Njemačkoj što je znak da nije kasno za donošenje Zakona kojim bi bila uređena predmetna materija. Postavljamo pitanje: zašto sud u Hrvatskoj nije proveo taj postupak? Zato što u Hrvatskoj vlada pravna nesigurnost jer Zakon o razotkrivanju informacija nije donesen, a niti je postupak proveden prema odredbama Kaznenog prava. 

Zanimljivo je da ova tema uopće nije našla svoje mjesto u ovogodišnjoj kampanji za predsjednika RH!

U Zagrebu 17. prosinca 2019.

Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Hrvatsko nebo