GRIZELJ ZA HMS: Kontinuirano ulažemo u ruralni razvoj; u Grude želimo dovesti turiste s Makarske rivijere

“Drago mi je da smo, nakon dvije godine i tri mjeseca od potpisivanja ugovora, konačno pri završetku projekta Adriatic Canyoning. To je međuregionalni projekt prekogranične suradnje Hrvatska, BiH i Crna Gora gdje su gradovi Drniš i Obrovac iz RH, Široki Brijeg i Grude iz BiH te Herceg Novi iz Crne Gore. U projektu su sudjelovale tri razvojne agencije; ‘Zadra NOVA’ iz Zadra, razvojna agencija iz Herceg Novog te HERAG, razvojna agencija ŽZH, a oni su glavninu toga iznijeli”, rekao je Grizelj.

Mnoštvo prirodnih fenomena

On je istaknuo da je prava rijetkost da se toliko prirodnih fenomena nalazi na tako geografski suženom području.

“Kao načelnik sam sretan što uopće imamo projekt Adrenalinskog parka Peć Mlini. Nalazimo se na lokalitetima prirodnih fenomena u kršu. Imamo pećinu s jedne strane, s druge strane rijeku ponornicu Tihaljinu te njezin izvor i ponor. Rijetkost je da se toliko prirodnih fenomena nalazi na tako malome prostoru”, kaže Grizelj.

Općina uložila dvostruko više od planiranog

Načelnik Gruda ističe da je kod ljudi grudskog kraja desetljećima prisutna težnja da se taj prostor uredi te ponudi javnosti u kontroliranom režimu, da to ne bude stihijski nego sustavno urađeno.

„Da bismo to sve ostvarili nedostajao nam je jedan okvir o kojemu sam  govorio, a okvir europskih fondova kroz prekograničnu suradnju je ono što se u međuvremenu dogodilo te je bio ključni klik. Taj projekt nam je omogućio da prema modelu 85:15, dakle 85% sredstava EU a 15% naših sredstava, organizirano predstavimo i u djelo provedemo ideju koju smo imali”, rekao je Grizelj.

Grudski načelnik kaže da će općina na čijem je čelu daleko nadmašiti iznos od 15 posto vlastitih sredstava ističući da se u ovoj fazi projekta uložilo oko 1 100 00 KM, a izvorno je bilo planirano oo 650 000 KM.

„Tu jednostavno ima puno onih infrastrukturnih radova koji jednostavno nisu mogli ući u projekt prema EU pravilima i dobiti europska sredstva. Da bi uopće projekt zaživio i bio jedna zaokružena cjelina mi smo se morali odlučiti uložiti sredstva te ne žalimo ni jedne lipe ni europskoga centa te niti jedne kapi znoja koja je ovdje uložena“, rekao je Grizelj.

Pet cjelina adrenalinskog parka

„Imate izletnički sadržaj u samim Peć Mlinima, a izletnika je najviše iako cijeli ovaj kompleks nosi naziv avanturističkoga parka. U drugom dijelu parka imamo arheologiju i prapovijest, dakle imamo jednu spilju ili pećinu gdje su arheolozi nakon istraživanja zaključili da postoje tragovi života iz vremena prapovijesti koji datiraju u vrijeme oko 5000 godina prije Krista. Artefakti s nalazišta čuvaju se u franjevačkoj arheološkoj zbirci u Gorici. Danas možemo pokazati Ravlića pećinu koju smo zaštitili, sačuvali i osvijetlili i hvala Bogu da ona nije devastirana“ rekao je Grizelj za HMS.

Grizelj ističe i treći sadržaj Adrenalinskog parka Peć Mlini nazvan „Via Ferrata“.

-To je uspon uz “Cvitanjske Stine” čime popunjavamo i taj adrenalinski sadržaj. Paralelno s time imamo i adrenalinsko penjanje kao četvrti sadržaj za koji smo osigurali dva lokaliteta od kojih je jedan u samoj Ravlića Pećini što je, kako kažu stručnjaci, uopće rijetkost u Europi“, rekao je Grizelj.

Ključni peti sadržaj, koji je posebno bitan u ovom stadiju razvoja turizma kako pojašnjava Grizelj je Zip line.

„To su ove dvije Zip line linije; jedna od 600 i druga od 400 metara. Taj sadržaj vrlo je siguran jer je urađen prema najsuvremenijim standardima te je na tehničkom sadržaju zadovoljio sve parametre“, rekao je Grizelj dodajući da smatra kako je lokalna zajednica dala jedan dobar temelj za razvoj ruralnog turizma koji se iz primorja najprije seli u Dalmatinsku Zagoru, a kasnije i u Hercegovinu.

“Neće općina otvarati gostionice”

Upitan što lokalna zajednica može učiniti kako bi privukla investitore da ulažu u spomenuti adrenalinski park te time dodatno obogate njegovu ponudu Grizelj je za HMS kazao kako je zadaća lokalne uprave stvarati okvire.

-Zadaća je lokalne i regionalne uprave stvarati potporni instrument. Mi ovo doživljavamo kao potporni instrument segmentu turizma kao gospodarskoj grani. Na poduzetnicima je da na ovim temeljima nastave priču, a mi smo tu u svakom pogledu otvoreni i podupirat ćemo sve privatne poduzetničke inicijative u segmentu smještaja i ugostiteljstva. Svaka sljedeća faza razvoja bit će uvjetovana poduzetnicima i njihovom željom da se razvijaju. Pojednostavljeno govoreći, neće općina držati gostionicu niti graditi hotel,  pojasnio je Grizelj te dodao:

„Prve reakcije su takve da na području Hercegovine jednostavno nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta da primimo sve, pa i ove goste koji se nalaze ovdje. Na području Makarske rivijere na godišnjoj bazi boravi godišnje više od milijun turista, a zamislite da se samo mali postotak njih senzibilizira za ovaj segment ovdje. Mi imamo dovoljno prostora da naši poduzetnici razvijaju smještajne kapacitete“, istaknuo je Grizelj.

Ruralni razvoj sličan slaganju Lego kockica

Općina Grude ima strategiju decentraliziranoga razvoja jer značajan udio u ukupnom stanovništvu čine stanovnici ruralnih područja. U kontekstu toga općina provodi projekt melioracije Imotsko-bekijskog polja, naravno onog njegovog dijela koji se nalazi u Grudama.

„Kada sam prošli put razgovarali spominjalo se 3,5 kilometara kanala za odvodnju u plavnim razdobljima. U međuvremenu smo realizirali još jedan projekt od 8,5 km kanala što znači da smo do sada ukupno uredili 12 km odvodnih kanala. Usporedno s time razvili smo i poljske putove“, napominje Grizelj.

Načelnik Gruda u razgovoru za HMS napominje da se priča oko ruralnog razvoja slaže gotovo kao Lego kockice.

„Krenete s jednim pa vam se ponude drugi i treći sadržaji i pitanje je samo koliko imate prostora i razumijevanja. To sve ovisi i od onoga koliko drugi razumiju priču oko ruralnog razvoja. Mi imamo ograničenja i nemamo novaca na hrpi da bi mogli investirati beskonačno“ rekao je Grizelj dodavši da je sretan što Županija zapadnohercegovačka ima kvalitetan Ured za europske integracije pa je nedavno potpisan ugovor o izgradnji biciklističkih staza u cijeloj županiji.

Sugovornik HMS-a navodi da je u Grudama u tijeku još jedan važan projekt, a radi se o uspostavi zemljišnih knjiga.

„Želimo izjednačiti katastar i zemljišne knjige prema posjedu iz doba avio-snimanja što je ključni preduvjet značajnijeg ruralnog razvoja, a paralelno s time je 5 000 hektara zemlje u Imotsko-bekijskom polju obuhvaćeno je projektom komasacije. Odnosno okrupnjavanja parcela i posjeda. Rano je još najavljivati moguće rezultate, a naša očekivanja, naravno, velika su“, rekao je Grizelj.

Branimir Galić/HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo