Suci zbog norme bježe od težih predmeta
Vrijeme:2 min, 40 sec
Nerealno visoke norme koje je Visoki sudsko i tužiteljsko vijeće BiH postavio uništavaju pravosuđe, a sudce pretvaraju u “sitne prevarante” koji bježe od teških predmeta kako bi mogli odgovoriti sustavu normiranja.
Ovo je stav mnogo sudaca, koji tvrde da je normiranje pravosuđe dovelo do apsurda u kojem najgori postaju najbolji i napreduju, a oni koji savjesno obavljaju svoj posao postaju loši, jer ne mogu ispuniti normu.
S druge strane, u Visokom sudskom i tužiteljsko vijeću BiH kažu da norme jesu visoke i zahtjevne za sudce, ali da trenutno situacija u pogledu efikasnosti rada sudova nameće potrebu za takvim normama koje, kako tvrde, osiguravaju efikasnost i smanjuju dužinu trajanja sudskih postupaka.
“Sudci i tužitelji su fokusirani na normu i dobru statistiku koja će im omogućiti profesionalno napredovanje, a ne na složene predmete i rezultat pravosuđa kao sustava. Da bi imali dobru normu, sudci i tužitelji se snalaze na razne načine. Uglavnom biraju jednostavne predmete i zbog toga u kaznenom pravosuđu danas imamo 75 posto uvjetnih osuda. Kome je potrebno pravosuđe koje će prijestupnike upozoravati da ne čine kaznena djela? Norme su pravosuđe dovele do apsurda”, rekao je za “Nezavisne novine” Branko Perić, sudac Suda BiH, dodajući da oni koji svjesno i kvalitetno rade na složenim sudskim slučajevima ne mogu ostvariti normu zahvaljujući “idiotskom normiranju”.
On naglašava da je posebna priča tužiteljski posao, pitajući se kako se normativno može izraziti planiranje istrage, suradnja s policijskim strukturama ili vještina zastupanja optužnice.
Slično kao i Perić misli i sudac banjalučkog Okružnog suda Milan Blagojević, koji kaže da bi po normi koju je postavio VSTV otprilike sudac svaki dan trebao saslušati svjedoke i vještake u jednom predmetu, da istog dana pročita kompletan spis i da na kraju tog istog dana napiše presudu.
“U posljednje četiri godine radio sam na 922 predmeta po žalbi i u 90 posto slučajeva jedino pitanje koje sudac postavi svjedocima i vještacima u prvom stupnju traže li troškove svog dolaska na sud”, priča Blagojević ističući da su norme nerealno visoke, ali da je problem i što sudci zajedničkim snagama neće dignuti glas protiv toga plašeći se za svoju egzistenciju i posao.
Inače, Blagojević kao sudac Okružnog suda, kao i njegove kolege iz županijskih sudova, ima, recimo, normu da za mjesec dana mora riješiti 18 predmeta po žalbama, dok je najveći pritisak na sudcima osnovnih sudova, koji, da bi ispunili normu, moraju riješiti najmanje 20 predmeta.
Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a, kaže da se i pored velikog broja riješenih predmeta koji raste iz godine u godinu još nameće potreba za visokom i zahtjevnom normom te da analitičkim mišljenjem Europske komisije nije preporučeno mijenjanje normi sudaca i tužilaca ukoliko bi takvo smanjenje dovelo do pada efikasnosti.
On kaže da će VSTV Nacrt pravilnika o orijentacionim mjerilima za rad sudaca zajedno sa analizom efekata tih promjena normi dostaviti na mišljenje u Bruxelles te da analiza efekata ukazuje na to da bi usvajanjem tog pravilnika došlo do pada broja riješenih predmeta u BiH.
“Od mišljenja EK će značajno zavisiti dalje postupanje u pogledu tog pravilnika, a sve u skladu s našim europskim opredjeljenjem u reformi pravosuđa u BiH. Konačna odluka bit će donesena nakon konzultacija s Bruxellesom”, rekao je Tegeltija.
HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo
